Prati nas

Zdravlje

Vježbajte, pa makar i lagano

Kućanski poslovi pomažu mozgu da ostane zdrav

Čak i lagana tjelesna aktivnost poput šetnje ili obavljanja kućanskih poslova, vrlo blagovorno utječe na mozak. Najnovija studija pokazaola je da se umjerenim ali redovitim vježbanjem može sanirati, pa čak i nadoknaditi šteta na mozgu nastale starenjem.

Objavljeno

|

Kako natjerati muškarca da opere suđe?
foto: Pixabay

Čak i lagane aktivnosti poput kućanskih poslova mogu mozak održati mladim, kažu znanstvenici te dodaju kako postoji sve više dokaza da kad je tjelovježba u pitanju, svaka pa i najmanja sitnica pomaže, piše Guardian.

Ova saznanja poklapaju se s postojećim britanskim i američkim smjernicama koje kažu da čak i vrlo kratka tjelovježba od minutu ili dvije, svakako pomaže te tako demantira ranija mišljenja da u vježbanju ipak treba priječi neki vremenski prag kako bi se ostvarili značajniji rezultati.



“Naša studija ne isključuje ni laganu ni žustru vježbu kao važne za zdravlje. Mi samo dodajemo već postojećim saznanjima da je svaki oblik tjelovježbe koristan”, kaže doktorica Nicole Spartarno, autorica studije te dodaje da lagana tjelovježba može predstavljati laganu šetnju ili kućanske poslove.

Rezultati istraživanja objavljeni su u časopisu Jama Network Open. Znanstvenici su pojasnili kao su za potrebe studije pratili rezultate 2.354 sredovječne odrasle osobe kroz duži vremenski period što je uključivalo i njihovu moždanu aktivnost.

Znanstvenici su između ostalog mjerili i volumen mozga svakog ispitanika s obzirom da se zna kako se uslijed starenja svake godine gubi oko 0,2 posto. Gubitak volumena mozga povezan je s demencijom i ostalim poremećajima.

Nakon što su uzeti u obzir faktori poput pušenja, spola i dobi, znanstvenici su otkrili da je lagana fizička aktivnost povezana s povećanjem volumena mozga od 22 posto, dakle to je povećanje nešto malo veće od godišnjeg gubitka volumena mozga. Štoviše, oni koji su svaki dan hodali 10.000 koraka imali su povećanje volumena mozga od 0,35 posto što bi značilo da su sanirali i nadoknadili štetu koju mozgu donosi 1,75 godina starenja.No pozitivni rezultati uočeni su i kod ljudi koji su vježbali značajno manje od toga.

Zaključak je taj da učestala i intenzivna vježba pomaže očuvanju volumena mozga, no to je možda tako zato što su ljudi koji su se bavili intenzivnim aktivnostima, također prakticirali i mnogo laganijih aktivnosti.

Unatoč tome što rezultati sugeriraju da je lagana tjelesna aktivnost vrlo korisna, doktorica Spartarno kaže da ljudi ne bi trebali odustajati od težih aktivnosti od kojih će se oznojiti. “Viša razina tjelesne spreme vodi boljoj kvaliteti života u kasnijim godinama te se povezuje s manjim rizikom od demencije”, kaže doktorica.

No važno je naglasiti sljedeće: čak i ljudi koji vode uglavnom sjedilački način života, možda svojem mozgu ne odmažu baš toliko puno ako se bave nekim intelektualno intenzivnim poslom dok sjede.

Emmanuel Stamatakis, profesor sa Sveučilišta Sydney pozdravio je rezultate studije no upitni su mu neki elementi rezultata. “Otkriće da je lagana tjelesna aktivnost koja je dio svakodnevnog života, povezana s volumenom mozga, vrlo je ohrabrujuća. No ipak, nije predočen vjerodostojan razlog zašto bi intenzivnija vježba imala manji učinak na mozak. Naime, poznato je da čak i jedna minuta intenzivnog kardiovaskularnog treninga ima daleko veći učinak od deset minuta lagane vježbe.”

Doktor James Pickett, voditelj centra za Alzheimerovu bolest, istaknuo je da znanstvenici u studiji nisu uzeli u obzir utjecaj različitih aktivnosti na rizik od demencije, iako se zna da, općenito, vježba pomaže kod takvih stanja.

“Ne brinite ako niste pasionirani trkač. Pronađite za sebe neku aktivnost koja vam odgovara i bavite se njone redovito. Naime, zna se da je ono što je dobro za srce, dobro i za mozak”, kaže doktor Pickett.

.

Zdravlje

Šest znanstveno potvrđenih tajni zdravog starenja

Starenje je, znamo to svi, neizbježno. Pa ipak, moguće je ostarjeti, a pritom održati duh i tijelo u najzdravijem mogućem stanju. Donosimo nekoliko savjeta pomoću kojih ćete se osjećati bolje i biti zdraviji čak i kad zagazite u neke godine.

Objavljeno

|

Postoji li formula za zdravo starenje? Naravno, vaša kosa će sve više sijediti, a vaše lice biti će sve naboranije. Ipak, moguće je ostarjeti, a pritom održati duh i tijelo u najzdravijem mogućem stanju. Donosimo znanstveno utemeljene tajne zdravog starenja koje je prikupio portal After Fifty Living

Kvalitetna prehrana

Većina promjena na površini vašeg tijela rezultat je onoga što unosite u njega. Tu su puno bitniji način prehrane i odabir namirnica nego pridržavanje neke formalne dijete. Općenito, trebalo bi što više konzumirati povrće, voće, orašaste plodove, punozrnate žitarice i fermentirane mliječne proizvode. S druge strane, trebalo bi smanjiti unos mesa, šećera, soli i nezdravih masti poput margarina te po mogućnosti u potpunosti izbaciti zapakiranu gotovu hranu.



Hrana bogata šećerom i ostalim rafiniranim ugljikohidratima poput bijelog brašna, zapravo ubrzava proces starenja kroz proces razgradnje glukoze. Mnoge studije su pokazale da se smanjenjem udjela ugljikohidrata u prehrani produljuje život i smanjuje rizik za mnoga oboljenja – kardiovaskularne bolesti, karcinome, Parkinsonovu i Alzheimerovu bolest. Istraživači vjeruju da je mehanizam djelovanja takav da način prehrane mijenja dijelove kromosoma koji su povezani s navedenim bolestima.

Redovita šetnja

Hodajte barem 30 minuta svakoga dana. Ako vam je to previše, razbijte to u nekoliko manjih šetnji. Redovita vježba – pogotovo ako vježbate toliko da se pritom lagano zadišete – donosi velike zdravstvene blagodati. Vježba održava mozak u zdravom stanju tako što do njega dostavlja više krvi i kisika. Istraživanja sugeriraju da aerobna vježba može odgoditi ili ublažiti simptome Alzheimerove bolesti. Aerobni trening također utječe na: kontrolu tjelesne težine, podizanje raspoloženja, jačanje mišića i kostiju, bolji san te smanjuje rizik od kardiovaskularnih bolesti, dijabetesa tipa 2, visokog krvnog tlaka i visokog kolesterola.

Prihvaćanje promjene

Život je promjena. Kad se poznata rutina odjednom promijeni, možete se osjećati kao da ste ostali bez ičije podrške. Ipak, odupiranje promjeni samo će iscrpljivati vaše dragocjeno vrijeme i energiju. S druge strane, ako živite za promjenu, možete doživjeti avanture za koje niste ni mislili da su moguće. Sad je najbolje vrijeme da istražite nepoznat teritorij kako bi se mogli pronaći u nečemu. Zateknite sami sebe nespremnima i vidite što će se dogoditi. Naučite živjeti s nesigurnošću, osjećaj treme i nelagode nije znak da radite nešto krivo, samo je znak da radite nešto novo.

Održavanje društvenih kontakata

“Čini se da je iskustvo samoće loše za zdravlje pojedinca”, izjavila je Dr. Nancy J. Donovan, profesorica psihijatrije na Harvardu. Ako se osjećate usamljenima, bez obzira živite li sami ili s nekim te imate li puno prijatelja ili ne, značajno su veće šanse za pojavu depresije ili demencije. Umirovljenici koji se osjećaju napušteno i izolirano imaju veće poteškoće pri obavljanju svakodnevnih zadataka poput kupanja i penjanja po stepenicama. Također, usamljeni ljudi umiru ranije. Istraživanja su pokazala da usamljeni ljudi imaju povišene razine hormona stresa koji izaziva upalu i naticanje povezano s artritisom i dijabetesom. Druga studija otkrila je kod usamljenih ljudi više antitijela za virus herpesa, a to je znak stresa u živčanom sustavu. Dakle, održavajte stara prijateljstva i sklapajte nova. Bavite se volontiranjem ili jednostavno pomognite nekom kome je to potrebno.

Jedenje hrane bogate vlaknima

Jednostavan način da poboljšate vlastito zdravlje je zamjena bijelog kruha punozrnatim. Dodajte grah i jabuke u prehranu. Vlaknasta hrana vas dulje drži sitima, smanjuje razinu kolesterola i rizik od kardiovaskularnih bolesti, dijabetesa tipa 2 i raka debelog crijeva.

Također, vlaknasta hrana nam pomaže u izbjegavanju zatvora, stanja koje je puno uobičajenije kod starijih ljudi. Nakon pedesete, muškarci bi dnevno trebali konzumirati 30 grama vlakana, a žene 21 gram.

Razmislite o korištenju dodataka prehrani

Može li vam tableta povratiti vlažnost ostarjele kože? Možda. Naravno, najbolje je kad dobijete potrebne nutrijente iz hrane, a ne iz tablete. Ipak, nakon pedesete vaše tijelo treba neke vitamine i minerale više nego prije. Oni uključuju sljedeće:

  • Kalcij (za snagu kostiju)
  • Vitamin D (većina ljudi ga dobija u dovoljnoj količini iz sunca, ali starije osobe bi mogle patiti od deficita)
  • Vitamin B12 (Stariji ljudi imaju poteškoća s njegovom apsorpcijom iz hrane, stoga bi mogli razmisliti o žitaricama obogaćenim vitaminima ili korištenju suplemenata)
  • Vitamin B6 (daje snagu crvenim krvnim stanicama za prijenos kisika kroz tijelo)

Svakako obavijestite svojega liječnika o svim suplementima koje uzimate kako bi se mogle izbjeći neželjene interakcije s drugim lijekovima i ostalim tretmanima.

Nastavi čitati