Prati nas

Vijesti

Mirovina se stječe radom

Paviću, javi se! Kad kreće revizija povlaštenih mirovina?

Udaraju po umirovljenicima prema općim propisima koji ionako imaju samo 2.407 kuna prosječne mirovine i grcaju u siromaštvu, a peruškom maze one umirovljene prema posebnih propisima čija je prosječna mirovina gotovo dvostruka – čak 3.950 kuna.

Objavljeno

|

Marko Pavić (screenshot: Youtube)

Na dan 28. veljače 2019. popele su se na 175.167 korisnika, a u to nisu uključene ni razne druge “mirovine” za sportaše, dodatak za rojalovce, mirovine za samostalne umjetnike… Konačna bi brojka bila još viša, piše predsjednica Sindikata umirovljenika Jasna A. Petrović za Glas umirovljenika.

Premda znamo da ove službeno priznate mirovine isisaju iz mirovinskog proračuna osam milijardi kuna godišnje, od kojih je 5,5 milijardi plaćanje čistih povlastica, ni u zadnjoj mirovinskoj reformi nije došlo do obećane revizije.



Ministar rada i mirovinskog sustava Marko Pavić je prozvan, između ostalih i od strane Sindikata umirovljenika Hrvatske, zbog toga što reforma nije započela od dvije temeljne stavke: reforme mirovina po posebnim propisima i obveznog drugog mirovinskog stupa.

Teorija vječnih povlastica

Dapače, tada je Pavić obećao reformu, ali odmah obranaški naglasio kako se  jednom dano pravo ne može nekom oduzeti?! Takva logika ne hoda na tržištu rada, jer se onda nekome s niskom produktivnošću ili prebačenom na jednostavnije radno mjesto ne bi smjelo mijenjati plaću!

“Jedina se logika krije u jednostavnoj činjenici da se baš oni koji bi mogli učiniti nešto i sami nadaju istom, povlaštenom statusu koji će ih i u danima mirovine čuvati od pukog preživljavanja i sudbine ‘običnih’ umirovljenika”, poručuje osječki profesor Željko Požega.

No, držimo da to nije baš tako jednostavno. Revizija je obećana, no tko se usudi ukinuti napuhane zastupničke, braniteljske, HVO i druge mirovine po posebnim propisima? Tko smatra da je posve u redu da prosječna zastupnička mirovina iznosi 9.774 kune, a prosječna radnička čak četiri puta manje – 2.407 kuna? Kome je to u redu da hrvatski branitelji umirovljeni prema općim propisima imaju prosječnu mirovinu od 2.588 kuna, dok oni umirovljeni prema specijalnom braniteljskom zakonu imaju više nego dvostruko, čak 5.747 prosječnih kuna? Gdje je to prihvatljivo da je čak i ustaška mirovina nešto viša od “obične” braniteljske?

Udri po slabijima

Možda je to nama u redu, jer smo naučili gutati svakakvo smeće, ali nije u redu Europskoj komisiji koja je uoči naše zadnje kvazi-reforme upozorila kako smo pretjerali s veteranskim pravima, kakvih ima i u drugim zemljama, ali nigdje tako razmahano i bahato. Pavić je zaboravio preporuku Europske komisije, jer strah je ipak snažniji od razuma te je odlučio udariti po slabijima.

Najavio je reviziju za 13.000 pripadnika Narodnooslobodilačkog rata koji je, reče on, bio prije 75 godina. Prvo, takvih je samo 11.000, te je uglavnom riječ o udovicama koje sukladno zakonu nasljeđuju prosječnih 2.829 kuna. Tako bi uvaženi ministar s revizijom mirovina partizanskih boraca, koje troše godišnje 376 milijuna, te ubrzano umiru, spasio mirovinski sustav, ali ne bi, primjerice niti taknuo rastućih 6.761 pripadnika Hrvatskog vijeća obrane iz Bosne i Hercegovine koji su nam “useljeni” u mirovinski sustav iz susjedne zemlje ili predložio reviziju invalidskih braniteljskih mirovina?

Ono što je hitno i što već godinama zahtijeva SUH je kompletna revizija sustava mirovina po posebnim propisima i to ne po grupama i paketima, već do razine svakog pojedinca, kojemu bi u svakom odresku pisalo točno koliko je godina radio i koliki dio svoje mirovine je zaradio radom, a koliki povlasticama, nagradama i naknadama. Onda bi sve bilo jasno, a mirovinski fond bi pokrivao mirovine stečene radom, dok bi za dio po posebnim propisima država trebala ustanoviti poseban fond.

Ovako u paketu kažu kako umirovljenici pojedu godišnje 40 milijardi kuna, a doprinosima se uprihodi samo 23 milijarde kuna. I onda udaraju po umirovljenicima prema općim propisima koji ionako imaju samo 2.407 kuna prosječne mirovine i grcaju u siromaštvu, a peruškom maze one umirovljene prema posebnih propisima čija je prosječna mirovina gotovo dvostruka – čak 3.950 kuna. Paviću, javi se! Kad krećemo u reviziju?

.

Vijesti

Borić: ‘Umjesto promjene datuma Dana državnosti, trebalo bi uvesti građanski odgoj’

‘Trebao bi Plenković vidjeti koje su poruke jučer poslali naši maturanti, oni ne znaju tko nam je premijer, Resslera nisu ni prepoznali. Možda je umjesto promjene datuma trebao reći da treba uvesti građanski odgoj u škole’, kaže Borić.

Objavljeno

|

Autor

Sada je službeno – HDZ namjerava promijeniti datum Dana državnosti. “30. svibnja je jedini pravi Dan državnosti”, napisali su na službenim Facebook stranicama i dodali da je taj datum neizbrisivo ostao u emociji i sjećanju hrvatskog naroda.

“Moram reći da je malo neobično da u tijeku europskih izbora govorimo o nacionalnoj temi. Izgleda da i ova treba motivirati njegove birače. Plenković je zaboravio da su tu promjenu nudili i Karamarko i Sanader. Nadam se da neće završiti kao njih dvojica. Definitivno su ti dani zbunjujući, imamo Dan državnosti, Dan neovisnosti… Građani su zbunjeni koji od tih praznika treba obilježavati”, komentirala je u programu N1 televizije Rada Borić zastupnica u zagrebačkoj Gradskoj skupštini i potpredsjednica Nove ljevice.



“Odjednom imate tri neka datuma i ljudi ne znaju koji bi bio glavni državotvorni praznik”, kaže Borić i dodaje: “Ono što bi Plenković treba vidjeti je da nije rješenje da se mijenja datum. Trebao bi vidjeti koje su poruke jučer poslali naši maturanti, oni ne znaju tko nam je premijer, Resslera nisu ni prepoznali. Možda je umjesto promjene datuma trebao reći da treba uvesti građanski odgoj u škole.”

Dan državnosti blagdan je koji se obilježava 25. lipnja, na dan kada je 1991. godine Hrvatski sabor donio Ustavnu odluku o samostalnosti i suverenosti Republike Hrvatske proglašavajući Republiku Hrvatsku samostalnom i neovisnom državom. Do 2001. godine obilježavao se 30. svibnja svake godine, u spomen na konstituiranje prvog višestranačkog Sabora 1990. godine. Danas se taj datum obilježava kao spomendan – Dan Hrvatskoga sabora.

Nastavi čitati