Prati nas

Mozaik

Potroši sve

Advent nije za siromašne: ‘Baka ti je kupila balon i sok prošle godine’

Moje Vrijeme

Objavljeno

|

Kolike su cijene na Adventu?
foto: Siniša Bogdanić


Advent u Zagrebu ušao je u kolotečinu, ali to ne znači da i ove godine neće oboriti rekord u zaradi. Ugostitelji i iznajmljivači trljaju ruke, a u svemu im pomažu i angažirani mediji, piše Deutsche Welle u prilogu nazvanom “Zagrebački Advent nije za one plićeg džepa”.

“Ove godine imamo bolji Advent nego sva tri puta do sada!” Izjavio je to u utorak zagrebački gradonačelnik Milan Bandić. Izašao je iz bolnice nakon teške bolesti i odmah obišao najvažniju turističku manifestaciju metropole – zlatnu koku u koju nade polažu ugostitelji, iznajmljivači, a i sam grad koji izravno od njih ubire veliki novac. Naime, prošlogodišnji je „Advent u Zagrebu” generirao potrošnju veću od pola milijarde kuna. Ne čudi stoga ulaganje 30 gradskih milijuna kuna samo u četverogodišnje postavljanje, skidanje i skladištenje božićnih dekoracija.


Ako je pitati Zagrepčane, oduševljenje Adventom pomalo jenjava, jer nakon prvog „milijuna lampica“, drugi i treći nisu ništa novo, klizalište je uvijek klizalište, a i nekad egzotična germ knedla više nije heroina gastronomske ponude. No to ne znači da se Zagrepčani ne vesele prosinačkom sjaju grada i pozornicama u reprezentativnim parkovima s kojih se razliježe zaista raznolika glazba. Dapače, ove je godine adventski blještav i dio maksimirske šume pa se manifestaciji pridružio i Zoološki vrt.

Advent u Zagrebu (foto: Siniša Bogdanić)

Iako advent označava pripremu za svetkovanje Božića, „Advent u Zagrebu” ispražnjen je od svakog religijskog sadržaja. Kao i proteklih godina mediji se nesebično trude „napumpati“ blještavo konzumerističku sliku grada pa su gotovo svi portali prvih dana manifestacije obilazili još uvijek poluprazne ugostiteljske štandove, degustirali ponudu i javljali o cijenama. Gdje popiti najbolje craftpivo, koja je lokacija „dizajnerskih” hamburgera te gdje se može snimiti najbolji selfie, informacije su koje su preplavile Facebook. Zamorni pozivi na društvenim mrežama da Hrvati glasuju sami za sebe na izboru najboljeg gradskog adventa u organizaciji portala European Best Destinations – izostali su. Naime, nakon tri uzastopne pobjede, grad mora apstinirati od nominacije.

Neki samo gledaju

„Marko, pa prošle smo godine kupili balon, sok i hrenovke“, riječi su bake koja je uz klizalište na Tomislavcu, sasvim slučajno pored nas, unuku objasnila okrutnu životnu činjenicu da ne možemo imati sve što poželimo. I da „zagrebačka bajka“ nije za svakoga, pogotovo ne za umirovljenike. Obiteljsko klizanje za četiri osobe košta 45 do 55 kuna, ovisno o terminu, dok iznimno popularni svijetleći balon košta 30 kuna. Običan hot dog je dvadesetak kuna, a mala porcija fritula čak do 25 kuna. „Zagreb je prestigao Jadran”, komentirali su nezadovoljnici istaknute iznose.

Dakako, cijene blago variraju od ponuđača do ponuđača i namijenjene su turistima; bilo onima koji autobusima sve do Palmotićeve ulice na jedan dan dolaze iz hrvatskih gradova i Slovenije, ili onima koji pristižu iz zapadne Europe i u pravilo ostaju dva ili više dana.

„Bolje je od Beča“

Među njima je Ana iz Beča, porijeklom Hrvatica koja je u Zagreb prvi puta dovela i svog dečka Martina. Oboje su, kažu, oduševljeni Adventom za koji misle da je bolji od bečkog, jer su događanja proširena na cijelo središte grada. Posebno im se dopada navika „španciranja“, zbog čega prometnice nisu zakrčene automobilima, usprkos brojnim posjetiteljima. „Jako nam se svidjela scena za fotografiranje u Klovićevim dvorima. Osim toga, puno je pristupačnije od Beča u kojem nema punča jeftinijeg od 4,5 eura. Jedino ugođaju nije odgovarao rock band na Trgu bana Jelačića”, kaže Ana dok Martin dodaje: „Izbor je, uglavnom, isti, ali je u Zagrebu sve lijepo pomiješano, nema podijele sadržaja za odrasle, djecu, turiste… Svi su zajedno.” Prije povratka u Beč na zrinjevačkoj Bolleovoj fontani snimaju obavezni selfie.

Advent u Maksimiru
foto: Siniša Bogdanić

Da je grad, ne samo tijekom Adventa, postao turistička kulisa negostoljubiva prema domaćima, reći će brojni podstanari koji su iz centra potjerani na periferiju. Naime, mnogi su vlasnici stanova iz njih izbacili dugotrajne najmoprimce kako bi ih apartmanizirali i ponudili turistima. Zahvaljujući tomu, oni koji nisu željeli uložiti u održavanje nekretnine u centru, danas za tridesetak kvadrata s oštećenim parketima i prašnjavim prabakinim kaučem traže i do 600 eura mjesečno. I najčešće ih dobiju.

„Podstanari se više ne isplate”

„Garsonjeru na Britancu sam iznajmljivala podstanarima. Više puta mi se dogodilo da odu, a ne plate sve račune, ili ostanu dužni stanarinu, ili unerede stan, ili suše rublje u stanu koji je suterenski pa to izazove gljivice po zidovima. A iznajmljivala sam ga za 1.000 kuna. To je skoro ništa. Kad ti podstanari ne plate, ti si kao stanodavac apsolutno nezaštićen – potpisao ti s njima ugovor ili ne. Možeš im staviti soli na rep“, ispričala nam je novinarka Sandra priču iz ugla stanodavca.

Potom je stan, poput mnogih drugih, stavila na Airbnb. Prihod joj se utrostručio. „Turisti manje oštete stan, jer u njemu zapravo ne borave nego cijeli dan razgledavaju grad. Doduše imaš malo više posla, jer stalno pospremaš i mijenjaš posteljinu. Prednost je i to da ti je taj stan dostupan, ako ga trebaš. Blokiraš te datume na aplikaciji i stan je tvoj za korištenje. To, naravno, ne možeš ako imaš podstanare. Također, ako gost napravi neku štetu u stanu i ne uspijete se dogovoriti, Airbnb mu automatski sjedne na račun i naplati štetu“, objašnjava za DW i dodaje da joj više ne pada na pamet tražiti dugoročne najmoprimce. „Iznenadili smo se kako smo brzo počeli dobivati rezervacije, iako su nam neki prijatelji rekli da je špica kratkoročnog iznajmljivanja već prošla.”

Broj apartmana raste

Prema podacima Gradskog ureda za strategijsko planiranje i razvoj, Zagreb je u listopadu imao 6.991 postelju u kategoriji „sobe za iznajmljivanje, apartmani, kuće za odmor“. U prosincu prošle godine bilo ih je 6.578. Kažimo i to da je Zagreb zadnjeg mjeseca 2017. zabilježio 111.253 dolazaka turista koji su ostvarili 200.331 noćenja. Porast je to od 13% u odnosu na isti mjesec 2016. godine. Stranaca je među turistima bilo 67%, a grad i ove godine očekuje obaranje rekorda.

foto: Sandro Bura

Provjerili smo i jesu li svi kapaciteti popunjeni. U ovom trenutku u Airbnb sustavu slobodno je tristotinjak apartmana za 2-4 osobe. One u širem središtu grada, za period od 23. do 26. prosinca, možete bukirati po cijeni od oko 700 kuna. Gornju granicu od 1.900 kuna postavio je apartman u apsolutnom središtu grada i adventskih događanja.

 „Advent u Zagrebu” najvećim je dijelom potrošački deja vu u ekspanziji, iako je vidljivo da je ove godine napravljen iskorak prema kulturnim sadržajima. Građani tek diskretno iskazuju negodovanje gužvama, ali i podržavaju unosno uprizorenje „božićne bajke” koja je nekadašnji zimski san metropole pretvorila u blještavu predstavu. Ne čudi stoga što je glavni grad postao uzor drugim gradovima koji se pokušavaju domoći dijela turističkog kolača. Ili manjim mjestima koja svojim sve malobrojnijim stanovnicima pokušavaju stvoriti privid događanja života. (Siniša Bogdanić, Deutsche Welle)

.

Mozaik

Facebook stručnjaci su rekli svoje: ‘Van s arapskim brojkama iz hrvatskih škola!’

Važne informacije potražite u vjerodostojnim i provjerljivim izvorima. Facebook nije jedan od njih. Ali vas može zabaviti.

Moje Vrijeme

Objavljeno

|

Autor

Iako formalno nepriznata od obrazovnih sustava, Facebook akademija prepoznata je po golemoj produkciji multidisciplinarnih stručnjaka koji se ne libe prakticirati slobodu glasnog mišljenja, bilo da je riječ o čipiranju, Billu Gatesu ili koronavirusu.

Tako smo nakon plodonosne debate, u kojoj smo saznali sve o ljudima-gušterima, smanjenju populacije i “istinama o kojima se šuti”, odlučili provjeriti što dotični akademici, okupljeni na našoj Facebook stranici, misle o kvaliteti hrvatskoga školstva. Kako se već godinama govori o pretrpanosti osnovnoškolskog kurikuluma, pitali smo ih trebaju li djeca već u osnovnoj školi učiti arapske brojke.


U samo tridesetak minuta stiglo nam je prvih stotinu odgovora. Čak 45 njih je odlučilo odlučno reći NE suvišnim novotarijama poput arapskih brojki. Isti omjer zadržan je i kad je zbir glasova nakon sat vremena iznosio 200. U trenutku pisanja ovog teksta, čak 45 posto onih koji žele da se njihov glas čuje na društvenim mrežama misli da su arapske brojke – višak. Razlozi su brojni, no pretežu oni da “ima i korisnijih stvari za naučiti”.

Što su arapske brojke?

To su obične brojke koje upotrebljavamo u svakodnevnom životu. Arapske brojke su tradicionalni naziv matematičkih simbola 0, 1, 2, 3, 4, 5, 6, 7, 8, 9 koji su omogućili upotrebu položajnoga decimalnoga brojevnoga sustava i unaprijedili metode računanja s pomoću abaka.

Ovako je o arapskim brojkama glasala Facebook akademija znanosti i umjetnosti

Njihova najstarija upotreba zabilježena je u Indiji 595., a uporaba nule, ključnog simbola koji omogućava djelotvornost sustava, zabilježena je 876. Preko Arapa, prijevodom na latinski al-Hvarizmijeve Knjige o uspostavljanju i suprotstavljanju u XII. st., arapske su brojke stigle u Europu. Njihovu širu primjenu potaknuo je Leonardo Fibonacci Knjigom o abacima, 1202. (Hrvatska enciklopedija)

Zašto smo postavili ovu anketu?

Da bismo vas podsjetili da su to oni isti “stručnjaci” koji se ne libe raspravljati o ozbiljnim i kompliciranijim stvarima poput 5G mreže, cijepljenja ili protuepidemijskih mjera i pri tome očekuju da njihovo mišljenje poštujete, kao da je riječ o informiranom i kvalificiranom stavu.

Koji je zaključak?

Važne informacije potražite u vjerodostojnim i provjerljivim izvorima. Facebook nije jedan od njih. Ali vas može nasmijati.

Nastavi čitati

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Poštujemo različitosti, promoviramo toleranciju i potičemo argumentiranu raspravu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP