Prati nas

Zdravlje

Vježbajte, pa makar i lagano

Kućanski poslovi pomažu mozgu da ostane zdrav

Čak i lagana tjelesna aktivnost poput šetnje ili obavljanja kućanskih poslova, vrlo blagovorno utječe na mozak. Najnovija studija pokazaola je da se umjerenim ali redovitim vježbanjem može sanirati, pa čak i nadoknaditi šteta na mozgu nastale starenjem.

Objavljeno

|

Kako natjerati muškarca da opere suđe?
foto: Pixabay

Čak i lagane aktivnosti poput kućanskih poslova mogu mozak održati mladim, kažu znanstvenici te dodaju kako postoji sve više dokaza da kad je tjelovježba u pitanju, svaka pa i najmanja sitnica pomaže, piše Guardian.

Ova saznanja poklapaju se s postojećim britanskim i američkim smjernicama koje kažu da čak i vrlo kratka tjelovježba od minutu ili dvije, svakako pomaže te tako demantira ranija mišljenja da u vježbanju ipak treba priječi neki vremenski prag kako bi se ostvarili značajniji rezultati.


“Naša studija ne isključuje ni laganu ni žustru vježbu kao važne za zdravlje. Mi samo dodajemo već postojećim saznanjima da je svaki oblik tjelovježbe koristan”, kaže doktorica Nicole Spartarno, autorica studije te dodaje da lagana tjelovježba može predstavljati laganu šetnju ili kućanske poslove.

Rezultati istraživanja objavljeni su u časopisu Jama Network Open. Znanstvenici su pojasnili kao su za potrebe studije pratili rezultate 2.354 sredovječne odrasle osobe kroz duži vremenski period što je uključivalo i njihovu moždanu aktivnost.

Znanstvenici su između ostalog mjerili i volumen mozga svakog ispitanika s obzirom da se zna kako se uslijed starenja svake godine gubi oko 0,2 posto. Gubitak volumena mozga povezan je s demencijom i ostalim poremećajima.

Nakon što su uzeti u obzir faktori poput pušenja, spola i dobi, znanstvenici su otkrili da je lagana fizička aktivnost povezana s povećanjem volumena mozga od 22 posto, dakle to je povećanje nešto malo veće od godišnjeg gubitka volumena mozga. Štoviše, oni koji su svaki dan hodali 10.000 koraka imali su povećanje volumena mozga od 0,35 posto što bi značilo da su sanirali i nadoknadili štetu koju mozgu donosi 1,75 godina starenja.No pozitivni rezultati uočeni su i kod ljudi koji su vježbali značajno manje od toga.

Zaključak je taj da učestala i intenzivna vježba pomaže očuvanju volumena mozga, no to je možda tako zato što su ljudi koji su se bavili intenzivnim aktivnostima, također prakticirali i mnogo laganijih aktivnosti.

Unatoč tome što rezultati sugeriraju da je lagana tjelesna aktivnost vrlo korisna, doktorica Spartarno kaže da ljudi ne bi trebali odustajati od težih aktivnosti od kojih će se oznojiti. “Viša razina tjelesne spreme vodi boljoj kvaliteti života u kasnijim godinama te se povezuje s manjim rizikom od demencije”, kaže doktorica.

No važno je naglasiti sljedeće: čak i ljudi koji vode uglavnom sjedilački način života, možda svojem mozgu ne odmažu baš toliko puno ako se bave nekim intelektualno intenzivnim poslom dok sjede.

Emmanuel Stamatakis, profesor sa Sveučilišta Sydney pozdravio je rezultate studije no upitni su mu neki elementi rezultata. “Otkriće da je lagana tjelesna aktivnost koja je dio svakodnevnog života, povezana s volumenom mozga, vrlo je ohrabrujuća. No ipak, nije predočen vjerodostojan razlog zašto bi intenzivnija vježba imala manji učinak na mozak. Naime, poznato je da čak i jedna minuta intenzivnog kardiovaskularnog treninga ima daleko veći učinak od deset minuta lagane vježbe.”

Doktor James Pickett, voditelj centra za Alzheimerovu bolest, istaknuo je da znanstvenici u studiji nisu uzeli u obzir utjecaj različitih aktivnosti na rizik od demencije, iako se zna da, općenito, vježba pomaže kod takvih stanja.

“Ne brinite ako niste pasionirani trkač. Pronađite za sebe neku aktivnost koja vam odgovara i bavite se njone redovito. Naime, zna se da je ono što je dobro za srce, dobro i za mozak”, kaže doktor Pickett.

.

Zdravlje

Uzimate kapsule za bolje pamćenje? Bolje prestanite!

Više od četvrtine svih osoba starijih od 50 godina, uzima dodatke prehrani u nadi da će poboljšati pamćenje. No, dok natpisi na bočicama tvrde jedno, sva sila međunarodnih stručnjaka tvrdi nešto sasvim drugo: ti dodaci ne samo da ne pomažu pamćenju nego mogu biti i štetni po zdravlje.

Objavljeno

|

Dodaci prehrani poput vitamina ne pomažu očuvanju zdravlja mozga i zapravo predstavljaju bacanje novca, piše Guardian.

Prema podacima iz SAD-a, prodaja dodataka prehrani koji bi trebali blagotvorno djelovati na memoriju i mozak općenito, od 2006. do 2015. se udvostručila te sada dosiže i do 643 milijuna dolara godišnje. Također, više od četvrtine svih osoba starijih od 50 godina, uzima te dodatke prehrani u nadi da će poboljšati pamćenje.


No, dok natpisi na bočicama tvrde jedno, sva sila međunarodnih stručnjaka tvrdi nešto sasvim drugo: ti dodaci ne samo da ne pomažu pamćenju nego mogu biti i štetni po zdravlje. “Ne postoje nikakvi dokazi koji govore u prilog tvrdnji da uzimanje dodataka prehrani pomaže pamćenju i zdravlju mozga, niti su kadri spriječiti ili odgoditi Alzheimerovu bolest”, složni su stručnjaci.

Međutim, znanstveni tim je naglasio kako manjak određenih nutrijenata poput vitamina B9 i B12, mogu biti povezani s kognitivnim problemima i funkcioniranjem mozga te da dodaci prehrani mogu pomoći osobama koje pate od manjka određenog nutrijenta. Procjenjuje se da u Velikoj Britaniji oko 20 posto osoba starijih od 60 godina pati od nedostatka vitamina B12. No stručnjaci kažu da je prije uzimanja bilo kakvog dodatka prehrani potrebno konzultirati liječnika te da je uvijek bolje određeni nutrijent dobiti iz svježih namirnica nego iz kapsula.

Zaključak je da se zdravim ljudima ne preporučuje uzimanje dodataka prehrani kako bi se zaštitio mozak, a savjet znanstvenika mogao bi se sumirati u dvije kratke riječi: Čuvajte novac.

Istraživanje je naručilo Globalno vijeće za zdravlje mozga (Global Council on Brain Health), a analizirani su dodaci poput vitamini B skupine, omega-3 masne kiseline, vitamin D, kofein, koenzim Q10 i gingko biloba. Znanstvenici su ustanovili da dodaci prehrani za koje se tvrdi da pomažu mozgu, najčešće uopće nisu biti testirani na tako nešto, a ono malo studija koje postoje, pokazuju različite rezultate.

“Veliki je problem što se ti dodaci prehrani predstavljaju kao lijek za gubitak pamćenja i još se tvrdi da za to postoje znanstveni dokazi”, kaže profesorica kliničke psihologije sa Sveučilišta Exeter, Linda Clare, ujedno i članica istraživačkog tima. Znanstvenici savjetuju ljudima da budu oprezni i skeptični prema tvrdnjama proizvođača. Također, upozoravaju da mnoge tablete i kapsule nisu prošle dovoljna testiranja.

No važno je naglasiti još jednu stvar: ovo je istraživanje u obzir uzelo samo utjecaj suplemenata na funkciju mozga tako da rezultati ne znače da neki dodaci prehrani možda nisu korisni za nešto drugo.

Kad je riječ o zdravlju mozga, znanstvenici opet ističu da je najbolja prevencija problema s pamćenjem zdrav život što uključuje zdravu prehranu, nepušenje, dobar san, tjelovježba, bogat društveni život i mentalna stimulacija. Britanska profesorica psihijatrije Gill Livingston kaže da je jedini zasad poznati način za prevenciju demencije kontroliranje krvnog tlaka te redovito uzimanje terapije za njegovo snižavanje.

Nastavi čitati

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP