Prati nas

Vijesti

Zagreb: U petak građani i vjernici prosvjeduju protiv širenja straha i mržnje

Poziv građanima na okupljanje potpisuje teologinja Ana Raffai, Građani i vjernici pozvani su okupiti se u Praškoj ulici ispod Trga bana Jelačića, na parkiralištu na kojem je nekad bila sinagoga.

Objavljeno

|

Rasizam nije patriotizam
foto: Pixabay

U Zagrebu će se sutra (petak, 9. studenog 2018,) u 12 sati i 30 minuta obilježiti osamdeseta obljetnica Kristalnih noću u organizaciji Regionalne adrese za za nenasilno djelovanje (RAND).

Poziv građanima na okupljanje potpisuje teologinja Ana Raffai. Građani i vjernici pozvani su okupiti se u Praškoj ulici ispod Trga bana Jelačića, na parkiralištu na kojem je nekad bila sinagoga. “Krugom šutnje i priopćenjem za javnost ukazat ćemo na nužnost odupiranja širenju straha i mržnje prema izbjeglicama i osobama migranstkog podrijetla. Ne ponovila se nikad više ni za koga Kristalna noć!” stoji u priopćenju.


Što je Kristalna noć?

Naziv Kristalna noć (njem. Kristalnacht) odnosi se na događaj u studenom 1938. godine u nacističkoj Njemačkoj, u okviru sustavnog progona Židova, nazvanog holokaust. U listopadu 1938. godine, 15.000 Židova poljskog podrijetla protjerano je iz Njemačke i iskrcano na poljskoj granici. Desničarska antisemitska poljska vlada, koja je govorila o vlastitome ‘židovskom pitanju’, odbila ih je primiti. Njih oko 5.000 ostalo je na ničijoj zemlji.

U znak osvete sedamnaestogodišnji Herschel Grünspan, kojem su protjerali roditelje, izvršio je 7. studenoga atentat na konzula njemačkoga veleposlanstva u Parizu, ubivši ga hicima iz pištolja. Nacistička je stranka to proglasila dijelom svjetske židovske urote i u noći s 9. na 10. studenoga organizirani su ‘spontani’ protužidovski izgredi, po razbijanju stakala izloga kasnije nazvani Kristalna noć.

Uništeno je i opljačkano najmanje 7.000 trgovina, oskvrnjena su židovska groblja, spaljeno 177 sinagoga i ubijen 91 Židov. Oko 30.000 Židova uhićeno je i i odvedeno u koncentracijske logore. Potkraj godine većinu su pustili, no tisuću je osoba u međuvremenu izgubilo živote.

Osim toga, nacistička je država njemačkim Židovima, kao kaznu za atentat, odredila novčanu kaznu od milijardu maraka. Istovremeno je izdana naredba da se svi židovski dućani i poduzeća, koja su još postojala, predaju u ‘arijske’ ruke. Preostali Židovi ostali su tako bez većine svog kapitala i praktički bili isključeni iz njemačkoga ekonomskog života. Slijedilo je konačno rješenje u Holokaustu. (wiki)

.

Vijesti

Rast plaća u javnom sektoru za posljedicu ima i rast mirovina

Novi ministar financija će za 2021. morati osigurati najmanje dvije milijarde kuna više nego što će za mirovine otići 2020. godine.

Objavljeno

|

Autor

Prvomajski prosvjed 2018.

Povećanje plaća u javnom sektoru znatno će utjecati i na indeksaciju mirovina, koje bi iduće godine mogle porasti oko 4 posto, odnosno 100 kuna, a od 2021., kada se realizira dogovoreno 12-postotno povećanje plaća u većem dijelu javnog sektora, još i više, javlja Večernji list.

Prosječna radnička mirovina iznosi oko 2.500 kuna (bez uključivanja mirovina koje proizlaze iz međunarodnih ugovora oko 2.800 kuna), pa bi po tome prosječne mirovine do kraja iduće godine mogle narasti na 2.600 kuna. Djelatne vojne osobe sad u prosjeku imaju oko 3.900 kuna mirovine, branitelji oko 6.000, a pripadnici HVO-a oko 3.200. Poznato je da se mirovine usklađuju dva puta godišnje prema cijenama i plaćama u prethodnom polugodištu.


Kako analizira Večernji, prvo iduće travanjsko usklađenje mirovina moglo bi biti skromnije, no već od rujna, a pogotovo u travnju 2021. postoci povećanja mirovina bit će znatno veći jer će u međuvremenu plaće u zdravstvu porasti oko 13 posto, a u prosvjeti nešto više od 12 posto.

Novi ministar financija će za 2021. morati osigurati najmanje dvije milijarde kuna više nego što će za mirovine otići 2020. godine.

Umirovljeničke su udruge pojačale pritisak na Vladu da promijeni cenzus po kojemu se stječe pravo na besplatno dopunsko zdravstveno osiguranje, no zasad nema potvrde s Vladine strane da bi u tome mogli i uspjeti do idućeg usklađenja. Prema podacima s kraja prošle godine, besplatno dopunsko osiguranje ima 120 tisuća umirovljenika, odnosno svaki deseti umirovljenik, ali Sindikat umirovljenika Hrvatske tvrdi da se sa svakim usklađivanjem njihov broj smanjuje jer i oni s najnižim mirovinama preskaču niske dohodovne limite. U pet godina, bez dopunskog osiguranja ostalo je oko 85 tisuća umirovljenika, a limiti su propisani davne 2004. godine. U Vladi, međutim, još ne znaju što s limitima, a moguće ih je promijeniti ili Vladinom uredbom ili promjenom zakona o zdravstvenom osiguranju, koja je uvrštena u plan Ministarstva zdravstva za drugo tromjesečje 2020. godine

Nastavi čitati

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP