Prati nas

Nema predaje

Protiv cenzure

Imamo najljepšu galeriju fotki s prosvjeda ‘Novinarstvo ne damo’

Pod parolom ‘Medije ste oteli, novinarstvo ne damo’, više od tisuću, prema nekim procjena oko dvije tisuće novinara i intelektualaca, osoba s javne scene, okupilo se pred zgradom Hrvatskog novinarskog društva u Zagrebu. U prosvjednoj šetnji pokucali su uzalud na vrata resornog Ministarstva kulture, a potom su se zaputili na Markov trg, sjedište političke moći države. Pred zgradom Vlade, pročitali su osam zahtjeva protiv cenzure.

Objavljeno

|

Prosvjed novinara u Zagrebu
foto: Sandro Bura

Pod parolom „Medije ste oteli, novinarstvo ne damo“, više od tisuću, a prema nekim procjenama oko dvije, tisuće novinara i intelektualaca, kulturnih radnika i nekoliko političara, okupilo se pred zgradom Hrvatskog novinarskog društva u Zagrebu. U prosvjednoj šetnji pokucali su uzalud na vrata resornog Ministarstva kulture, a potom su se zaputili na Markov trg, sjedište političke moći države. Pred zgradom Vlade, pročitali su osam zahtjeva protiv cenzure.

Prekinite zloupotrebu sudskih tužbi kao sredstvo pritiska na novinare!

Protiv novinara i medija trenutačno se vodi najmanje 1160 sudskih postupaka za djela protiv časti i ugleda, a iznos tužbenih zahtjeva prelazi nekoliko milijuna kuna. Pritom su stvarne brojke daleko veće. Samo Hrvatska radiotelevizija tuži 36 novinara i medija tražeći više od 2,2 milijuna kuna. Kazneni zakon propisuje da pojedini novinari mogu biti kažnjeni i cijelom godišnjom plaćom, čak i za objavu točnih i istinitih informacija.


Zakonom zaštitite novinare koji javno upozore na pritiske kojima su izloženi!

Zahtijevamo da se u Zakon o medijima ugradi odredba prema kojoj novinar ima ne samo pravo, nego i obavezu svoje strukovne udruge i javnost upozoriti na pritiske kojima je izložen u mediju u kojem radi te da mu se zbog tog upozorenja ne može dati otkaz, raskinuti suradnja, umanjiti plaća ili pogoršati status.

Osigurajte depolitizaciju Vijeća za elektroničke medije!

Unatoč tome što Agencija za elektroničke medije mora biti neovisni regulator, članove Vijeća za elektroničke medije predlaže Vlada prema svojim nepisanim pravilima političke podobnosti. Tražimo da se detaljno revidira procedura izbora članova Vijeća za elektroničke medije i da u taj proces bude uključena i zainteresirana javnost i Hrvatsko novinarsko društvo, jedina relevantna i reprezentativna strukovna organizacija u Hrvatskoj.

Razriješite vodstvo javne televizije i hitno izmijenite Zakon o HRT-u!

Zbog programske i kadrovske devastacije Hrvatske radiotelevizije, promoviranja poraženih ideologija, sumnjivog trošenja javnog novca i sudskog progona novinara i medija, tražimo ostavku vodstva HRT-a.

Zahtijevamo da se odmah pristupi izmjeni Zakona o HRT-u koji taj javni medij stavlja u službu političke većine umjesto u službu javnosti. Vlast mora odustati od te vrste političkog plijena. Upravljanje HRT-om ne smije biti privilegij stranaka na vlasti, nego svih građana koji financiraju njegov rad.

Osigurajte provedbu Zakona o medijima i provedbu statuta medija!

Zahtijevamo prekid dugogodišnje prakse ignoriranja i kršenja onih odredbi Zakona o medijima koje su namijenjene zaštiti profesionalnog integriteta i autonomije novinara. Jedna od najčešće kršenih odredbi je ona koja obvezuje medije na donošenje medijskih statuta kojima se jamči autonomija uredništva i novinara od utjecaja poslodavca. Ni petnaest godina nakon stupanja na snagu Zakona o medijima mnogi mediji nemaju statute.

Onemogućite lokalnim šerifima uzurpaciju medija!

Tražimo promjenu postojećeg modela financiranja lokalnih medija prema kojem lokalna vlast izravno odabire medije kojima će dodijeliti javni novac i odlučuje o iznosima potpora. Takav model financiranja dovodi lokalne medije u odnos ovisnosti o nositeljima lokalne vlasti čiji i bi rad trebali kritički propitivati.

Umjesto toga, tražimo da se osmisli model javnih potpora lokalnim medijima koji bi ih učinio neovisnim o lokalnim vlastima čiji rad prate i propituju.

Pronađite i procesuirajte nasilnike i napadače na novinare!

Od 2014. godine naovamo HND je evidentirao čak 18 prijava fizičkog napada na novinarke i novinare i 50 ozbiljnih prijetnji kolegama zbog toga što su radili svoj posao. Posebno zabrinjava da novinare i novinarke nerijetko vrijeđaju i omalovažavaju upravo političari. Takvo ponašanje prolazi i bez sankcija i bez javne osude.

Institucije su dužne zaštititi novinare od napada i omogućiti im nesmetan rad!

Uvedite javne potpore za kvalitetno novinarstvo!

U proteklih 10 godina više od polovice hrvatskih novinarki i novinara ostalo je bez posla! Prije tri godine neprofitnim je medijima ukinuta jedina mogućnost institucionalne potpore; tada je posao ili honorarni angažman izgubilo dvjestotinjak novinara. Ti su mediji danas na koljenima, a njihovi novinari iscrpljeni prekarnim radom.

Budući da se kvalitetno novinarstvo ne može financirati samo od tržišnih prihoda, zahtijevamo od Vlade da što prije pokrene sustav izravnih javnih potpora koje će poticati novinarski rad, a ne profit. Trajne i dovoljne za informativne potrebe građana, one ne smiju biti uvjetovane političkim protuuslugama, ni favorizirati jedne medije ili novinare na račun drugih.

.

Mozaik

Nakon onog s roditeljima, djeca imaju najčvršći odnos upravo s bakama i djedovima

Unuke i bake i djedove veže poseban odnos koji djeci omogućuje međugeneracijsko učenje, prijenos tradicionalnih vrijednosti i moralnih načela. Bake i djedovi unucima predstavljaju značajne izvore obiteljske povijesti, tradicije i baštine, a uključenost u život baka i djedova doprinosi tome da djeca razviju pozitivne stavove prema starijoj populaciji i postanu osjetljivijima na njihove potrebe.

Objavljeno

|

“Mislila sam da nema veće ljubavi od one prema vlastitoj djeci, no onda su stigli unuci”, kaže gospođa Barbara (68) iz Zagreba. “Ivan ima pet godina, a Maja Lena dvije i to su moje dvije najveće sreće u životu. Unuci se vole na poseban način. Ne znam što je u pitanju. Možda to što smo, kad su naša vlastita djeca mala, zaposleni, opterećeni, pod stresom… A kad stignu unuci, imamo više vremena, opušteniji smo, ne odgajamo ih, zapravo, mi, nego ih možemo i razmaziti. Unuci su stvarno posebna vrsta ljubavi.”

Ovakav ili sličan odgovor dobit ćemo od gotovo svih baka i djedova, ali nisu oni jedini koji profitiraju od takvog odnosa. Vrijeme provedeno s bakama i djedovima jako je dobro i za samu djecu, kazala nam je prof.dr.sc. Jasna Krstović, pedagoginja i savjetnica rektorice Sveučilišta u Rijeci.


“Nakon odnosa roditelj – dijete, odnos djeteta sa svojim bakama i djedovima je najčvršći. (Beebe M., Duncan, S.F., 2006., prema Ruthenford i dr., 1999.). Kornhaber tu vezu naziva ‘čistom ljubavlju’, odnosno ljubavlju bez granica te naglašava da se takva veza često održi kad unuci odrastu. Vrijeme provedeno s bakom i djedom uči djecu važnosti obiteljskih veza i obiteljskoj privrženosti, stoga su oni vrlo važan dio života djeteta.”

Međugeneracijsko učenje

“Unuke i bake i djedove veže poseban odnos. I jedni i drugi su van glavne struje društva jer djeca su ‘premlada’, a bake i djedovi ‘prestari’. Takav odnos djeci omogućuje međugeneracijsko učenje, prijenos tradicionalnih vrijednosti i moralnih načela. Bake i djedovi unucima predstavljaju značajne izvore obiteljske povijesti, tradicije i baštine, a uključenost u život baka i djedova doprinosi tome da djeca razviju pozitivne stavove prema starijoj populaciji i postanu osjetljivijima na njihove potrebe. Također, bake i djedovi predstavljaju nadu u budućnost jer svojim unucima mogu pokazati da starenje ne znači prepustiti se dosadi, da je pred njima vrijedan period života u kojem su potencijalno svi na dobitku”, navodi Krstović.

No, baš kao i kad su u pitanju svi drugi odnosi, i odnosi baka i djedova s unucima može biti opterećen potencijalnim nesporazumima između samih baka i djedova i njihove djece, odnosno roditelja njihovih unuka koji bakama i djedovima mogu prigovoriti “miješanje u odgoj”. Kako nadvladati takve probleme?

“Međugeneracijski nesporazumi mogu nastati zato što bake i dedovi ponekad zaboravljaju da su roditelji primarni odgajatelji svoje djece, ne  uvažavaju  samostalnost odrasle djece i načine na koje oni odgajaju svoju djecu, ne slušaju i ne poštuju odluka koje su roditelji donijeli, zadržavaju ulogu roditelja umjesto da prihvate uloge bake i djeda ta, na koncu, žele biti  bolja verzija sebe iz roditeljskih dana te s unucima nastoje nadoknaditi one važne stvari koje su propustili u odnosu s vlastitom djecom dok su bila malena”, govori naša sugovornica pa dodaje:

“Pridržavanju norme neuplitanja, znači  prihvatiti svoju ulogu bake/djeda, pritom se pridržavati određenih granica, ponašati se u skladu sa svojom ulogom u skladu s odlukama i stavovima roditelja djece. Važno je da bake i djedovi prihvate svoju ulogu bake/djeda, ali da se pritom pridržavaju određenih granica, te da se ne ponašaju i dalje kao da su u ulozi roditelja.”

Dok brinu o unucima, djedovi i bake trebali bi to činiti u skladu s odlukama i stavovima roditelja djece, navodi profesorica Krstović. “Neuplitanje u to kako roditelji odgajaju djecu značajno je za održavanje međusobnih dobrih odnosa, jer je dobar odnos s roditeljima temelj za dobar odnos s unucima. Umjesto ‘uplitanja’ svakako se preporučuje  – suradnja.”

Bake i djedovi imaju više vremena za svoje unuke nego što su imali za svoju djecu. Kako je najbolje iskoristiti to vrijeme? „Osim što imaju više vremena, nemaju egzistencijalnu odgovornost  te su zato u opušteniji u obavljanju ove uloge u odnosu na roditeljsku, više uživaju u provođenju zajedničkog vremena s unucima nego što su s vlastitom djecom.”

Bake i djedovi unucima daju ono što roditelji ne mogu

“Odnos baka i djedova prema unucima karakterizira upravo nesebičnost i požrtvovnost s njihove strane, iskazivanje razumijevanja prema njima,  održavanje danih obećanja, udovoljavanje njihovim različitim zahtjevima u određenim granicama. Zbog toga  bake i djedovi mogu dati svoj doprinos njihovom odgoju na potpuno drugačiji način. Kroz zajedničke aktivnosti djeca mogu steći posebna iskustva koja njihovi roditelji ne bi mogli prenijeti na njih zbog dobi u kojoj se nalaze, drugačije odgojno-obrazovne uloge koju kao roditelji imaju i slično”, navodi ova istaknuta pedagoginja.

“Bake i djedovi se igraju s djecom, posebno onih igara koje su se igrale kad su njihovi roditelji bili djeca, upoznaju ih s načinima života koji je otišao u nepovrat, obavljaju zajedničke životne aktivnosti koje su djeci upravo stoga što ih nema u suvremenom djetinjstvu posebno interesantne. Baka i djed predstavljaju mirnu oazu u koju se djeca rado vraćaju. Zaogrnuti posebnom vrstom odnosa osjećaju se nesputana, oslobođena tenzija i napetosti karakterističnih za suvremeno djetinjstvo. U komunikaciji su s odraslima koji za njih imaju beskrajno puno ljubavi i strpljenja, pružaju im podršku i predstavljaju ‘punjače baterija’ za lakše snalaženje u suvremenom načinu života”, zaključuje Jasna Krstović.

Ovaj prilog nastao je uz potporu Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija u okviru projekta “Nema predaje”

Nastavi čitati

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Poštujemo različitosti, promoviramo toleranciju i potičemo argumentiranu raspravu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP