Prati nas

Vijesti

Dosta je nepravde!

26 najbogatijih teško je kao 3,8 milijardi najsiromašnijih

Iako naizgled živimo u najbogatijem razdoblju u povijesti, globalne nejednakosti raspodjele bogatstva, resursa i moći, podsjećaju na razdoblje prije prvog svjetskog rata. Tada je u zapadnoj Europi bogatstvo bilo koncentrirano u rukama obitelji koje su imale nerazmjernu političku moć i koje su krojile politike u svoju korist. To razdoblje obilježio je i val globalizacije, jačanje moćnih međunarodnih korporacija i monopola, kao i rast nacionalizma, ksenofobije i društvene polarizacije.

Objavljeno

|

foto: Sandro Bura

Svjetski je dan socijalne pravde, koji se obilježava 20. veljače kako bi se osvijestila potreba rješavanja problema siromaštva, ekonomske nejednakosti, socijalne isključenosti i nezaposlenosti za postizanje trajnog i univerzalnog mira. Tim povodom Centar za mirovne studije izdao je priopćenje pod nazivom “Socijalnom pravdom do mira” koje prenosimo u cijelosti.

Polovica čovječanstva nema za osnovne životne potrebe

Upravo zato zabrinjava podatak da se globalna nejednakost u prošloj godini još više produbila, pa je tako prema godišnjem izvješću Oxfama u 2018. godini 26 najbogatijih ljudi svijeta u svojim rukama držalo jednaku količinu bogatstva kao 3,8 milijardi najsiromašnijih. Također, skoro polovica čovječanstva, odnosno 3,4 milijarde ljudi, nema dovoljno novca za osnovne životne potrebe, odnosno, prema zadnjim podacima Svjetske banke, živi s manje od pet i pol dolara dnevno.


Iako naizgled živimo u najbogatijem razdoblju u povijesti, globalne nejednakosti raspodjele bogatstva, resursa i moći, podsjećaju na razdoblje prije prvog svjetskog rata. Tada je u zapadnoj Europi bogatstvo bilo koncentrirano u rukama obitelji koje su imale nerazmjernu političku moć i koje su  krojile politike u svoju korist. To razdoblje obilježio je i val globalizacije, jačanje moćnih međunarodnih korporacija i monopola, kao i rast nacionalizma, ksenofobije i društvene polarizacije.

Nacionalne i globalne politike štite 1% najbogatijih

Razorne posljedice rata su prije točno 100 godina, između ostalog, bile povod za osnivanje Međunarodne organizacije rada, koja upozorava kako je socijalna pravda temeljno načelo mirnog i prosperitetnog suživota unutar i među narodima. Ipak, bez obzira na iskustvo i svjesnost kako socijalna nepravda dovodi do sukoba, nacionalne i globalne politike i institucije umjesto da predstavljaju i štite interese cijeloga društva i dalje štite interes 1% najbogatijih ljudi. 

I dok se na suzbijanju nepravdi radi puževim korakom, prema procjenama Međunarodne organizacije rada, oko dvije milijarde ljudi živi u konfliktnim ili nestabilnim uvjetima. UNHCR govori o 68,5 milijuna prisilno raseljenih osoba među kojima su i oni koji bježe od ratova, posljedica klimatskih promjena ili pak od ekonomske nesigurnosti. Tako nejednakosti i socijalna nepravda stvaraju nove nejednakosti i nepravde. Svi međunarodni dani, konvencije, deklaracije i ciljevi ne znače ništa, sve dok nema političke volje za  provedbu društveno pravedne politike.

Mirovine za dostojanstvenu starost

Stoga je važno da države rade na smanjenju nejednakosti, kroz pravedne porezne politike, osiguravanje mogućnosti za rad, dostojanstvenih plaća i uvjeta rada, adekvatne javne zdravstvene zaštite za sve, mirovina koje omogućuju dostojan život u starosti, socijalne zaštite i prava na obrazovanje i stanovanje. Tako će Hrvatska biti korak bliže socijalnoj državi, a političari koji ističu prioritete kao što su demografska obnova, zaustavljanje iseljavanja mladih te povećanje kvalitete života običnih građana, bit će bliže njihovom ostvarenju.

.

Kuhinja

Izdašne i sočne kakao-banana šnite mogle bi biti pravi ljetni hit

Internet obiluje bezbrojnim receptima za ‘banana’ kolače, no većina od njih s bananom nemaju veze, već dodatkom umjetne arome pokušavaju glumiti popularne industrijske čokoladne bananice.

Objavljeno

|

Autor

Jeste li znali da banana ne raste niti na drvetu niti na palmi? Riječ je, naime, o voću koje je plod zeljaste biljke. No peteljke njenog ogromnog lišća slažu se u prividno deblo pa mnogi kažu da je riječ o “stablu banane”.

Brojne vrste banana imaju različitu primjenu. Plodovi škrobnatih neslatkih vrsta peku se i kuhaju pa pripadaju takozvanoj slanoj kuhinji. Od nekih se vrsta priprema brašno, a služe i za proizvodnju alkohola. Postoji i vrsta od koje se plete užad, dok se malobrojne “slatke vrste” jedu kao sirovo voće, a i sjajno se prerađuju u slastice.


Internet obiluje bezbrojnim receptima za “banana” kolače, no većina od njih s bananom nemaju veze, već dodatkom umjetne arome pokušavaju glumiti popularne industrijske čokoladne bananice. Ili se banane polažu na biskvit, prije nego li ih se zabetonira slojem pudinga ili slastičarske kreme. Umjesto toga, nudimo vam isprobani recept za sočne kakao kocke punjene kremom od pravih zrelih banana.

Sastojci

Za biskvit

5 jaja
250 g šećera
1 vanilin šećer
190 g glatkog brašna
1 prašak za pecivo
125 ml mlijeka
125 ml ulja
5 žlica kakaa u prahu

Za kremu

6 dl mlijeka
2 pudinga od vanilije
150 g šećera
1 kg jako zrelih banana
250 grama maslaca ili margarina
limun

Za preljev

150 g čokolade za kuhanje
80 g maslaca ili margarina

Priprema

Jaja pjenasto mikserom umutite sa šećerom i vanilin šećerom pa dodajte ulje i mlijeko. Dodajte prosijano brašno i prašak za pecivo pa sve još kratko izmiješajte. Kako nam je cilj dobiti dvije kore, lim (cca. 27×35 cm) obložite papirom za pečenje pa u njega izlijte polovicu smjese. Pecite 20 minuta na 180°C. Ponovite s drugom polovicom. Ohladite kore.

Na 6 dl mlijeka skuhajte 2 pudinga i šećer. Ohladite na sobnu temperaturu. Oguljene banane izradite vilicom pa mikserom doradite dok ne postanu tekuće. Dodajte polovinu ili cijeli limun (prema želji), ako želite da vam krema manje potamni. U ohlađeni puding mikserom utucite omekšali maslac pa sjedinite sa izrađenim bananama. Podijelite u dva dijela i premažite kore tako da gornji sloj bude krema.

Sastojke za glazuru otopite na pari ili na električnom štednjaku uz najnižu temperaturu. Prelijte preko kolača prije nego što ga stavite u hladnjak. Slastica je najbolja drugi ili treći dan.

Nastavi čitati

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP