Prati nas

Zdravlje

Sveznadar

Doktore, liječi li vitamin C glupost?

Nakon što mu je znanost srušila životno djelo, pobješnjeli Pauling je tvrdio da su naknadna istraživanja metodološki pogrešna, da su pokusi prekratko trajali, a da je pacijentima vitamin C davan oralno, umjesto da im je ubrizgan u venu. Svađa je bila javna, duga i intenzivna.

Objavljeno

|

Kako odabrati doktora?
foto: Pixabay

Odgovor na naslovno pitanje je – nažalost ne. Povod za njega vjerojatno znate. Saborski zastupnik Živog zida Ivan Pernar, jedan od najvećih egzibicionista domaće politike, poznat je po suludim objavama i širenju lažnih vijesti. No ovoga puta, zastupnik koji nesumnjivo sladostrasno uživa i u negativnim medijskim objavama o sebi, odlučio se dijeliti savjete o zdravlju odraslih i dojenčadi. A neki su mu čak i povjerovali, zbog čega smo i ovaj tekst ovako naslovili.

Kako je sabornik objavio na Facebooku, preporučuje liječenje gripe velikim količinama vitamina C. Kod dojenčadi bi kašalj liječio na način da se vitamin miješa s izdojenim majčinim mlijekom. Srećom, brojni su Pernarovi pratitelji i stručnjaci ismijali njegove savjete, dok je poznati hrvatski psihijatar Herman Vukušić upozorio na štetnost zastupnikovih objava i njegovu veliku moć manipulacije.


“Farmaceutska industrija je jaka, ali istina je još jača”, odgovorio je Pernar novom objavom, zanemarujući činjenicu da se vitamin C ne proizvodi u škverovima, već da je riječ o jednom od najisplativijih proizvoda upravo farmaceutske industrije. Kao prilog svojoj tezi o čudesnom vitaminu C objavio je i članak o osebujnom znanstveniku Linusu Paulingu, dvostrukom Nobelovcu i manekenu industrije suplemenata. Ali, avaj, očito nije vidio da je članak sponzoriran upravo od farmaceutske industrije protiv čije zavjere se, navodno, bori. Naime, ispod članka stoji da ga sponzorira „Plivit C“, dakle Pliva.

screenshot: Vitaminoteka.hr

Tko je Linus Pauling?

No sve to Penarovim sljedbenicima, velikim dijelom i obožavateljima teorija urota, ne znači puno pa su i sami posegnuli za Linusom Paulingom. Kako u svakoj budalaštini uobličenoj u teoriju urote postoji zrnce istine, možemo reći da se zaista radi o velikom američkom kemičaru, ovjenčanom brojnim nagradama. S druge strane, na tvrdnje da se radi o čovjeku koji je „dobio Nobelovu nagradu za otkriće vitamina C s kojim je liječio rak“, možemo se samo gorko nasmijati. Jer je preminuo od karcinoma, iako je, zaista, vjerovao da vitamin C liječi i karcinom.

Ovaj dvostruki nobelovac prvu je nagradu dobio 1954. godine za kemiju u području istraživanja kemijskih veza, dok je 1962. godine dobio Nobelovu nagradu za mir, a kao posljedica antinuklearnog aktivizma. Niti jedna od ove dvije nagrade, nema veze s njegovim kasnijim pokušajima liječenja teških bolesti vitaminom C.

Potkraj života Pauling se premetnuo u velikog zagovornika vitaminskih terapija i gotovo glasnogovornika farmaceutske industrije u dijelu dodataka prehrani. Zahvaljujući i vlastitim zdravstvenim problemima, istraživao je desetljećima ulogu vitamina C u prevenciji ateroskleroze i liječenju angine pectoris te karcinoma. Ove ideje, zahvaljujući internetu, proširile su se u devedesetima, posebno nakon njegove smrti, uz veliko negodovanje velikog dijela znanstvene zajednice.

Linus Pauling (screenshot: Youtube)

Vitamin C kao panaceja

Koncept liječenja visokim dozama vitamina C zapravo nije originalno Paulingov, već pripada biokemičaru Irvinu Stoneu koji ga je predstavio 1966. godine. Pauling je, uvjeren u ispravnost ove teze, počeo uzimati tri grama vitamina C dnevno kako bi spriječio prehladu, a potom je vlastita uvjerenja pokušao dokazati i znanstvenim metodama.

1971. godine, u suradnji s kirurgom Ewanom Cameronom počeo je intravenozno ubrizgavati C vitamin pacijentima oboljelim od raka. Uz brojne popularno-znanstvene knjige, Pauling je objavio i studiju prema kojoj je navodno, terminalno oboljelim pacijentima, vitaminom C produljio život 4 puta u odnosu na one koji nisu primali vitamin C. Istraživanje je proveo na 100 osoba.

screenshot: Facebook

1982. godine je reevaluacija tog istraživanja pokazala da je Pauling u skupinu “liječenih” izdvojio lakše bolesne pacijente, dok je u kontrolnu skupinu stavio pacijente koji su bili brže smrti. Kasnija su istraživanja (Mayo Clinic) pokazala da je vitamin C u liječenju karcinoma koristan koliko i placebo.

Nakon što mu je znanost srušila životno djelo, pobješnjeli Pauling je tvrdio da su naknadna istraživanja metodološki pogrešna, da su pokusi prekratko trajali, a da je pacijentima vitamin C davan oralno, umjesto da im je ubrizgan u venu. Svađa je bila javna, duga i intenzivna. Ujedno je i polučila kontraefekt – popularizirala je Paulingove metode i dala zamah farmaceutskoj industriji u proizvodnji vitaminskih dodataka prehrani.

Pauling je do smrti ostao zagovornik teze da vitamin C liječi karcinom, prehladu i ozlijede mozga. Preminuo je od posljedica karcinoma prostate u kolovozu 1994. godine u 94. godini života.

screenshot: Facebook

Što znanost zna o vitaminu C?

Vitamin C je u vodi topiv vitamin, neophodan za ljudsko zdravlje. Između ostalog, neophodan je u biosintezi kolagena, važnog potpornog proteina u ljudskom tijelu, stoga nedostatak vitamina C remeti zacijeljivanje rana, krvarenje iz kapilara i bolest skorbut.

Iako su vitaminu C pripisivana čarobna svojstva u liječenju prehlade, gripe, karcinoma, bolesti krvožilnog sustava, reumatidnog artritisa, itd., kliničke studije i dokazi dobiveni pregledom znanstvene literature iz Cochrane knjižnice nisu našle uporišta tim tvrdnjama.

foto: Sharon McCutcheon/Unsplash

Je li unos prevelikih količina vitamina C štetan?

Srećom, odgovor je također ne. Vitamin C je dostupan bez recepta u obliku tableta, šumećih tableta ili praha, a koristi se i u prehrambenoj industriji kao aditiv. Budući da je topiv u vodi, tijelo se lako rješava “viška” vitamina C kroz mokraću, objavio je portal Dokazi u medicini iza kojeg stoji veliki znanstveno-liječnički tim.

Vrlo visoke doze mogu izazvati prolazne probavne tegobe, a postoji sumnja da bi unos visokih količina vitamina C (preko 1 g dnevno) mogao biti povezan s blago povećanim rizikom od bubrežnih kamenaca (2 puta veći rizik). No, povezanost povećanog unosa vitamina C s povećanim rizikom od bubrežnih kamenaca nije još nedvojbeno pokazana, jer je efekt (ako postoji) vrlo malen.

.

Zdravlje

Stalno ste umorni? Ovih osam prehrambenih navika mogu vas iscrpiti

Ako ste staslno umorni i nikako se ne možete naspavati, možda je kriva vaša prehrana. Naime, prevelik ili premali unos određenih namirnica može iscrpiti tijelo pa provjerite ne čini li vas umornima ono što jedete.

Objavljeno

|

Ako se stalno osjećate umorno, možda je problem u vašim navikama konzumiranja jela i pića. U nastavku donosimo savjete s portala Sixty an Me o prilagodbama u prehrani kojima možete smanjiti osjećaj umora.

Pijete previše kave

Kava i čaj su generalno dobri za zdravlje. Smanjuju rizik za dobivanje nekih vrsta karcinoma, bogati su antioksidansima, i naravno, razbuđuju. Ipak, prevelik unos kofeina tijekom duljeg vremenskog perioda rezultirati će pojačanim osjećajem umora.


Zašto se to događa? Kofein blokira receptore u mozgu za adenozin, molekulu koja izaziva osjećaj umora. Tijekom vremena vaše tijelo reagira tako što proizvodi više receptora za adenozin, što u konačnici dovodi do jačeg i dugotrajnijeg umora. Ograničite potrošnju kave na jednu do dvije šalice dnevno, isključivo kroz jutro, i ne pretjerujte sa šećerom.

Nedostaje vam željeza

Ako ne unosite dovoljno željeza postoji povišen rizik za anemiju. Rani znakovi deficita željeza uključuju stalni umor, otežano disanje, vrtoglavicu, neobjašnjivo debljanje i osjećaj tjeskobe.

Smanjite rizike konzumirajnjem namirnica bogatima željezom, poput junetine, kamenica, leće ili blitve. Ako ne jedete meso, kombinirajte izvore željeza s namirnicama bogatima vitaminom C radi poboljšanja apsorpcije.

Jedete rafinirane ugljikohidrate

Rafinirani ugljikohidrati uključuju tjesteninu, bijelu rižu i bijeli kruh. Iako su dobivene od cjelovitog zrnja, rafinirane žitarice procesuiranjem su izgubile sve bjelančevine, vlakna i nutrijente, ostavljajući samo jednostavne šećere koji tijelu daju brz nalet energije, nakon čega ubrzo slijedi pad energije, umor i želja za novom porcijom rafiniranih ugljikohidrata.

Umjesto rafiniranih, trebate unositi cjelovito zrnje koje će opskrbiti vaše tijelo bjelančevinama, vlaknima, željezom i vitaminom B od kojih ćete dobiti dugotrajnu energiju. Sjajan izbor žitarica uključuje kvinoju, ječam, smeđu rižu i punozrnati kruh.

Uživate u slasticama

Slično kao i rafinirani ugljikohidrati, slastice naglo podižu razinu šećera u krvi, ali uglavnom ne sadrže nutrijente koji bi održali tu enegiju. Rezultat je nagli pad energije i raspoloženja. Umjesto slatkiša probajte pojesti voćku.

Prirodni šećeri ne uzrokuju naglu promjenu koncentracije šećera u krvi, osim toga sadrže vlakna i antioksidanse koji doprinose osjećaju sitosti i dugotrajne energije. Na ovaj način se smanjuje i rizik za dijabetes tipa 2 koji također rezultira kroničnim umorom.

Ne unosite dostatnu količinu magnezija

Deficit magnezija dosta je raširena pojava. Magnezij je zadužen za razgrađivanje glukoze u tijelu radi dobivanja energije. Studije su pokazale da pojedinci s deficitom magnezija troše više energije i trebaju više kisika za obavljanje istih zadataka od osoba s normalnim razinama magnezija. Odlični izvori ovog važnog minerala su banane, bademi, špinat, blitva i sjemenke bundeve.

Dehidrirani ste

Svakako vodite računa o tome da pijete dovoljno vode, pogotovo ako vježbate. Svaka tjelesna funkcija ovisi o hidrataciji, uključujući i metabolizam. Kad ne pijete dovoljno vode, osjećate se umorno i letargično.

Nizak melatonin

Hrana koju jedemo utječe na sposobnost tijela za proizvodnju melatonina, jednog od glavnih hormona zaduženih za uspavljivanje. Niska zaliha melatonina rezultira poteškoćama sa spavanjem, skraćivanjem dubokog sna i povišenim rizikom od nesanice.

Prirodna proizvodnja melatonina opada u srednjoj životnoj dobi, a loš san dovodi do umora. Potrebno je na vrijeme u prehranu uvrstiti namirnice koje potiču proizvodnju melatonina, poput soka od višnje, mliječnih proizvoda i bjelančevina. Možete pomiješati sok od višnje s proteinima sirutke kako bi zaspali brže i spavali dulje.

Treba vam više bjelančevina

Bjelančevine su najzasitnije od svih makronutrijenata i najdulje se probavljaju, što znači da pružaju tijelu stabilan dotok energije i pomažu nam da se dulje osjećamo siti. Zbog prirodnog procesa sarkopenije koji počinje oko tridesete godine i pojačava se iza četrdesete, naši mišići ulaze u prirodni proces degeneracije.

Zbog toga možemo osjećati slabost i umor kao rezultat tog procesa. Neka stoga bjelančevine budu baza svih vaših obroka.

Nastavi čitati

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Poštujemo različitosti, promoviramo toleranciju i potičemo argumentiranu raspravu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP