Prati nas

Zdravlje

Zamućenje vida

Što je katarakta i kako se liječi

Objavljeno

|

foto: samer daboul /Pexels

Pad oštrine vida u starijoj životnoj dobi najčešće može biti povezan s pojavom zamućenja leće u oku. Takva promjena može se uočiti kao magličasta ili neprozirna promjena očne leće, koja je smještena iza šarenice. U normalnom i zdravom oku uloga je leće da fokusira svjetlost prema mrežnici koja dalje, putem vidnog živca, prenosi informacije o slici u zatiljni dio kore velikoga mozga.

Do zamućenja vida, kao najučestalijeg simptoma te promjene, dolazi zbog nemogućnosti leće da jasno usmjeri i fokusira svjetlost. Promjene u sastavu proteina i vlakana od kojih je leća izgrađena uzrokuju strukturalne promjene leće.


Tu bolest oka karakterizira sporiji tijek nastanka, no simptomi i znakovi mogu varirati. Neki od njih mogu uključivati: različit stupanj zamućenja oštrine vida, smanjen intenzitet prepoznavanja boja, povećanu osjetljivost na bljesak svjetlosti, posebice tijekom noćne vožnje, poteškoće jasnog vida tijekom noći.

Treba naglasiti da je preventivni oftalmološki pregled od iznimne važnosti jer većina pacijenata dugo godina nakon pojave bolesti ne uočava probleme vida koji bi bili potencijalni razlog dolaska u oftalmološku ambulantu. Ne postoji terapijski pristup koji bi prevenirao ili smanjio stupanj katarakte.

Podjela i uzroci zamućenja leće

Kako bismo zorno prikazali slojeve leće, radi lakše predodžbe možemo je usporediti s glavicom luka. Vanjski sloj čini kapsula, ispod nje nalazi se korteks, a najdublji unutrašnji sloj čini jezgra. Težinu bolesti i tipove katarakte možemo podijeliti s obzirom na sloj leće koji je zahvaćen.

Nuklearna katarakta, koja se nalazi u središtu, leće ima tendenciju mijenjanja boje od bistre u žutu i ponekad smeđu. Kortikalna katarakta (srednji sloj) ima izgled klina, dok se stražnja kapsularna katarakta, koja se nalazi u vanjskom sloju leće, razvija značajno brže od ostalih tipova katarakte.

Osim spomenute činjenice da je katarakta po pojavnosti učestalija u starijoj životnoj dobi, ostali čimbenici koji mogu biti poticajni u nastanku bolesti uključuju: dijabetes melitus, lijekove (s razvojem katarakte povezuju se pojedini lijekovi kao što su kortikosteroidi, klorpromazin i drugi slični fenotijazidni lijekovi), ultraljubičasto zračenje (studije pokazuju da je povećana incidencija katarakte zabilježena kod osoba koje su dugotrajno izložene suncu bez odgovarajuće UV – zaštite kao što su sunčane naočale), pušenje, alkohol, nedostatna ishrana ( u nekim istraživanjima dokazano je da smanjena koncentracija vitamina C, E i karotenoida može pridonijeti razvoju bolesti).

Ako postoji genetska predispozicija, ili ako je tijekom trudnoće kod žene došlo do infekcije (virusom rubeole), bolest može biti prisutna po rođenju ili se može razviti relativno brzo nakon poroda. Katarakta se također može razviti zbog ozljede ili traume oka, ili kao jedna od komplikacija nakon operacije glaukoma.

Iz toga slijedi da su jasne smjernice za prevenciju obolijevanja oka od katarakte: prestanak pušenja, obroci i suplementi u prehrani bogati vitaminima i mineralima, kao i posebna zaštita očiju od štetnih UV-zraka.

Liječenje uvjetovano razinom oštećenja

Liječenje katarakte temelji se na razini oštećenja vida koje ona uzrokuje. Ako katarakta minimalno utječe na vid, ili uopće ne djeluje, a imate dojam da lošije vidite, obično je potrebna samo promjena dioptrije na vašim naočalama.

Katarakta razvojem najčešće pojačava kratkovidnost, pa se pacijenti češće hvale mogućnošću jasnog vida na blizinu bez naočala. Bolesnicima se može savjetovati da prate pojačane vizualne simptome i redovito slijede raspored pregleda, osobito zato što razvitak bolesti može dovesti do pojave glaukoma.

Kad je katarakta napredovala do točke utjecaja na sposobnost osobe u obavljanju svakodnevnih zadataka, može biti potrebna operacija. Operacija katarakte uključuje uklanjanje leće oka i njenu zamjenu umjetnom lećom, koja ne zahtijeva brigu i može značajno poboljšati vid. Neke umjetne leće imaju prirodnu sposobnost fokusiranja mlade i zdrave leće. Obično se koriste dva pristupa operaciji katarakte.

Malen i siguran zahvat

Mala operacija katarakte uključuje izradu incizija na strani rožnice (čisti vanjski pokrov oka) i umetanje sićušne sonde u oko. Sonda emitira ultrazvučne valove koji omekšavaju i razbijaju leću tako da se može isisati. Taj se proces naziva fakoemulzifikacija.

Ekstrakapsularna kirurgija zahtijeva nešto veći rez u rožnici, tako da se jezgra leće može ukloniti u jednom komadu. Prirodna leća zamjenjuje se prozirnom plastičnom lećom, koja se naziva intraokularna leća (IOL). Moderne IOL nose i zaštitu oka od UV svjetlosti. Kada implantiranje IOL-a nije moguće zbog drugih problema s očima, kontaktne leće, i u nekim slučajevima naočale, mogu biti opcija za korekciju vida.

Kao i kod bilo koje operacije, operacija katarakte donosi rizik od infekcije i krvarenja. Operacija katarakte također neznatno povećava rizik od odvajanja mrežnice. Važno je razgovarati o koristima i rizicima operacije katarakte sa svojim pružateljima usluga njege očiju. Drugi očni uvjeti mogu povećati potrebu za operacijom katarakte, ili spriječiti osobu da bude kandidat za operaciju katarakte.

Danas se u svim modernim oftalmološkim centrima operacija katarakte izvodi ambulantno te nakon zahvata, koji traje 15-20 minuta, pacijent odlazi na kućno liječenje. Bitno je naznačiti da se prije operacije oko lokalno anestezira, čime se minimizira bilo kakav osjet boli i neugode.

Operacija katarakte jedna je od najsigurnijih i najučinkovitijih vrsta operacija koje se danas izvode u svijetu. Oko 90 posto pacijenata s operacijom katarakte svjedoči o boljem vidu nakon operacije. (Mr. sc. Bernard Mrak, dr. med. Oftalmolog, Narodni zdravstveni list)

.

Zdravlje

Korona virus je stigao Europu. Što o njemu morate znati?

U obrani od ovog virusa vrijede opća higijenska pravila kao i pravila ponašanja: izbjegavati kontakt s ljudima koji imaju akutne respiratorne teškoće, kao i sa živim i mrtvim domaćim i divljim životinjama. Redovito pranje ruku, naročito nakon kontakta s oboljelim ljudima ili njihovom okolinom.

Objavljeno

|

Autor

Prema dostupnim informacijama četvero ljudi stavljeno je u karantenu u Škotskoj zbog sumnje da su zaraženi korona virusom, javio je Telegraph. Svi su doputovali iz kineskog grada Wuhan koji je praktički postao zatvorena zona i koji se smatra izvorištem zaraze. Pacijenti imaju sve simptome zaraze, uključujući i probleme s disanjem.

Trebamo li u Hrvatskoj strahovati?

Korona virus ubio je dosad 25 ljudi, više od 600 ih je zaraženo, javio je SkyNews. Samo dvoje preminulih je imalo manje od 60 godina, a 10 njih je već imalo neku bolest. Cjepiva protiv ovog smrtonosnog virusa nema i neće ga biti najmanje godinu dana.


“Ne može se sa sigurnošću reći da neće biti oboljelih u Hrvatskoj i Europi jer ljudi putuju i nema ograničenja za čije uvođenje sada nema opravdanja”, kazao je za N1 epidemolog Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo Bernard Kaić.

“U ovom trenutku se ne zna koliko je bolest zarazna, a čini se da nije visoko zarazna i da nema epidemijski potencijal poput gripe. Nekakve vrlo stroge mjere u zračnim lukama i na graničnim prijelazima nisu opravdane. Ako se počne širiti značajnije moguće je uvesti zdravstveni nadzor, ali u ovom trenutku čak ni za to nije vrijeme”, tvrdi Kaić uvjeren da mjerenje temperature putnicima u nekim zračnim lukama nema smisla. Kaže, ta metoda nije efikasna jer na milijun putnika 1.000 će imati temperaturu i to će vjerojatno biti gripa, a mogu i u zračnoj luci ne imati temperaturu pa je dobiti kasnije.

Koliko je stvarno opasan korona virus?

Ovaj korona virus ima raspon kliničke slike od blagih oblika poput prehlade do teških upala pluća s poteškoćama disanja, a ima i pojedinih smrtnih slučajeva. Time je po kliničkoj slici sličan gripi, upozorava Kaić.

Deutshe Welle javlja da su kineske zdravstvene vlasti potvrdile da se virus prenosi sa čovjeka na čovjeka. Do sada ipak nema indicija da se zaraza prenosi dišnim putovima. Odlučujuće pitanje je koliko lako virus može prijeći sa zaraženog čovjeka na zdravu osobu i mutira li da bi se prilagodio organizmu domaćina.

Wuhan (foto: Benjamin Chris/Unsplash)

Otkuda je došao ovaj virus?

Prve infekcije dovedene su u vezu s jednom ribljom tržnicom u Wuhanu, koja je u međuvremenu zatvorena. Moguće je da je do prve zaraze došlo u direktnom kontaktu zaražene životinje i čovjeka ili, kao što se događa s mnogim klicama, da je prenesena zrakom. Zoonoze ili zarazne bolesti zajedničke ljudima i nekim životinjama, mogu se prenijeti i preko živežnih namirnica, recimo konzumiranjem mesa i drugih namirnica životinjskog porijekla. Ako se ne obrade termički na dovoljno visokoj temperaturi ili ako su pripremane u nepovoljnim uvjetima, takvi proizvodi mogu biti izvor zaraze.

Stručnjaci su nedavno “otključali” genetski kod novog koronavirusa 2019-nCoV koji prethodno nije bio dijagnosticiran kod čovjeka. Koronavirusi poznati su od šezdesetih godina dvadesetog stoljeća. Ime potječe od proteinske strukture virusnog omotača koja podsjeća na krunu. Ti virusi nisu ništa neuobičajeno. Često su infekcije u suštini bezazlene i imaju simptome slične gripi: groznica i kašalj, a ponekad i proljev, piše DW.

I dalje su na snazi opća higijenska pravila kao i pravila ponašanja: izbjegavati kontakt s ljudima koji imaju akutne respiratorne teškoće, kao i sa živim i mrtvim domaćim i divljim životinjama. Redovito pranje ruku, naročito nakon kontakta s oboljelim ljudima ili njihovom okolinom.

Nastavi čitati

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP