Prati nas

Zdravlje

Bolesti se vraćaju

WHO: Odbijanje cjepiva je najveća prijetnja globalnom zdravlju

Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) svake godine objavljuje popis od deset najvećih prijetnji za zdravlje ljudi na svijetu te na taj način određuje zdravstvene prioritete za predstojeću godinu. Ove godine najvećom prijetnjom globalnom zdravlju proglašeno je odbijanej cjepiva.

Objavljeno

|

Jesu li cjepiva opasna?
foto: Pixabay

Svjetska zdravstvena organizacija imenovala je najveću prijetnju globalnom zdravlju u 2019. godini. To je oklijevanje od uzimanja ili odbijanje dostupnih cjepiva na osnovu neprovjerenih i netočnih informacija. Ljude koji to čine naziva se “antivakserima”..

Svake godina Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) objavljuje popis od deset najvećih prijetnji za zdravlje ljudi na svijetu te na taj način određuje zdravstvene prioritete za predstojeću godinu. Odbijanje cjepiva ove je godine prvi puta ušlo na listu te odmah zauzelo prvo mjesto.



Cjepivima se svake godine spriječi dva do tri milijuna smrti, no taj bi broj mogao biti i puno veći. Dodatnih milijun i pol ljudi bi moglo biti spašeno da je procjepljenost bolja, kažu u Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji.

Prema savjetodavnoj službi WHO-a “nedostupnost i manjak povjerenja u cjapiva” glavni su razlozi zbog kojih ljudi preskaču cijepljenje. U Sjedinjenim američkim državama osobe koje ne žele cijepiti sebe ili svoju djecu kao razloge svoje odluke navode posve pogrešne ideje poput one da cjepiva uzrokuju autizam, iako je više puta dokazano da ta veza uopće nepostoji.

Nadalje, WHO navodi da oni koji se protive cijepljenju “ugrožavaju napredak postignut u borbi protiv bolesti koje je moguće suzbiti cjepivima2. Unazad nekoliko desetljeća upravo cjepivima su uspješno suzbijene neke teške bolesti poput dječje paralize i ospica. No zbog odbijanja cjepiva, te bolesti koje su dugo smatrane iskorijenjenima, ponovno se pojavljuju.

2Broj oboljelih od ospica na globalnoj se razini povećao 30 posto. Razlozi takvog povećanja su kompleksni i nemaju svi veze s odbijanjem cjepiva. Međutim, ta se bolest ponovno pojavila i na mjestima gdje se smatrala posve iskorijenjenom”, kažu u WHO.

Osim odbijanja cjepiva, preostale prijetnje globalnom zdravlju s popisa WHO-a su: zagađenje zraka i klimatske promjene, nezarazne bolesti, globalne pandemije gripe, krhka i osjetljiva okruženja, otpornost na antimikrobne lijekove, ebola i ostali opasni patogeni, slaba osnovna zdravstvena zaštita, denge groznica koju prenose komarci i virus HIV-a.

Kako bi spriječili daljnji trend odbijanja cjepiva, WHO planira nastaviti s borbom protiv raka grlića maternice omogućavanjem većem broju ljudi cijepljenje protiv virusa HPV-a, te konačnim suzbijanjem slučajeva dječje paralize u Afganistanu i Pakistanu nakon obećavajućih prošlogodišnjih rezultata gdje je broj novooboljelih u svakoj od te dvije zemlje pao ispod 30 slučajeva.

.

Zdravlje

Kućanski poslovi pomažu mozgu da ostane zdrav

Čak i lagana tjelesna aktivnost poput šetnje ili obavljanja kućanskih poslova, vrlo blagovorno utječe na mozak. Najnovija studija pokazaola je da se umjerenim ali redovitim vježbanjem može sanirati, pa čak i nadoknaditi šteta na mozgu nastale starenjem.

Objavljeno

|

Kako natjerati muškarca da opere suđe?

Čak i lagane aktivnosti poput kućanskih poslova mogu mozak održati mladim, kažu znanstvenici te dodaju kako postoji sve više dokaza da kad je tjelovježba u pitanju, svaka pa i najmanja sitnica pomaže, piše Guardian.

Ova saznanja poklapaju se s postojećim britanskim i američkim smjernicama koje kažu da čak i vrlo kratka tjelovježba od minutu ili dvije, svakako pomaže te tako demantira ranija mišljenja da u vježbanju ipak treba priječi neki vremenski prag kako bi se ostvarili značajniji rezultati.



“Naša studija ne isključuje ni laganu ni žustru vježbu kao važne za zdravlje. Mi samo dodajemo već postojećim saznanjima da je svaki oblik tjelovježbe koristan”, kaže doktorica Nicole Spartarno, autorica studije te dodaje da lagana tjelovježba može predstavljati laganu šetnju ili kućanske poslove.

Rezultati istraživanja objavljeni su u časopisu Jama Network Open. Znanstvenici su pojasnili kao su za potrebe studije pratili rezultate 2.354 sredovječne odrasle osobe kroz duži vremenski period što je uključivalo i njihovu moždanu aktivnost.

Znanstvenici su između ostalog mjerili i volumen mozga svakog ispitanika s obzirom da se zna kako se uslijed starenja svake godine gubi oko 0,2 posto. Gubitak volumena mozga povezan je s demencijom i ostalim poremećajima.

Nakon što su uzeti u obzir faktori poput pušenja, spola i dobi, znanstvenici su otkrili da je lagana fizička aktivnost povezana s povećanjem volumena mozga od 22 posto, dakle to je povećanje nešto malo veće od godišnjeg gubitka volumena mozga. Štoviše, oni koji su svaki dan hodali 10.000 koraka imali su povećanje volumena mozga od 0,35 posto što bi značilo da su sanirali i nadoknadili štetu koju mozgu donosi 1,75 godina starenja.No pozitivni rezultati uočeni su i kod ljudi koji su vježbali značajno manje od toga.

Zaključak je taj da učestala i intenzivna vježba pomaže očuvanju volumena mozga, no to je možda tako zato što su ljudi koji su se bavili intenzivnim aktivnostima, također prakticirali i mnogo laganijih aktivnosti.

Unatoč tome što rezultati sugeriraju da je lagana tjelesna aktivnost vrlo korisna, doktorica Spartarno kaže da ljudi ne bi trebali odustajati od težih aktivnosti od kojih će se oznojiti. “Viša razina tjelesne spreme vodi boljoj kvaliteti života u kasnijim godinama te se povezuje s manjim rizikom od demencije”, kaže doktorica.

No važno je naglasiti sljedeće: čak i ljudi koji vode uglavnom sjedilački način života, možda svojem mozgu ne odmažu baš toliko puno ako se bave nekim intelektualno intenzivnim poslom dok sjede.

Emmanuel Stamatakis, profesor sa Sveučilišta Sydney pozdravio je rezultate studije no upitni su mu neki elementi rezultata. “Otkriće da je lagana tjelesna aktivnost koja je dio svakodnevnog života, povezana s volumenom mozga, vrlo je ohrabrujuća. No ipak, nije predočen vjerodostojan razlog zašto bi intenzivnija vježba imala manji učinak na mozak. Naime, poznato je da čak i jedna minuta intenzivnog kardiovaskularnog treninga ima daleko veći učinak od deset minuta lagane vježbe.”

Doktor James Pickett, voditelj centra za Alzheimerovu bolest, istaknuo je da znanstvenici u studiji nisu uzeli u obzir utjecaj različitih aktivnosti na rizik od demencije, iako se zna da, općenito, vježba pomaže kod takvih stanja.

“Ne brinite ako niste pasionirani trkač. Pronađite za sebe neku aktivnost koja vam odgovara i bavite se njone redovito. Naime, zna se da je ono što je dobro za srce, dobro i za mozak”, kaže doktor Pickett.

Nastavi čitati