Prati nas

Nema predaje

Protiv cenzure

Imamo najljepšu galeriju fotki s prosvjeda ‘Novinarstvo ne damo’

Pod parolom ‘Medije ste oteli, novinarstvo ne damo’, više od tisuću, prema nekim procjena oko dvije tisuće novinara i intelektualaca, osoba s javne scene, okupilo se pred zgradom Hrvatskog novinarskog društva u Zagrebu. U prosvjednoj šetnji pokucali su uzalud na vrata resornog Ministarstva kulture, a potom su se zaputili na Markov trg, sjedište političke moći države. Pred zgradom Vlade, pročitali su osam zahtjeva protiv cenzure.

Siniša Bogdanić

Objavljeno

|

Prosvjed novinara u Zagrebu
foto: Sandro Bura

Pod parolom „Medije ste oteli, novinarstvo ne damo“, više od tisuću, a prema nekim procjenama oko dvije, tisuće novinara i intelektualaca, kulturnih radnika i nekoliko političara, okupilo se pred zgradom Hrvatskog novinarskog društva u Zagrebu. U prosvjednoj šetnji pokucali su uzalud na vrata resornog Ministarstva kulture, a potom su se zaputili na Markov trg, sjedište političke moći države. Pred zgradom Vlade, pročitali su osam zahtjeva protiv cenzure.

Prekinite zloupotrebu sudskih tužbi kao sredstvo pritiska na novinare!

Protiv novinara i medija trenutačno se vodi najmanje 1160 sudskih postupaka za djela protiv časti i ugleda, a iznos tužbenih zahtjeva prelazi nekoliko milijuna kuna. Pritom su stvarne brojke daleko veće. Samo Hrvatska radiotelevizija tuži 36 novinara i medija tražeći više od 2,2 milijuna kuna. Kazneni zakon propisuje da pojedini novinari mogu biti kažnjeni i cijelom godišnjom plaćom, čak i za objavu točnih i istinitih informacija.


Zakonom zaštitite novinare koji javno upozore na pritiske kojima su izloženi!

Zahtijevamo da se u Zakon o medijima ugradi odredba prema kojoj novinar ima ne samo pravo, nego i obavezu svoje strukovne udruge i javnost upozoriti na pritiske kojima je izložen u mediju u kojem radi te da mu se zbog tog upozorenja ne može dati otkaz, raskinuti suradnja, umanjiti plaća ili pogoršati status.

Osigurajte depolitizaciju Vijeća za elektroničke medije!

Unatoč tome što Agencija za elektroničke medije mora biti neovisni regulator, članove Vijeća za elektroničke medije predlaže Vlada prema svojim nepisanim pravilima političke podobnosti. Tražimo da se detaljno revidira procedura izbora članova Vijeća za elektroničke medije i da u taj proces bude uključena i zainteresirana javnost i Hrvatsko novinarsko društvo, jedina relevantna i reprezentativna strukovna organizacija u Hrvatskoj.

Razriješite vodstvo javne televizije i hitno izmijenite Zakon o HRT-u!

Zbog programske i kadrovske devastacije Hrvatske radiotelevizije, promoviranja poraženih ideologija, sumnjivog trošenja javnog novca i sudskog progona novinara i medija, tražimo ostavku vodstva HRT-a.

Zahtijevamo da se odmah pristupi izmjeni Zakona o HRT-u koji taj javni medij stavlja u službu političke većine umjesto u službu javnosti. Vlast mora odustati od te vrste političkog plijena. Upravljanje HRT-om ne smije biti privilegij stranaka na vlasti, nego svih građana koji financiraju njegov rad.

Osigurajte provedbu Zakona o medijima i provedbu statuta medija!

Zahtijevamo prekid dugogodišnje prakse ignoriranja i kršenja onih odredbi Zakona o medijima koje su namijenjene zaštiti profesionalnog integriteta i autonomije novinara. Jedna od najčešće kršenih odredbi je ona koja obvezuje medije na donošenje medijskih statuta kojima se jamči autonomija uredništva i novinara od utjecaja poslodavca. Ni petnaest godina nakon stupanja na snagu Zakona o medijima mnogi mediji nemaju statute.

Onemogućite lokalnim šerifima uzurpaciju medija!

Tražimo promjenu postojećeg modela financiranja lokalnih medija prema kojem lokalna vlast izravno odabire medije kojima će dodijeliti javni novac i odlučuje o iznosima potpora. Takav model financiranja dovodi lokalne medije u odnos ovisnosti o nositeljima lokalne vlasti čiji i bi rad trebali kritički propitivati.

Umjesto toga, tražimo da se osmisli model javnih potpora lokalnim medijima koji bi ih učinio neovisnim o lokalnim vlastima čiji rad prate i propituju.

Pronađite i procesuirajte nasilnike i napadače na novinare!

Od 2014. godine naovamo HND je evidentirao čak 18 prijava fizičkog napada na novinarke i novinare i 50 ozbiljnih prijetnji kolegama zbog toga što su radili svoj posao. Posebno zabrinjava da novinare i novinarke nerijetko vrijeđaju i omalovažavaju upravo političari. Takvo ponašanje prolazi i bez sankcija i bez javne osude.

Institucije su dužne zaštititi novinare od napada i omogućiti im nesmetan rad!

Uvedite javne potpore za kvalitetno novinarstvo!

U proteklih 10 godina više od polovice hrvatskih novinarki i novinara ostalo je bez posla! Prije tri godine neprofitnim je medijima ukinuta jedina mogućnost institucionalne potpore; tada je posao ili honorarni angažman izgubilo dvjestotinjak novinara. Ti su mediji danas na koljenima, a njihovi novinari iscrpljeni prekarnim radom.

Budući da se kvalitetno novinarstvo ne može financirati samo od tržišnih prihoda, zahtijevamo od Vlade da što prije pokrene sustav izravnih javnih potpora koje će poticati novinarski rad, a ne profit. Trajne i dovoljne za informativne potrebe građana, one ne smiju biti uvjetovane političkim protuuslugama, ni favorizirati jedne medije ili novinare na račun drugih.

.

Mozaik

Uspoređivati koronavirus i prometne nesreće jednostavno je glupo i opasno

Čak i da se te stvari mogu izjednačavati, što biste učinili da se suočite s mogućnošću da svaki stoti građanin u idućih dva mjeseca pogine u prometnoj nesreći?

Siniša Bogdanić

Objavljeno

|

“I od prometnih nesreća pogibaju ljudi pa nikome nije palo na pamet zabranjivati cestovni promet ili proglašavati karantenu zbog toga.” Ovo je teza koju često čujemo od koronaskeptika, a nažalost posljednjih dana koriste je i neki novinari u tekstovima kojima žele argumentirati potrebu vraćanja gospodarskog života u normalno stanje.

Potrebu za oživljavanjem gospodarstva razumijemo i podupiremo, no usporedba koronavirusa i prometnih nesreća jednostavno nije ispravna. Zato što su prometne nesreće više-manje ograničene na pojedine skupine u prometu i poznata konstanta. Zapravo, zbog ulaganja država u infrastrukturu i proizvođača automobila u sigurnost vozila, broj prometnih nesreća pada.


Stoga im je neinteligentno suprotstavljati koronavirus koji je nepoznat i ne znamo gdje su njegove granice. Ali znamo da je opasan te da broj zaraženih i mrtvih u društvima koja su zakašnjela s protuepidemijskim mjerama eksponencijalno raste.

Uz to, uobičajene prometne nesreće nigdje na svijetu nisu srušile zdravstvene sustave, prisilile liječnike da trijažiraju pacijente prema “biološkoj dobi” i poštuju protokole prema kojima (kronološki) starijim pacijentima treba dati morfij koji će ubrzati njihov odlazak, umjesto kisika koji će im produžiti život.

Uobičajene prometne nesreće nisu sagradile nova groblja, a nisu ni podigle smrtnost u gradovima, regijama, državama više od nekoliko puta. Samo u ožujku, broj smrtnih slučajeva u usporedbi s periodom od 2015. do 2019. godine skočio je za 568 posto u talijanskoj provinciji Bergamo, 391 posto u provinciji Cremona i 370 posto u provinciji Lodi.

I dok COVID-19 prate brojne nepoznanice, za prometne nesreće apsolutno sigurno možemo reći da se ne šire običnim društvenim kontaktom, disanjem ili kašljanjem. Još nije zabilježen smrtonosni prijenos lančanog sudara ili podlijetanja pod kamion s pacijenta na medicinsku sestru ili liječnika.

Usporedbom prometne nesreće i koronavirusa čini se logička zabluda lažnog izjednačavanja koja ne može uroditi ispravnim zaključivanjem. Čak i da se te stvari mogu izjednačavati, što biste učinili da se suočite s mogućnošću da svaki stoti građanin u idućih dva mjeseca pogine u prometnoj nesreći? Ili čak manje, recimo “samo” 20.000 njih. Među njima bi vjerojatno bio vaš prijatelj, dijete ili blagajnica iz lokalnog dućana.

Nadamo se da biste povikali: “Dovraga, zatvorite ceste dok ne pronađemo neko rješenje!”

Za one koji žele znati više

Prema Statističkom pregledu Ministarstva unutarnjih poslova u Hrvatskoj je tijekom prošle godine u prometu poginulo 297 osoba. Čak 110 osoba poginulo je uslijed slijetanja vozila s ceste. U sudarima su poginule 94 osobe. Kao crni rekord u prometu uzima se 1979. godina kada je poginulo čak 1.605 ljudi. 1990. godine poginulo je 1.360. sudionika prometa.

Prema podacima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, od posljedica zaraze COVID-19 u 71 dan od registracije prve infekcije, usprkos strogim mjerama, umrle su 83 osobe.

Nastavi čitati

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Poštujemo različitosti, promoviramo toleranciju i potičemo argumentiranu raspravu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP