Prati nas

Zdravlje

Neugodno stanje

Znate li da i na tjelovježbu možete biti alergični?

Tjelovježba je uvijek dobra bez obzira radi li se o vožnji bicikla, trčanju ili plesu. No prije nego posegnete za svojim trkačim tenisicama ili plesnim papučicama, znajte da postoji i alergija na tjelovježbu. Takva alergija zahvaća oko 50 na svakih 100.000 ljudi.

Objavljeno

|

Teretana u starijim godinama
foto: BigStock

Pred nama je lijep i sunčan dan, a iako će biti malo prohladno, vrijeme će biti gotovo idealno za kakvu laganu tjelesnu aktivnost na otvorenom. No prije nego se počnete pripremati za tjelovježbu, znajte da se i na vježbanje može biti alergičan.

Kako piše portal za popularnu znanost Popsci, Joe O’Leary otišao je s roditeljima na pizzu oko osam navečer. Bila je srijeda u ožujku 2015. Naručio je pizzu s rajčicama i feferonima i podijelio je s majkom. Nakon toga zaputio se u teretanu i odmah bacio na sprave za vježbanje. No nakon nekih pola sata, počeo se osjećati čudno.



“Oči su mi se zasuzile, teško sam disao”, kaže Joe. “Prošlo je još oko pet minuta i ja sam zaista teško disao. Pogledao sam se u ogledalo i ustanovio da su mi oči i kompletno lice natečeni.”

O’Learyja su smjesta odveli na hitnu i dali su steroide i antihistaminike. Imao je alergijsku reakciju, no ne na ono što je pojeo za večeru, već na kombinaciju hrane i vježbe. Liječnici su mu ubrzo postavili dijagnozu: patio je od stanja poznatog kao vježbom potaknuta anafilaksa kad se reakcija na neki alergen javlja u kombinaciji s tjelovježbom. Alergeni su u O’Learyjevom slučaju bili rajčice, feferoni, soja ili orašasti plodovi.

Od prije je poznata

Vježnom potaknuta anafilaksa prvi je put opisana 1979. godine i utječe na otprilike 50 na svakih 100.000 ljudi. Iako je svjesnost o tom poremećaju porasla, liječnici i znanstvenici još uvijek ne mogu dokučiti zašto se zapravo događa, kaže Maria Castells, stručnjakinja za alergije u Brigham ženskoj bolnici.

Kod 30 do 50 posto pogođenih, alergijsku reakciju izazvat će kombinacija hrane i tjelovježbe. Za druge, okidač alergije mogu biti neki uobičajeni lijekovi poput aspirina. Kod nekih žena ovakva se alergijska reakcija javlja samo u određenom razdoblju njihova menstrualnog ciklusa kad je povišena razina estrogena. “Više je okidača ovakvih alergija, ne samo tjelovježba”, kaže Castells.

Količina vježbe potrebna da izazove alergijsku reakciju varira od osobe do osobe. Općenito, kod ljudi koji su u boljoj formi potrebno je više vježbe da izazove reakciju od onih koji nisu u formi. Poznato je da reakciju mogu izazvati svi tipovi vježbi, od trčanja, bicikliranja, dizanja utega, pa do plesanja. Doduše, nema informacija da je nekome reakciju izazvalo plivanje.

Spriječiti je lako

Još nije poznato što je u podlozi veze između tjelovježbe i anafilakse. Postoji više teorije od kojih neke uključuju i psihološke promjene koje se događaju u tijelu prilikom vježbanja. Pojačana cirkulacija koja kroz tijelo ubrzava protok stanica odgovornih za imunitet i imunološke reakcije također možda ima veze s tim, kao i činjenica da vježba ubrzava apsopciju hranjivih tvari iz probavnog trakta pa i alergeni lakše dospiju u krvotok. Pravi uzrok je teško pronaći jer je skoro nemoguće rekreirati takve uvjete u laboratoriju.

Srećom, kad se dijagnoza jednom uspješno postavi, liječenje je razmjerno lako. Valja izbjegavati alergene, a postoje i medikamenti koji mogu ublažiti alergijsku reakciju. O’Leary nije čekao da točno ustanovi koja mu namirnica smeta, već je počeo izbjegavati sve sumnjive odjednom. Radije će, kaže, žrtvovati umak od rajčice i orahe nego da opet proživi onakvu strahotu.

.

Zdravlje

Kućanski poslovi pomažu mozgu da ostane zdrav

Čak i lagana tjelesna aktivnost poput šetnje ili obavljanja kućanskih poslova, vrlo blagovorno utječe na mozak. Najnovija studija pokazaola je da se umjerenim ali redovitim vježbanjem može sanirati, pa čak i nadoknaditi šteta na mozgu nastale starenjem.

Objavljeno

|

Kako natjerati muškarca da opere suđe?

Čak i lagane aktivnosti poput kućanskih poslova mogu mozak održati mladim, kažu znanstvenici te dodaju kako postoji sve više dokaza da kad je tjelovježba u pitanju, svaka pa i najmanja sitnica pomaže, piše Guardian.

Ova saznanja poklapaju se s postojećim britanskim i američkim smjernicama koje kažu da čak i vrlo kratka tjelovježba od minutu ili dvije, svakako pomaže te tako demantira ranija mišljenja da u vježbanju ipak treba priječi neki vremenski prag kako bi se ostvarili značajniji rezultati.



“Naša studija ne isključuje ni laganu ni žustru vježbu kao važne za zdravlje. Mi samo dodajemo već postojećim saznanjima da je svaki oblik tjelovježbe koristan”, kaže doktorica Nicole Spartarno, autorica studije te dodaje da lagana tjelovježba može predstavljati laganu šetnju ili kućanske poslove.

Rezultati istraživanja objavljeni su u časopisu Jama Network Open. Znanstvenici su pojasnili kao su za potrebe studije pratili rezultate 2.354 sredovječne odrasle osobe kroz duži vremenski period što je uključivalo i njihovu moždanu aktivnost.

Znanstvenici su između ostalog mjerili i volumen mozga svakog ispitanika s obzirom da se zna kako se uslijed starenja svake godine gubi oko 0,2 posto. Gubitak volumena mozga povezan je s demencijom i ostalim poremećajima.

Nakon što su uzeti u obzir faktori poput pušenja, spola i dobi, znanstvenici su otkrili da je lagana fizička aktivnost povezana s povećanjem volumena mozga od 22 posto, dakle to je povećanje nešto malo veće od godišnjeg gubitka volumena mozga. Štoviše, oni koji su svaki dan hodali 10.000 koraka imali su povećanje volumena mozga od 0,35 posto što bi značilo da su sanirali i nadoknadili štetu koju mozgu donosi 1,75 godina starenja.No pozitivni rezultati uočeni su i kod ljudi koji su vježbali značajno manje od toga.

Zaključak je taj da učestala i intenzivna vježba pomaže očuvanju volumena mozga, no to je možda tako zato što su ljudi koji su se bavili intenzivnim aktivnostima, također prakticirali i mnogo laganijih aktivnosti.

Unatoč tome što rezultati sugeriraju da je lagana tjelesna aktivnost vrlo korisna, doktorica Spartarno kaže da ljudi ne bi trebali odustajati od težih aktivnosti od kojih će se oznojiti. “Viša razina tjelesne spreme vodi boljoj kvaliteti života u kasnijim godinama te se povezuje s manjim rizikom od demencije”, kaže doktorica.

No važno je naglasiti sljedeće: čak i ljudi koji vode uglavnom sjedilački način života, možda svojem mozgu ne odmažu baš toliko puno ako se bave nekim intelektualno intenzivnim poslom dok sjede.

Emmanuel Stamatakis, profesor sa Sveučilišta Sydney pozdravio je rezultate studije no upitni su mu neki elementi rezultata. “Otkriće da je lagana tjelesna aktivnost koja je dio svakodnevnog života, povezana s volumenom mozga, vrlo je ohrabrujuća. No ipak, nije predočen vjerodostojan razlog zašto bi intenzivnija vježba imala manji učinak na mozak. Naime, poznato je da čak i jedna minuta intenzivnog kardiovaskularnog treninga ima daleko veći učinak od deset minuta lagane vježbe.”

Doktor James Pickett, voditelj centra za Alzheimerovu bolest, istaknuo je da znanstvenici u studiji nisu uzeli u obzir utjecaj različitih aktivnosti na rizik od demencije, iako se zna da, općenito, vježba pomaže kod takvih stanja.

“Ne brinite ako niste pasionirani trkač. Pronađite za sebe neku aktivnost koja vam odgovara i bavite se njone redovito. Naime, zna se da je ono što je dobro za srce, dobro i za mozak”, kaže doktor Pickett.

Nastavi čitati