Prati nas

Nema predaje

Samo raste

U 2018. broj ‘povlaštenih’ mirovina porastao je za 353, donosimo analizu

Sa zadnjim danom 2017. godine HZMO je isplaćivao 174.901 mirovinu po posebnim propisima. Taj je broj u 2018. povećan za 353 mirovine. Na godišnjoj razini broj mirovina ostvarenih na temelju sudjelovanja u poraženim vojskama NDH pao je za 886, dok je partizanskih mirovina 1.894 manje. I broj mirovina političkih zatvorenika pao je za 174.

Siniša Bogdanić

Objavljeno

|

Koliko partizana prima penziju?
foto: Pixabay/MV

U najnovijoj kvartalnoj analizi trendova unutar takozvanih povlaštenih mirovima i dalje promatramo dinamiku broja mirovina, njihovog iznosa i mirovinskog staža na temelju kojeg su ostvarene.

Analiza je napravljena na temelju službenih podataka Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje za dan 31. prosinca 2018. godine kada je HZMO isplaćivao 175.254 mirovine po posebnim propisima. Sumirane podatke za cijelu 2018. godinu možete pronaći na kraju priloga.


Domobrani i ustaše: 4.976 mirovina (-221)

Mirovinu pripadnika takozvane Hrvatske domovinske vojske (Domobranstvo, Ustaška vojnica i Oružnica NDH) prima 221 osoba manje. Ovaj pad nešto je veći nego u prethodnom kvartalu pa je s 4% porastao na 4,2%. Prosjek mirovina u ovoj kategoriji pao je za tri kune.

foto: MojeVrijeme.hr

Prosječni staž: 33 godine
Broj korisnika invalidske mirovine: 168 (3%)
Broj korisnika obiteljske mirovine: 4.178 (84%)
Prosječna mirovina: 2.424 kuna.

Borci NOR-a: 11.416 mirovina (-452)

Broj partizanskih mirovina pao je za 452 u odnosu na treći kvartal 2018. godine. U postocima, broj partizanskih mirovina i obiteljskih mirovina koje primaju njihove udovice pao je za 3.8%, što je blago produbljivanje pada od 0,2%.

foto: MojeVrijeme.hr

Prosječni staž: 29 godina, 3 mjeseca i 4 dana
Broj korisnika invalidske mirovine: 434 (4%)
Broj korisnika obiteljske mirovine: 9.102 (80%)
Prosječna mirovina: 2.829 kuna. 

Bivši politički zatvorenici: 3.024 mirovine (-61)

Mirovinsko osiguranje je prestalo isplaćivati i 61 mirovinu političkih zatvorenika što čini pad od 2%, dok je u prethodnom kvartalu taj pad bio 1,6%. U promatranom razdoblju ove su mirovine u prosjeku pale za 6 kuna.

Prosječni staž: 33 godine, 2 mjeseca i 9 dana
Broj korisnika invalidske mirovine: 295 (10%)
Broj korisnika obiteljske mirovine: 1.708 (56%)
Prosječna mirovina: 3.859 kuna.

Saborski zastupnici, ministri i ustavni suci: 665 mirovina (+6)

Broj mirovina saborskih zastupnika, ustavnih sudaca i članova vlade u tri mjeseca porastao je, dok je u prethodnom kvartalu blago pao.  Sada ih se isplaćuje 6 više nego u kvartalu ranije. To je rast od 0,9%. U promatranom razdoblju vrijednost prosječne mirovine pala je za 13 kuna.

Prosječni staž: 33 godina, 2 mjeseca i 11 dana
Broj korisnika invalidske mirovine: 5 (1%)
Broj korisnika obiteljske mirovine: 114 (17%)
Prosječna mirovina: 9.793 kuna.

Branitelji: 108.711 mirovina (+1.031)

Broj braniteljskih mirovina porastao je za 1.031.  Taj je rast s 0,6% u trećem kvartalu ubrzao na 1% u četvrtom kvartalu 2018. godine.

foto: MojeVrijeme.hr

1. Mirovine ostvarene prema ZOHBDR (71.259 mirovina)
U trećem kvartalu ove su mirovine prosječno pale za 11 kuna.
Prosječni staž: 18 godina, 8 mjeseci i 7 dana
Broj korisnika invalidske mirovine: 55.918 (78%)
Broj korisnika obiteljske mirovine: 14.276 (20%)
Prosječna mirovina: 5.744 kuna

2. Mirovine priznate prema općim propisima, a određene prema  ZOHBDR iz 2017. godine (37.452 mirovina)
U trećem kvartalu ove su mirovine prosječno pale za 4 kune.
Prosječni staž: 27 godina, 9 mjeseci i 8 dana
Broj korisnika invalidske mirovine: 15.766 (42%)
Broj korisnika obiteljske mirovine: 6.940 (19%)
Prosječna mirovina: 2.578 kuna

HVO: 6.765 mirovina (-4)

Broj mirovina koje se isplaćuju pripadnicima HVO-a pao je za 4. U četvrtom kvartalu ove su mirovine prosječno pale za 3 kune.

Prosječni staž: 7 godina, 3 mjeseca i 2 dana
Broj korisnika invalidske mirovine: 6.029 (89%)
Broj korisnika obiteljske mirovine: 736 (11%)
Prosječna mirovina: 3.037 kuna.

Što se dogodilo u 2018. godini?

Sa zadnjim danom 2017. godine HZMO je isplaćivao 174.901 mirovinu po posebnim propisima. Taj je broj u 2018. povećan za 353 mirovine. Na godišnjoj razini broj mirovina ostvarenih na temelju sudjelovanja u poraženim vojskama NDH pao je za 886, dok je partizanskih mirovina 1.894 manje. I broj mirovina političkih zatvorenika pao je za 174.

S druge strane, broj mirovina ostvarenih temeljem sudjelovanja u Domovinskom ratu porastao je za 2.928. Broj mirovina pripadnicima HVO pao je za 35. U 2018. godini dobili smo i dodatnih 10 mirovina u kategoriji “saborskih zastupnika, ministara i ustavnih sudaca”.

.

Mozaik

Ovo ljeto je manje turista pa svoju zemlju ponovno otkrivaju – domaći

Svima koji se bave turizmom, ova sezona nije vrijedna spomena. Međutim, sad kad nema ogromnog broja turista, u nekima od najpoznatijih destinacija ponovno uživaju domaći.

Moje Vrijeme

Objavljeno

|

Autor

Turistička sezona je na izdisaju – što zbog skorašnjeg kraja ljeta, početka škole i svega što donose i normalne godine, a što zbog egzodusa turista čim su njihove matične zemlje stavile Hrvatsku na crvenu listu zbog porasta broja zaraženih koronavirusom.

Strani turisti koji su ove godine ipak došli na Jadran (statistike kažu njih oko 40 posto od uobičajenog broja), brže-bolje su spakirali stvari i zaputili se prema granici ostavljajući inače krcate turističke destinacije polupraznima. I dok ugostitelji i iznajmljivači očajavaju, ostalo stanovništvo ponovno otkriva neka mjesta koja su prijašnjih godina zbog nepreglednih rijeka ljudi, izbjegavali.


Na Plitvičkim jezerima tako se, nakon dugog vremena, uglavnom čuje samo hrvatski jezik, a osim manjih gužvi, mnoge je na posjet ovom našem najpoznatijem nacionalnom parku ponukala i niža cijena ulaznica kojom je uprava parka željela od sezone spasiti što se spasiti da. Tijekom svibnja i lipnja kad se još činilo da od turističke sezone neće biti ništa, cijena je bila snižena i do 50 posto, no kad su posjetitelji ipak počeli pristizati, cijena je malo povećana, no i dalje je 30 posto niža od uobičajene.

To je bio jedan od razloga i što su park baš sada odlučili posjetiti Branka i Vlado, umirovljenici iz Zagreba koji su u prvu šetnju Plitvičkim jezerima poveli i svog trogodišnjeg unuka Jana.

“Karta je jako skupa. I sada, a o prijašnjoj cijeni da i ne govorimo. Gledajte, nama je kao penzionerima to jako skupo. I onda kad platiš skupu kartu, još se guraš s tisućama turista. No sad kad je cijena malo niža, a gužvi nema, odlučili smo doći. Naš unuk još nikada nije bio na Plitvicama, pa dok mu roditelji rade, mi smo napravili mali izlet”, govori nam Branka i dodaje da su nešto džeparca za ovo putovanje dobili i od svoje djece, Janovih roditelja.

“Karte smo kupili jednu mi, drugu su nam platila naša djeca, a mali ima besplatan ulaz. Ponijeli smo sa sobom sendviče i sokove tako da osim sladoleda nećemo puno više trošiti. Učinilo nam se da je sada idealan trenutak za dolazak. Ima ljudi, ali gužva nije kao ranijih godina. Pa znalo se događati da ljudi bude toliko da auti budu sparkirani uz rub ceste s obje strane uzduž čitavih Plitvica. Ove godine je prava milina. Da bar tako i ostane”, kaže Vlado pripremajući karte za pregled na ulazu u park.

Upravo ovo zadnje je česta opaska koja se može čuti od domaćih ljudi – barem od onih koji ne žive od turizma: ovolik, dakle upola manji broj turista, zapravo je idealan. Samo kad bi oni svi donijeli toliko novca kao da ih je duplo više. Nažalost, to tako ne ide.

foto: Silvija Novak

Svjesni su toga i u Zadru gdje na poznatoj gradskoj plaži Kolovare lokalci ponovno uživaju kao nekad, ali s određenim grčem. “Ovo je taman. Više ljudi je naprosto previše, ali nažalost neće ovo svi uspjet preživjeti. Mislim prije svega na kafiće i restorane. Lako za mene, ja sam u mirovini”, kaže Senka koja je na plažu povela i svoje dvije unučice.

“Da vam pravo kažem i ne sjećam se kad sam zadnji put bila na Kolovarama na kupanju. Kad mi dođu djeca iz Zagreba, odemo na plažu negdje izvan grada. Tu na Kolovarama bude čovjek na čovjeku. Ali ove godine je kako bi trebalo biti”, kaže Senka kupujući djevojčicama sladoled u kafiću na plaži u kojem ove godine nema gužve. “Bilo je ljudi. Imali smo par dana, čak i tjedana početkom kolovoza koji su izgledati kao da nema korone. Ali brzo se to razišlo. Tako da sada, napokon, uživamo mi.”

Ni u trajektnoj luci Gaženica nije gužva. U špici sezone i tu su se, povremeno, znale stvoriti velike kolone za ukrcaj, no to je trajalo svega par udarnih vikenda i nakon toga je stalo. Sada na otok putuju uglavnom samo domaći, oni koji ondje žive ili imaju vikendice, a jedini kruzer u luci ne čeka putnike, već je ondje “zapeo” i čeka da prođe pandemija.

foto: Silvija Novak

No zanimljivo, mnogi otoci, pa tako i Dugi otok, nisu taj pad broja turista baš toliko osjetili. “Srpanj je bio tako-tako, ali kolovoz pun. Nije bilo slobodne sobe”, kaže godpođa Rada koja iznajmljuje apartman u mjestu Verunić.

Naime, na najudaljeniji otok zadarskog arhipelaga i inače dolaze oni željni mira i tišine, a kako taj skriveni biser Jadrana još uvijek nije zahvatila posvemašnja apartmanizacija, čak i kad su svi kapaciteti uglavnom popunjeni, nije prevelika gužva. Također, nisu iznevjerili niti nautičari kojima je Dugi otok jedna od omiljenih destinacija.

No da nije sve baš kao inače, lokalno stanovništvo zna po ipak manje sparkiranih automobila u blizini poznate plaže Saharun i po tome što mnogi restorani, čak ni u srcu sezone, nisu radili čitav dan nego samo poslijepodne i navečer.

Domaći su zato uživali i kupali se i na plažama koje inače, kad je sezona u punom jeku, zaobilaze u širokom luku. Tko ga uspije preživjeti, mogao bi pamtiti ovo ljeto kao jedno od najljepših u životu.

Ovaj prilog nastao je uz potporu Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija u okviru projekta “Nema predaje”

Nastavi čitati

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Poštujemo različitosti, promoviramo toleranciju i potičemo argumentiranu raspravu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP