Prati nas

Vijesti

Dosta je nepravde!

26 najbogatijih teško je kao 3,8 milijardi najsiromašnijih

Iako naizgled živimo u najbogatijem razdoblju u povijesti, globalne nejednakosti raspodjele bogatstva, resursa i moći, podsjećaju na razdoblje prije prvog svjetskog rata. Tada je u zapadnoj Europi bogatstvo bilo koncentrirano u rukama obitelji koje su imale nerazmjernu političku moć i koje su krojile politike u svoju korist. To razdoblje obilježio je i val globalizacije, jačanje moćnih međunarodnih korporacija i monopola, kao i rast nacionalizma, ksenofobije i društvene polarizacije.

Moje Vrijeme

Objavljeno

|

foto: Sandro Bura

Svjetski je dan socijalne pravde, koji se obilježava 20. veljače kako bi se osvijestila potreba rješavanja problema siromaštva, ekonomske nejednakosti, socijalne isključenosti i nezaposlenosti za postizanje trajnog i univerzalnog mira. Tim povodom Centar za mirovne studije izdao je priopćenje pod nazivom “Socijalnom pravdom do mira” koje prenosimo u cijelosti.

Polovica čovječanstva nema za osnovne životne potrebe

Upravo zato zabrinjava podatak da se globalna nejednakost u prošloj godini još više produbila, pa je tako prema godišnjem izvješću Oxfama u 2018. godini 26 najbogatijih ljudi svijeta u svojim rukama držalo jednaku količinu bogatstva kao 3,8 milijardi najsiromašnijih. Također, skoro polovica čovječanstva, odnosno 3,4 milijarde ljudi, nema dovoljno novca za osnovne životne potrebe, odnosno, prema zadnjim podacima Svjetske banke, živi s manje od pet i pol dolara dnevno.


Iako naizgled živimo u najbogatijem razdoblju u povijesti, globalne nejednakosti raspodjele bogatstva, resursa i moći, podsjećaju na razdoblje prije prvog svjetskog rata. Tada je u zapadnoj Europi bogatstvo bilo koncentrirano u rukama obitelji koje su imale nerazmjernu političku moć i koje su  krojile politike u svoju korist. To razdoblje obilježio je i val globalizacije, jačanje moćnih međunarodnih korporacija i monopola, kao i rast nacionalizma, ksenofobije i društvene polarizacije.

Nacionalne i globalne politike štite 1% najbogatijih

Razorne posljedice rata su prije točno 100 godina, između ostalog, bile povod za osnivanje Međunarodne organizacije rada, koja upozorava kako je socijalna pravda temeljno načelo mirnog i prosperitetnog suživota unutar i među narodima. Ipak, bez obzira na iskustvo i svjesnost kako socijalna nepravda dovodi do sukoba, nacionalne i globalne politike i institucije umjesto da predstavljaju i štite interese cijeloga društva i dalje štite interes 1% najbogatijih ljudi. 

I dok se na suzbijanju nepravdi radi puževim korakom, prema procjenama Međunarodne organizacije rada, oko dvije milijarde ljudi živi u konfliktnim ili nestabilnim uvjetima. UNHCR govori o 68,5 milijuna prisilno raseljenih osoba među kojima su i oni koji bježe od ratova, posljedica klimatskih promjena ili pak od ekonomske nesigurnosti. Tako nejednakosti i socijalna nepravda stvaraju nove nejednakosti i nepravde. Svi međunarodni dani, konvencije, deklaracije i ciljevi ne znače ništa, sve dok nema političke volje za  provedbu društveno pravedne politike.

Mirovine za dostojanstvenu starost

Stoga je važno da države rade na smanjenju nejednakosti, kroz pravedne porezne politike, osiguravanje mogućnosti za rad, dostojanstvenih plaća i uvjeta rada, adekvatne javne zdravstvene zaštite za sve, mirovina koje omogućuju dostojan život u starosti, socijalne zaštite i prava na obrazovanje i stanovanje. Tako će Hrvatska biti korak bliže socijalnoj državi, a političari koji ističu prioritete kao što su demografska obnova, zaustavljanje iseljavanja mladih te povećanje kvalitete života običnih građana, bit će bliže njihovom ostvarenju.

.

Vijesti

Jasmin Stavros (65) ne zna kako će preživjeti krizu: ‘Mirovina mi je 2.200 kuna’

‘Zbog korone mi je otkazano 40 dogovorenih koncerata. Posljednji sam put pjevao 22. veljače u Svetoj Nedelji. Od tada – ništa!’

Moje Vrijeme

Objavljeno

|

Autor

Koronakriza najžešće je pogodila zabavni i kulturni sektor koji je gotovo nestao proteklih mjeseci. I dok Ministarstvo kulture iznalazi načine kako pomoći zaposlenima u kulturi, estradanjaci su, žale se, prepušteni sebi.

“Ovo je katastrofa! Potop!” kaže pjevač Jasmin Stavros (65) za Jutarnji list. Poznat po tome da već desetljećima gotovo svaki vikend nastupa, posljednja četiri mjeseca zbog korone nije održao nijedan nastup.


“Zbog korone mi je otkazano 40 dogovorenih koncerata. Posljednji sam put pjevao 22. veljače u Svetoj Nedelji. Od tada – ništa”, govori Stavros, koji tijekom ljeta ima ugovorenih novih 30 nastupa. Znači li to da je kriza pri kraju?

“Bojim se da nismo te sreće. Korona opet divlja, sve više događaja počinje se otkazivati pa je od mojih 30 dogovorenih nastupa, njih sedam već otkazano ili odgođeno za neka bolja vremena. Jasno, ako ćemo ta bolja vremena uopće i dočekati”, pesimističan je glazbenik koji kaže kako sve češće poseže u “čarapu”.

“Ne radi ni moj bend, u kojem je četvero ljudi. Pomažem i njima, koliko mogu, ali kako je krenulo, pomoći će nam moći samo dragi Bog, jer još malo pa u toj mojoj ‘čarapi’ neće biti ničega. Što ću onda? Dijelit ću sudbinu svih penzionera s malim mirovinama. Moja, konkretno, iznosi 2.200 kuna, i ne treba previše mašte da se zamisli kakav ću život tada živjeti”, zaključuje Stavros za Jutarnji list.

Nastavi čitati

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Poštujemo različitosti, promoviramo toleranciju i potičemo argumentiranu raspravu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP