Prati nas

Vijesti

Mirovina se stječe radom

Paviću, javi se! Kad kreće revizija povlaštenih mirovina?

Udaraju po umirovljenicima prema općim propisima koji ionako imaju samo 2.407 kuna prosječne mirovine i grcaju u siromaštvu, a peruškom maze one umirovljene prema posebnih propisima čija je prosječna mirovina gotovo dvostruka – čak 3.950 kuna.

Objavljeno

|

Marko Pavić (screenshot: Youtube)

Na dan 28. veljače 2019. popele su se na 175.167 korisnika, a u to nisu uključene ni razne druge “mirovine” za sportaše, dodatak za rojalovce, mirovine za samostalne umjetnike… Konačna bi brojka bila još viša, piše predsjednica Sindikata umirovljenika Jasna A. Petrović za Glas umirovljenika.

Premda znamo da ove službeno priznate mirovine isisaju iz mirovinskog proračuna osam milijardi kuna godišnje, od kojih je 5,5 milijardi plaćanje čistih povlastica, ni u zadnjoj mirovinskoj reformi nije došlo do obećane revizije.


Ministar rada i mirovinskog sustava Marko Pavić je prozvan, između ostalih i od strane Sindikata umirovljenika Hrvatske, zbog toga što reforma nije započela od dvije temeljne stavke: reforme mirovina po posebnim propisima i obveznog drugog mirovinskog stupa.

Teorija vječnih povlastica

Dapače, tada je Pavić obećao reformu, ali odmah obranaški naglasio kako se  jednom dano pravo ne može nekom oduzeti?! Takva logika ne hoda na tržištu rada, jer se onda nekome s niskom produktivnošću ili prebačenom na jednostavnije radno mjesto ne bi smjelo mijenjati plaću!

“Jedina se logika krije u jednostavnoj činjenici da se baš oni koji bi mogli učiniti nešto i sami nadaju istom, povlaštenom statusu koji će ih i u danima mirovine čuvati od pukog preživljavanja i sudbine ‘običnih’ umirovljenika”, poručuje osječki profesor Željko Požega.

No, držimo da to nije baš tako jednostavno. Revizija je obećana, no tko se usudi ukinuti napuhane zastupničke, braniteljske, HVO i druge mirovine po posebnim propisima? Tko smatra da je posve u redu da prosječna zastupnička mirovina iznosi 9.774 kune, a prosječna radnička čak četiri puta manje – 2.407 kuna? Kome je to u redu da hrvatski branitelji umirovljeni prema općim propisima imaju prosječnu mirovinu od 2.588 kuna, dok oni umirovljeni prema specijalnom braniteljskom zakonu imaju više nego dvostruko, čak 5.747 prosječnih kuna? Gdje je to prihvatljivo da je čak i ustaška mirovina nešto viša od “obične” braniteljske?

Udri po slabijima

Možda je to nama u redu, jer smo naučili gutati svakakvo smeće, ali nije u redu Europskoj komisiji koja je uoči naše zadnje kvazi-reforme upozorila kako smo pretjerali s veteranskim pravima, kakvih ima i u drugim zemljama, ali nigdje tako razmahano i bahato. Pavić je zaboravio preporuku Europske komisije, jer strah je ipak snažniji od razuma te je odlučio udariti po slabijima.

Najavio je reviziju za 13.000 pripadnika Narodnooslobodilačkog rata koji je, reče on, bio prije 75 godina. Prvo, takvih je samo 11.000, te je uglavnom riječ o udovicama koje sukladno zakonu nasljeđuju prosječnih 2.829 kuna. Tako bi uvaženi ministar s revizijom mirovina partizanskih boraca, koje troše godišnje 376 milijuna, te ubrzano umiru, spasio mirovinski sustav, ali ne bi, primjerice niti taknuo rastućih 6.761 pripadnika Hrvatskog vijeća obrane iz Bosne i Hercegovine koji su nam “useljeni” u mirovinski sustav iz susjedne zemlje ili predložio reviziju invalidskih braniteljskih mirovina?

Ono što je hitno i što već godinama zahtijeva SUH je kompletna revizija sustava mirovina po posebnim propisima i to ne po grupama i paketima, već do razine svakog pojedinca, kojemu bi u svakom odresku pisalo točno koliko je godina radio i koliki dio svoje mirovine je zaradio radom, a koliki povlasticama, nagradama i naknadama. Onda bi sve bilo jasno, a mirovinski fond bi pokrivao mirovine stečene radom, dok bi za dio po posebnim propisima država trebala ustanoviti poseban fond.

Ovako u paketu kažu kako umirovljenici pojedu godišnje 40 milijardi kuna, a doprinosima se uprihodi samo 23 milijarde kuna. I onda udaraju po umirovljenicima prema općim propisima koji ionako imaju samo 2.407 kuna prosječne mirovine i grcaju u siromaštvu, a peruškom maze one umirovljene prema posebnih propisima čija je prosječna mirovina gotovo dvostruka – čak 3.950 kuna. Paviću, javi se! Kad krećemo u reviziju?

.

Vijesti

Aladrović najavio završavanje ‘dobrih projekata koje je započeo bivši ministar Pavić’

‘Mirovinska reforma je riješila sva tri izazova koja su se našla u toj mirovinskoj reformi, mi s tim rezultatom možemo biti zadovoljni’, kaže ministar koji za iduću godinu najavljuje realizaciju nacionalne mirovine.

Objavljeno

|

Autor

Socijalni dijalog, digitalizacija i štednja, tri su stupa na kojima će Josip Aladrović (34) postaviti svoj mandat ministra rada i mirovinskog sustava.

Gostujući u programu HRT-a, Aladrović je kazao kako se zauzima za nastavak mirovinske reforme, uvođenje nacionalne mirovine u 2020. godini i socijalni dijalog sa svim zainteresiranim skupinama kao i partnerima, sindikatima, sindikatima umirovljenika, s mirovinskim fondovima s hrvatskom udrugom poslodavaca,  a kao posljednji cilj je formiranje gospodarskog socijalnog vijeća.


Istakao je da će završiti “dobre projekte koje je započeo bivši ministar Pavić” te da će vrlo brzo formirati i svoje ideje. “Godinu dana možemo promatrati kao kratko razdoblje, ako ćemo biti svjesni naše odgovornosti, ako ćemo, biti svjesni što moramo učiniti u tih godinu dana, ta godina dana može biti sasvim dovoljna da pokažemo kvalitetne rezultate.”

Inzistira na razgovoru sa sindikatima oko mirovinske reforme

Sindikati su za referendum protiv reforme prikupili više od 740 tisuća potpisa, a Aladrović smatra kako je mirovinska reforma ispunila tri svoja cilja;  dugoročnu održivost mirovinskog sustava, povećanje mirovina i ispravljanje nepravde koje su među generacijama.

“Mirovinska reforma je riješila sva tri izazova koja su se našla u toj mirovinskoj reformi, mi s tim rezultatom možemo biti zadovoljni. Mi i dalje provodimo mirovinsku reformu u kontekstu nacionalne mirovine, 2020. godine. Što se tiče socijalnog dijaloga, i obveze oko tih 740 tisuća potpisa, mi smo jasno istaknuli da želimo razgovarati o potpisima i razlozima nezadovoljstva”, kaže Aladrović.

I dalje stoji kod sume od 45 milijardi kuna, a koje je HZMO, dok mu je bio na čelu predstavio kao trošak sindikalnih zahtjeva do 2040. godine. “To je definitivno izračun kojeg možemo stajati. Naravno, u budućim razgovorima vodit ćemo brigu o očuvanju državnog proračuna i tomu da sustav bude dugoročno održiv.”

Nastavi čitati

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP