Prati nas

Nema predaje

Samo raste

U 2018. broj ‘povlaštenih’ mirovina porastao je za 353, donosimo analizu

Sa zadnjim danom 2017. godine HZMO je isplaćivao 174.901 mirovinu po posebnim propisima. Taj je broj u 2018. povećan za 353 mirovine. Na godišnjoj razini broj mirovina ostvarenih na temelju sudjelovanja u poraženim vojskama NDH pao je za 886, dok je partizanskih mirovina 1.894 manje. I broj mirovina političkih zatvorenika pao je za 174.

Objavljeno

|

Koliko partizana prima penziju?
foto: Pixabay/MV

U najnovijoj kvartalnoj analizi trendova unutar takozvanih povlaštenih mirovima i dalje promatramo dinamiku broja mirovina, njihovog iznosa i mirovinskog staža na temelju kojeg su ostvarene.

Analiza je napravljena na temelju službenih podataka Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje za dan 31. prosinca 2018. godine kada je HZMO isplaćivao 175.254 mirovine po posebnim propisima. Sumirane podatke za cijelu 2018. godinu možete pronaći na kraju priloga.


Domobrani i ustaše: 4.976 mirovina (-221)

Mirovinu pripadnika takozvane Hrvatske domovinske vojske (Domobranstvo, Ustaška vojnica i Oružnica NDH) prima 221 osoba manje. Ovaj pad nešto je veći nego u prethodnom kvartalu pa je s 4% porastao na 4,2%. Prosjek mirovina u ovoj kategoriji pao je za tri kune.

foto: MojeVrijeme.hr

Prosječni staž: 33 godine
Broj korisnika invalidske mirovine: 168 (3%)
Broj korisnika obiteljske mirovine: 4.178 (84%)
Prosječna mirovina: 2.424 kuna.

Borci NOR-a: 11.416 mirovina (-452)

Broj partizanskih mirovina pao je za 452 u odnosu na treći kvartal 2018. godine. U postocima, broj partizanskih mirovina i obiteljskih mirovina koje primaju njihove udovice pao je za 3.8%, što je blago produbljivanje pada od 0,2%.

foto: MojeVrijeme.hr

Prosječni staž: 29 godina, 3 mjeseca i 4 dana
Broj korisnika invalidske mirovine: 434 (4%)
Broj korisnika obiteljske mirovine: 9.102 (80%)
Prosječna mirovina: 2.829 kuna. 

Bivši politički zatvorenici: 3.024 mirovine (-61)

Mirovinsko osiguranje je prestalo isplaćivati i 61 mirovinu političkih zatvorenika što čini pad od 2%, dok je u prethodnom kvartalu taj pad bio 1,6%. U promatranom razdoblju ove su mirovine u prosjeku pale za 6 kuna.

Prosječni staž: 33 godine, 2 mjeseca i 9 dana
Broj korisnika invalidske mirovine: 295 (10%)
Broj korisnika obiteljske mirovine: 1.708 (56%)
Prosječna mirovina: 3.859 kuna.

Saborski zastupnici, ministri i ustavni suci: 665 mirovina (+6)

Broj mirovina saborskih zastupnika, ustavnih sudaca i članova vlade u tri mjeseca porastao je, dok je u prethodnom kvartalu blago pao.  Sada ih se isplaćuje 6 više nego u kvartalu ranije. To je rast od 0,9%. U promatranom razdoblju vrijednost prosječne mirovine pala je za 13 kuna.

Prosječni staž: 33 godina, 2 mjeseca i 11 dana
Broj korisnika invalidske mirovine: 5 (1%)
Broj korisnika obiteljske mirovine: 114 (17%)
Prosječna mirovina: 9.793 kuna.

Branitelji: 108.711 mirovina (+1.031)

Broj braniteljskih mirovina porastao je za 1.031.  Taj je rast s 0,6% u trećem kvartalu ubrzao na 1% u četvrtom kvartalu 2018. godine.

foto: MojeVrijeme.hr

1. Mirovine ostvarene prema ZOHBDR (71.259 mirovina)
U trećem kvartalu ove su mirovine prosječno pale za 11 kuna.
Prosječni staž: 18 godina, 8 mjeseci i 7 dana
Broj korisnika invalidske mirovine: 55.918 (78%)
Broj korisnika obiteljske mirovine: 14.276 (20%)
Prosječna mirovina: 5.744 kuna

2. Mirovine priznate prema općim propisima, a određene prema  ZOHBDR iz 2017. godine (37.452 mirovina)
U trećem kvartalu ove su mirovine prosječno pale za 4 kune.
Prosječni staž: 27 godina, 9 mjeseci i 8 dana
Broj korisnika invalidske mirovine: 15.766 (42%)
Broj korisnika obiteljske mirovine: 6.940 (19%)
Prosječna mirovina: 2.578 kuna

HVO: 6.765 mirovina (-4)

Broj mirovina koje se isplaćuju pripadnicima HVO-a pao je za 4. U četvrtom kvartalu ove su mirovine prosječno pale za 3 kune.

Prosječni staž: 7 godina, 3 mjeseca i 2 dana
Broj korisnika invalidske mirovine: 6.029 (89%)
Broj korisnika obiteljske mirovine: 736 (11%)
Prosječna mirovina: 3.037 kuna.

Što se dogodilo u 2018. godini?

Sa zadnjim danom 2017. godine HZMO je isplaćivao 174.901 mirovinu po posebnim propisima. Taj je broj u 2018. povećan za 353 mirovine. Na godišnjoj razini broj mirovina ostvarenih na temelju sudjelovanja u poraženim vojskama NDH pao je za 886, dok je partizanskih mirovina 1.894 manje. I broj mirovina političkih zatvorenika pao je za 174.

S druge strane, broj mirovina ostvarenih temeljem sudjelovanja u Domovinskom ratu porastao je za 2.928. Broj mirovina pripadnicima HVO pao je za 35. U 2018. godini dobili smo i dodatnih 10 mirovina u kategoriji “saborskih zastupnika, ministara i ustavnih sudaca”.

.

Mozaik

Nakon onog s roditeljima, djeca imaju najčvršći odnos upravo s bakama i djedovima

Unuke i bake i djedove veže poseban odnos koji djeci omogućuje međugeneracijsko učenje, prijenos tradicionalnih vrijednosti i moralnih načela. Bake i djedovi unucima predstavljaju značajne izvore obiteljske povijesti, tradicije i baštine, a uključenost u život baka i djedova doprinosi tome da djeca razviju pozitivne stavove prema starijoj populaciji i postanu osjetljivijima na njihove potrebe.

Objavljeno

|

“Mislila sam da nema veće ljubavi od one prema vlastitoj djeci, no onda su stigli unuci”, kaže gospođa Barbara (68) iz Zagreba. “Ivan ima pet godina, a Maja Lena dvije i to su moje dvije najveće sreće u životu. Unuci se vole na poseban način. Ne znam što je u pitanju. Možda to što smo, kad su naša vlastita djeca mala, zaposleni, opterećeni, pod stresom… A kad stignu unuci, imamo više vremena, opušteniji smo, ne odgajamo ih, zapravo, mi, nego ih možemo i razmaziti. Unuci su stvarno posebna vrsta ljubavi.”

Ovakav ili sličan odgovor dobit ćemo od gotovo svih baka i djedova, ali nisu oni jedini koji profitiraju od takvog odnosa. Vrijeme provedeno s bakama i djedovima jako je dobro i za samu djecu, kazala nam je prof.dr.sc. Jasna Krstović, pedagoginja i savjetnica rektorice Sveučilišta u Rijeci.


“Nakon odnosa roditelj – dijete, odnos djeteta sa svojim bakama i djedovima je najčvršći. (Beebe M., Duncan, S.F., 2006., prema Ruthenford i dr., 1999.). Kornhaber tu vezu naziva ‘čistom ljubavlju’, odnosno ljubavlju bez granica te naglašava da se takva veza često održi kad unuci odrastu. Vrijeme provedeno s bakom i djedom uči djecu važnosti obiteljskih veza i obiteljskoj privrženosti, stoga su oni vrlo važan dio života djeteta.”

Međugeneracijsko učenje

“Unuke i bake i djedove veže poseban odnos. I jedni i drugi su van glavne struje društva jer djeca su ‘premlada’, a bake i djedovi ‘prestari’. Takav odnos djeci omogućuje međugeneracijsko učenje, prijenos tradicionalnih vrijednosti i moralnih načela. Bake i djedovi unucima predstavljaju značajne izvore obiteljske povijesti, tradicije i baštine, a uključenost u život baka i djedova doprinosi tome da djeca razviju pozitivne stavove prema starijoj populaciji i postanu osjetljivijima na njihove potrebe. Također, bake i djedovi predstavljaju nadu u budućnost jer svojim unucima mogu pokazati da starenje ne znači prepustiti se dosadi, da je pred njima vrijedan period života u kojem su potencijalno svi na dobitku”, navodi Krstović.

No, baš kao i kad su u pitanju svi drugi odnosi, i odnosi baka i djedova s unucima može biti opterećen potencijalnim nesporazumima između samih baka i djedova i njihove djece, odnosno roditelja njihovih unuka koji bakama i djedovima mogu prigovoriti “miješanje u odgoj”. Kako nadvladati takve probleme?

“Međugeneracijski nesporazumi mogu nastati zato što bake i dedovi ponekad zaboravljaju da su roditelji primarni odgajatelji svoje djece, ne  uvažavaju  samostalnost odrasle djece i načine na koje oni odgajaju svoju djecu, ne slušaju i ne poštuju odluka koje su roditelji donijeli, zadržavaju ulogu roditelja umjesto da prihvate uloge bake i djeda ta, na koncu, žele biti  bolja verzija sebe iz roditeljskih dana te s unucima nastoje nadoknaditi one važne stvari koje su propustili u odnosu s vlastitom djecom dok su bila malena”, govori naša sugovornica pa dodaje:

“Pridržavanju norme neuplitanja, znači  prihvatiti svoju ulogu bake/djeda, pritom se pridržavati određenih granica, ponašati se u skladu sa svojom ulogom u skladu s odlukama i stavovima roditelja djece. Važno je da bake i djedovi prihvate svoju ulogu bake/djeda, ali da se pritom pridržavaju određenih granica, te da se ne ponašaju i dalje kao da su u ulozi roditelja.”

Dok brinu o unucima, djedovi i bake trebali bi to činiti u skladu s odlukama i stavovima roditelja djece, navodi profesorica Krstović. “Neuplitanje u to kako roditelji odgajaju djecu značajno je za održavanje međusobnih dobrih odnosa, jer je dobar odnos s roditeljima temelj za dobar odnos s unucima. Umjesto ‘uplitanja’ svakako se preporučuje  – suradnja.”

Bake i djedovi imaju više vremena za svoje unuke nego što su imali za svoju djecu. Kako je najbolje iskoristiti to vrijeme? „Osim što imaju više vremena, nemaju egzistencijalnu odgovornost  te su zato u opušteniji u obavljanju ove uloge u odnosu na roditeljsku, više uživaju u provođenju zajedničkog vremena s unucima nego što su s vlastitom djecom.”

Bake i djedovi unucima daju ono što roditelji ne mogu

“Odnos baka i djedova prema unucima karakterizira upravo nesebičnost i požrtvovnost s njihove strane, iskazivanje razumijevanja prema njima,  održavanje danih obećanja, udovoljavanje njihovim različitim zahtjevima u određenim granicama. Zbog toga  bake i djedovi mogu dati svoj doprinos njihovom odgoju na potpuno drugačiji način. Kroz zajedničke aktivnosti djeca mogu steći posebna iskustva koja njihovi roditelji ne bi mogli prenijeti na njih zbog dobi u kojoj se nalaze, drugačije odgojno-obrazovne uloge koju kao roditelji imaju i slično”, navodi ova istaknuta pedagoginja.

“Bake i djedovi se igraju s djecom, posebno onih igara koje su se igrale kad su njihovi roditelji bili djeca, upoznaju ih s načinima života koji je otišao u nepovrat, obavljaju zajedničke životne aktivnosti koje su djeci upravo stoga što ih nema u suvremenom djetinjstvu posebno interesantne. Baka i djed predstavljaju mirnu oazu u koju se djeca rado vraćaju. Zaogrnuti posebnom vrstom odnosa osjećaju se nesputana, oslobođena tenzija i napetosti karakterističnih za suvremeno djetinjstvo. U komunikaciji su s odraslima koji za njih imaju beskrajno puno ljubavi i strpljenja, pružaju im podršku i predstavljaju ‘punjače baterija’ za lakše snalaženje u suvremenom načinu života”, zaključuje Jasna Krstović.

Ovaj prilog nastao je uz potporu Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija u okviru projekta “Nema predaje”

Nastavi čitati

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP