Prati nas

Nema predaje

Protiv cenzure

Imamo najljepšu galeriju fotki s prosvjeda ‘Novinarstvo ne damo’

Pod parolom ‘Medije ste oteli, novinarstvo ne damo’, više od tisuću, prema nekim procjena oko dvije tisuće novinara i intelektualaca, osoba s javne scene, okupilo se pred zgradom Hrvatskog novinarskog društva u Zagrebu. U prosvjednoj šetnji pokucali su uzalud na vrata resornog Ministarstva kulture, a potom su se zaputili na Markov trg, sjedište političke moći države. Pred zgradom Vlade, pročitali su osam zahtjeva protiv cenzure.

Objavljeno

|

Prosvjed novinara u Zagrebu
foto: Sandro Bura

Pod parolom „Medije ste oteli, novinarstvo ne damo“, više od tisuću, a prema nekim procjenama oko dvije, tisuće novinara i intelektualaca, kulturnih radnika i nekoliko političara, okupilo se pred zgradom Hrvatskog novinarskog društva u Zagrebu. U prosvjednoj šetnji pokucali su uzalud na vrata resornog Ministarstva kulture, a potom su se zaputili na Markov trg, sjedište političke moći države. Pred zgradom Vlade, pročitali su osam zahtjeva protiv cenzure.

Prekinite zloupotrebu sudskih tužbi kao sredstvo pritiska na novinare!

Protiv novinara i medija trenutačno se vodi najmanje 1160 sudskih postupaka za djela protiv časti i ugleda, a iznos tužbenih zahtjeva prelazi nekoliko milijuna kuna. Pritom su stvarne brojke daleko veće. Samo Hrvatska radiotelevizija tuži 36 novinara i medija tražeći više od 2,2 milijuna kuna. Kazneni zakon propisuje da pojedini novinari mogu biti kažnjeni i cijelom godišnjom plaćom, čak i za objavu točnih i istinitih informacija.


Zakonom zaštitite novinare koji javno upozore na pritiske kojima su izloženi!

Zahtijevamo da se u Zakon o medijima ugradi odredba prema kojoj novinar ima ne samo pravo, nego i obavezu svoje strukovne udruge i javnost upozoriti na pritiske kojima je izložen u mediju u kojem radi te da mu se zbog tog upozorenja ne može dati otkaz, raskinuti suradnja, umanjiti plaća ili pogoršati status.

Osigurajte depolitizaciju Vijeća za elektroničke medije!

Unatoč tome što Agencija za elektroničke medije mora biti neovisni regulator, članove Vijeća za elektroničke medije predlaže Vlada prema svojim nepisanim pravilima političke podobnosti. Tražimo da se detaljno revidira procedura izbora članova Vijeća za elektroničke medije i da u taj proces bude uključena i zainteresirana javnost i Hrvatsko novinarsko društvo, jedina relevantna i reprezentativna strukovna organizacija u Hrvatskoj.

Razriješite vodstvo javne televizije i hitno izmijenite Zakon o HRT-u!

Zbog programske i kadrovske devastacije Hrvatske radiotelevizije, promoviranja poraženih ideologija, sumnjivog trošenja javnog novca i sudskog progona novinara i medija, tražimo ostavku vodstva HRT-a.

Zahtijevamo da se odmah pristupi izmjeni Zakona o HRT-u koji taj javni medij stavlja u službu političke većine umjesto u službu javnosti. Vlast mora odustati od te vrste političkog plijena. Upravljanje HRT-om ne smije biti privilegij stranaka na vlasti, nego svih građana koji financiraju njegov rad.

Osigurajte provedbu Zakona o medijima i provedbu statuta medija!

Zahtijevamo prekid dugogodišnje prakse ignoriranja i kršenja onih odredbi Zakona o medijima koje su namijenjene zaštiti profesionalnog integriteta i autonomije novinara. Jedna od najčešće kršenih odredbi je ona koja obvezuje medije na donošenje medijskih statuta kojima se jamči autonomija uredništva i novinara od utjecaja poslodavca. Ni petnaest godina nakon stupanja na snagu Zakona o medijima mnogi mediji nemaju statute.

Onemogućite lokalnim šerifima uzurpaciju medija!

Tražimo promjenu postojećeg modela financiranja lokalnih medija prema kojem lokalna vlast izravno odabire medije kojima će dodijeliti javni novac i odlučuje o iznosima potpora. Takav model financiranja dovodi lokalne medije u odnos ovisnosti o nositeljima lokalne vlasti čiji i bi rad trebali kritički propitivati.

Umjesto toga, tražimo da se osmisli model javnih potpora lokalnim medijima koji bi ih učinio neovisnim o lokalnim vlastima čiji rad prate i propituju.

Pronađite i procesuirajte nasilnike i napadače na novinare!

Od 2014. godine naovamo HND je evidentirao čak 18 prijava fizičkog napada na novinarke i novinare i 50 ozbiljnih prijetnji kolegama zbog toga što su radili svoj posao. Posebno zabrinjava da novinare i novinarke nerijetko vrijeđaju i omalovažavaju upravo političari. Takvo ponašanje prolazi i bez sankcija i bez javne osude.

Institucije su dužne zaštititi novinare od napada i omogućiti im nesmetan rad!

Uvedite javne potpore za kvalitetno novinarstvo!

U proteklih 10 godina više od polovice hrvatskih novinarki i novinara ostalo je bez posla! Prije tri godine neprofitnim je medijima ukinuta jedina mogućnost institucionalne potpore; tada je posao ili honorarni angažman izgubilo dvjestotinjak novinara. Ti su mediji danas na koljenima, a njihovi novinari iscrpljeni prekarnim radom.

Budući da se kvalitetno novinarstvo ne može financirati samo od tržišnih prihoda, zahtijevamo od Vlade da što prije pokrene sustav izravnih javnih potpora koje će poticati novinarski rad, a ne profit. Trajne i dovoljne za informativne potrebe građana, one ne smiju biti uvjetovane političkim protuuslugama, ni favorizirati jedne medije ili novinare na račun drugih.

.

Mozaik

Što god da pisalo, garancija vam vrijedi dvije godine!

‘Često imamo situacije da se potrošače zavarava vezano za trajanje jamstva. Kad se kaže da imaju jamstvo od samo godinu dana, to nije točno jer zakonski vrijedi rok od dvije godine za reklamaciju bilo kojeg uređaja.’

Objavljeno

|

“Taman je istekla garancija i mašina se pokvarila. Evo, pet godina i par mjeseci je prošlo otkako smo je kupili. Majstor je rekao da je crkla elektronika i da se to ne popravlja. Sad kupujemo novu. Ma dobro smo i prošli. Evo susjedu krepala nakon tri godine. U redu, njegova je još bila pod garancijom, ali ipak. Problem je to i nepotrebna komplikacija. A prije – prije si kupio mašinu i imao si je čitav život. Danas mi se čini da su stvari baš tako dizajnirane da se pokvare kad istekne garancija”, govori Branko Šimić (68) umirovljeni grafičar iz Zagreba.

Vjerujemo da su se mnogi susreli s ovakvim problemom, iako nije do kraja jasno radi li se samo o dojmu ili su današnji uređaju doista tako “programirani” da se pokvare taman kad istekne jamstvo. Bilo kako bilo, Europski parlament usvojio je Izvješće o produljenju trajanja uređaja kojim se zabranilo programirano kvarenje, ugradnja vitalnih dijelova koji se nakon kvara više ne mogu zamijeniti, a usvojen je i prijedlog o većoj dostupnost rezervnih dijelova i uvođenja minimalnog trajanja električnih aparata.


No bez obzira na akcije Europskog parlamenta, i u okviru već postojećih propisa, prava potrošača su u nekim slučajevima veća – samo što to mnogi kupci ne znaju. Da – opet se radi o malim slovima na ugovorima i jamstvenim listovima koji, barem u ovom slučaju, nezadovoljnom potrošaču idu na ruku.

Porazgovarali smo s Dunjom Maletić, pravnom savjetnicom iz područja zaštite potrošača koja nam je otkrila neke od dobro čuvanih tajni koje bi kupci morali znati.

Dunja Maletić (foto: privatni album)

“Često imamo situacije da se potrošače zavarava vezano za trajanje jamstva. Kad se kaže da imaju jamstvo od samo godinu dana, to nije točno jer zakonski vrijedi rok od dvije godine za reklamaciju bilo kojeg uređaja da se ostvari pravo na besplatni popravak ili zamjenu uređaja. Znači, to je prvo: zavarava se kupce vezano uz duljinu trajanja roka za reklamaciju”, otkriva nam Maletić.

Važno je znati i da, barem u prvo vrijeme, imate pravo birate želite li pokvareni uređaj popravljati ili uzeti novi. “Drugo je – i to potrošači trebaju znati – ako kupe uređaj i u prvih šest mjeseci dođe do kvara, oni imaju pravo predati u tih prvih šest mjeseci uređaj na servis da bi se ustanovilo postojanje kvara, ali u prvih šest mjeseci mogu birati žele li popravak ili novi uređaj. Nakon protoka tih šest mjeseci, ide se na popravak, ali unutar tih šest mjeseci kupac bira hoće li popravak ili zamjenu. Ako je popravak nemoguć, onda ide zamjena. To vrijedi općenito za sve električne uređaje koje je kupila fizička osoba. Dakle, ne ako je kupljen preko firme ili obrta već ako ga je kupila fizička osoba.”

Otpremanje uređaja na servis također je zadaća trgovca, nastavlja Maletić: “Treba naglasiti još jedan detalj kojeg potrošači često nisu svjesni. Oni ne moraju uređaj slati na servis o svom trošku, nego je trgovac kod kojeg je uređaj kupljen dužan poslati uređaj na servis i vratiti ga nazad potrošaču. Hoće li za to vrijeme potrošač dobiti zamjenski uređaj nije regulirano zakonima i propisima već to ovisi o dobroj volji trgovca. Treba naglasiti i da mnogi trgovci kažu da uređaj može biti na servisu 45 dana, no to ne propisuje ni jedan zakon već smatramo da bi razumni rok za popravak trebao biti mnogo kraći. Tako da kad netko kaže potrošaču da je rok 45 dana, ovaj mora znati da to nije tako propisano već da se radi o subjektivnom tumačenju.”

Oko nekih rokova ipak valja biti oprezan, kaže Maletić: “Kad se neki uređaj, recimo mobitel ili tablet, kupi u poslovnici, trgovac nije dužan odobriti zamjenu u roku od 14 dana ako taj uređaj nema nedostatka. To je također korisno znati. Znači, za uređaje kupljene u poslovnici ne vrijedi onaj rok od 14 dana kao kod ugovora sklopljenih na daljinu, preko telefona ili interneta.”

Za kraj, Maletić savjetuje koji je najbolji način za upućivanje prigovora: “Jedini ispravni način je pisani način. Dakle, prigovor trgovcu se uvijek mora uputiti pisanim putem – e-mailom ili regularnom poštom – kako bi postojao pisani trag o reklamaciji, ali i zbog još jedne važne stvari. Naime, na pisani prigovor je trgovac dužan odgovoriti u roku od 15 dana, dok se u razgovoru osobno u poslovnici ili preko telefonom stvari mogu unedogled odugovlačiti. Znači, prigovor uvijek treba upućivati pisanim putem.”

Ovaj prilog nastao je uz potporu Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija u okviru projekta “Nema predaje”

Nastavi čitati

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP