Prati nas

Mozaik

Lijek za usamljenost

‘Moj otac udovac se zaljubio u njegovateljicu’

Moj otac je udovac. S obzirom da mu je potrebna stalna pomoć, pronašli smo simpatičnu mladu ženu da mu kuha i posprema. Ona dolazi nekoliko puta tjedno i otac je s vremenom postao jako vezan uz nju. Štoviše, kaže da se zaljubio…

Silvija Novak

Objavljeno

|

foto: Hasan Albari/Pexels

“Moj otac je udovac. S obzirom da mu je potrebna stalna pomoć, pronašli smo simpatičnu mladu ženu da mu kuha i posprema. Ona dolazi nekoliko puta tjedno i otac je s vremenom postao jako vezan uz nju. Štoviše, kaže da se zaljubio”, prepričava iskustvo jedne svoje poznanice Carolyn Rosenblatt na portalu Aging Parents.

“Počeo joj je govoriti da je voli i kupovati skupe poklone. S druge strane, nama se počelo činiti da ona to dobrano iskorištava. A opet, ne možemo oca ostaviti bez pomoći i lišiti ga jedinog društva kojeg ima. Sve u svemu, stvari se nisu trebale razviti u ovom smjeru.”


“Ovakav scenarij uopće nije rijedak”, objašnjava Rosenblatt. “Ostarjeli roditelji mogu se osjećati izolirano i usamljeno, pogotovo nakon gubitka bračnog partnera. Njegovatelji su osobe koje ulaze u dom osobe i brinu za nju pa nije neobično da se razviju snažne emocije i osjećaj privrženosti.

No ovo može biti prilično nezgodna situacija, pogotovo ako je roditelj kognitivno još dovoljno jak da se sam brine o svojim financijama. Na posljetku, svatko ima pravo donositi vlastite finencijske odluke – čak i ako se ostalima one čine nerazumnima.

Situacije je posve drugačija ako roditelj ima poteškoća s pamćenjem ili pati od demencije pa mu je potreban skrbnik. Neke države to imaju uređeno zakonom pa točno propisuju što se sve može smatrati darom za njegovatelja, no ponekad je teško ustanoviti ima li starija osoba i dalje sposobnost donošenja vlastitih odluka kad je novac u pitanju. Što se, onda, može učiniti ako vam se učini da njegovatelj ili njegovateljica iskorištavaju osobu za koju brinu?

Često pretpostavljamo da su roditelji u redu ako nam na pitanje ‘Kako si?’ odgovore ‘Dobro sam’. No to ne mora biti slučaj. Umjesto toga trebali bismo pomnije promotriti njihove društvene veze. Ovo je šest stvari koje odraslo dijete može učiniti za sigurnost svojeg usamljenog roditelja:

1.

Unaprijed pretpostavite da izolacija donosi duboku usamljenost. Ljudima je potrebno društvo, dodir, lijepa riječ… I ta potreba s godinama ne prestaje. Upravo zbog toga, ostarjeli roditelji mogu postati lake mete zlonamjernicima. Naravno, većina njegovatelja neće tako okrutno iskoristiti osobu o kojoj brinu, no svejedno budite svjesni opasnosti.

2.

Potaknite roditelja da se uključi u rad raznih grupa koje okupljaju starije osobe u vašoj zajednici. Nova prijateljstva vrlo su učinkovit lijek protiv usamljenosti. Napravite malo istraživanje toga što se nudi i predložite roditelji neku aktivnost za koju znate da će ga zanimati.

3.

Planirajte obiteljska druženja i u njih svakako uključite svojeg roditelja. Vama se takvo druženje možda ne čini pretjerano zanimljivim, no usamljenom ocu ili majci to može biti društveni događaj sezone.

4.

Dolazite u posjet što je moguće češće. Kako vaši roditelji stare, udaljenost će im predstavljati sve veći problem. Telefoni i moderna tehnologija tu mogu malo pomoći, ali ništa ne može zamijeniti osobni kontakt i razgovor licem u lice.

5.

Zovite što je češće moguće. Kratki razgovor o vremenu ili današnjem ručku možda će biti jedini razgovor koji je vaš roditelj vodio toga dana. A zamislite samo kako razgovor nedostaje nekome tko je proveo u braku 50 ili 60 godina, a sada je ostao sam.

6.

Potražite savjet psihologa ili socijalne službe. Oni sigurno imaju više iskustva i mogu vam pomoći ako primijetite da je vaš roditelj usamljen ili u opasnosti da postane žrtva zlonamjernog njegovatelja.

.

Mozaik

Provedite Svjetski dan zaštite životinja u zoološkom vrtu

‘Čovjek je svojim djelovanjem utjecao na izumiranje divljih vrsta životinja, pa je danas njegova obveza očuvati biološku raznolikost Zemlje. U našem Zoo vrtu na tome sustavno radimo.’

Silvija Novak

Objavljeno

|

Budućnost divljih životinjskih vrsta najviše ovisi o čovjeku! Poručeno je to iz Zoološkog vrta grada Zagreba uoči Svjetskog dana zaštite životinja. Na taj dan, u nedjelju od 10.30 do 15 sati, posjetitelji Vrta moći će doznati kako se zoološki vrtovi brinu za budućnost životinjskog svijeta. Na nekoliko će mjesta biti postavljeni edukativni kutci o raznim vrstama životinja – od beskralješnjaka do sisavaca.

U Zoološkom vrtu grada Zagreba trenutačno su 372 vrste životinja. Među njima je čak 76 ugroženih vrsta – od onih osjetljivih preko ugroženih i kritično ugroženih do vrsta izumrlih u prirodi. Oznaku osjetljive vrste prema Crvenoj knjizi IUCN-a imaju, među ostalima, divovski mravojed i južnoamerički nizinski tapir, a u Zagrebu se mogu vidjeti i dvije vrste koje danas žive još jedino u zoološkim vrtovima – sabljorogi oriks i sokorska gugutka. Ugrožene vrste uključene su u uzgojne programe. Zahvaljujući njima omogućuje se reintrodukcija, tj. povratak u prirodu nekih vrsta životinja.


“Čovjek je svojim djelovanjem utjecao na izumiranje divljih vrsta životinja, pa je danas njegova obveza očuvati biološku raznolikost Zemlje. U našem Vrtu na tome sustavno radimo – educiramo posjetitelje, posvećeni smo uzgoju ugroženih vrsta životinja, oporavljamo u prirodi ozlijeđene životinje i uključeni smo u projekte zaštite ugroženih vrsta životinja u Hrvatskoj”, kazao je Damir Skok, ravnatelj Zoološkog vrta grada Zagreba.

Timaritelj Antonio Felix s kapibarama (foto: ZG Zoo)

U brizi za životinje koje žive u Vrtu, surađuju veterinari, zoolozi, nutricionisti i timaritelji. Timaritelji životinje svakodnevno hrane, timare, nadziru njihovo opće stanje i zdravlje te njihove nastambe održavaju čistima i urednima. Timaritelji također životinjama obogaćuju životni prostor te ih pripremaju za situacije poput prijevoza i veterinarskih pregleda. Neki od njih rade sa životinjama od kojih se nekim ljudima ledi krv u žilama, a neki timaritelji ulaze u terarije u kojima je temperatura čak 50 stupnjeva. Timariteljima, kako kažu, ništa od toga nije teško. Dodaju da se taj posao ne može raditi ako ga se istinski ne voli.

Kako bi građani bolje upoznali vrijednost njihova rada, u nedjelju će biti organizirana dva obilaska Vrta tijekom kojih će moći upoznati timaritelje te životinje o kojima se oni brinu. Naime, taj se dan obilježava i Međunarodni dan timaritelja.

Timariteljica Renata Antoljak s legvanom (foto: ZG Zoo)

I dok timaritelji rade s raznim egzotičnim vrstama životinja, u oporavilištu za divlje životinje Zoološkog vrta grada Zagreba imaju pune ruke posla s onima koje žive u Hrvatskoj. Prošle je godine u oporavilištu zaprimljeno 930 životinja među kojima trećina pripada strogo zaštićenim vrstama. Među njima najviše je bilo ptića i šišmiša.

Nastavi čitati

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Poštujemo različitosti, promoviramo toleranciju i potičemo argumentiranu raspravu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP