Prati nas

Mozaik

Gdje su djeca?

Zašto u današnjem svijetu ima više baki i djedova nego unučadi?

Po prvi puta u povijesti čovječanstva na svijetu ima više staraca nego djece. Očekuje se da će do 2050. godine populacija staraca dvostruko nadmašivati onu od djece. Ovaj rastući jaz predstavlja trend na koji demografi upozoravaju već desetljećima: u većini zemalja danas živimo duže i ne rađamo dovoljno djece.

Silvija Novak

Objavljeno

|

Prvomajski prosvjed 2018.
foto: Sandro Bura

Prema UN-u, prvi put u povijesti čovječanstva na svijetu ima više staraca nego djece, piše BBC. Brojke pokazuju da je na kraju 2018. godine broj ljudi starijih od 65 godina nadmašio broj djece mlađe od 5 godina. Na planeti danas živi oko 705 milijuna ljudi starijih od 65 godina, dok je djece u dobi do četiri godine nešto manje, oko 680 milijuna.

Širenje jaza

Trenutni trendovi ukazuju na rastući disparitet između najstarijeg i najmlađeg segmenta populacije pa se očekuje da će do 2050. godine populacija staraca dvostruko nadmašivati onu od djece. Ovaj rastući jaz predstavlja trend na koji demografi upozoravaju već desetljećima: u većini zemalja danas živimo duže i ne rađamo dovoljno djece. Ali kako će se ovo odraziti na vas? Da li možda već utječe?


Nema dovoljno “dolazaka”

Christopher Murray, direktor Instituta za zdravstvenu metriku na Sveučilištu u Washingtonu, izjavio je sljedeće: “Imati ćemo velik broj starijih od 65 i jako malo djece a to čini održavanje globalnog društva vrlo problematičnim.”

Murray je i autor rada iz 2018. u kojem ističe da gotovo polovica zemalja na svijetu pati od pada nataliteta – dakle nemaju dovoljan broj novorođenih kako bi održavale veličinu populacije “Zamislite dubinu društvenih i ekonomskih posljedica činjenice da društvo danas ima više djedova i baka nego unučica i unuka”, dodje Murray.

Prema svjetskoj banci, 1960. godine je svjetska stopa fertiliteta iznosila skoro petero djece po ženi. Skoro 60 godina kasnije, stopa fertiliteta se prepolovila na samo 2,4. Istovremeno, društveni i ekonomski napredak omogućio je dulji život. U 1960. godini prosječna životna dob znosila je malo iznad 52 godine; u 2017. godini očekivana životna dob dosegnula je 72 godine. To znači da svi živimo dulje i trošimo sve više resursa kako starimo, a to povećava pritisak na mirovinske i zdravstvene sustave država.

Starenje populacije

Problem starenja populacija najizraženiji je u razvijenim zemljama. U njima postoji niska stopa nataliteta zbog spleta razloga koji imaju veze sa standardom društva – a to su niže stope dječje smrtnosti, jednostavan pristup kontracepciji te skupoća podizanja djeteta. U tim državama, žene često dobijaju djecu kasnije te imaju manje djece. Viši životni standard u nekoj zemlji podrazumijeva i dulji životni vijek. Najbolji primjer je Japan gdje je očekivana životna dob 84 godine (najviša u svijetu), a osobe starije od 65 godina predstavljaju čak 27% populacije – također najviše u svijetu.

A udio populacije mlađe od 5 godina? Oko 3,85%, prema podacima UN-a. Ovaj dvostruki problem brine japanske vlasti već desetljećima. Vlada je stoga prošle godine najavila podizanje dobi za umirovljenje sa 65 na 70 godina. Ako se uvede takva praksa, japanski radnici odlaziti će u mirovinu najkasnije na svijetu.

Neuravnotežena populacija predstavlja prijetnju i zemljama u razvoju. Kina ima puno niži udio populacije 65+ u odnosu na Japan (samo 10,6% populacije), ali zahvaljujući striktnom planiranju potomstva koje se provodi od 70-ih godina, druga najveća ekonomija na svijetu ima sličnu stopu fertiliteta kao i Japan – samo 1,6 djece po ženi. Djeca mlađa od 5 godina u Kini čine manje od 6% ukupne populacije.

Broj djece nasuprot kvaliteti života

Afričke zemlje su najbolji primjer visoke stope rađanja: one su na vrhu svjetske ljestvice fertiliteta. Npr. Niger je „najplodnija zemlja na svijetu“ sa prosječno 7,2 rođenja po ženi u 2017. Ipak, iste te nacije imaju visok stupanj dječjeg mortaliteta – Niger ima stopu smrtnosti od 85 djece na 1.000 rođenja, jednu od najvećih na svijetu.

Stopa obnove populacije

Za obnovu populacije, 2,1 je magičan broj. To je stopa fertiliteta na kojoj se prema demografima populacije mogu same obnavljati. Međutim, najnoviji podaci UN-a pokazuju da tek 113 zemalja u svijetu ima dovoljnu stopu fertiliteta za to. Istraživači također ističu da zemlje s većom stopom smrtnosti djece i nižom očekivanom životnom dobi trebaju stopu fertiliteta od 2,3. A to je kriterij kojemu udovoljava tek 99 zemalja.

Zbog opadanja broja rođenih, mnoge će se zemlje vjerojatno suočiti sa značajnim padom populacije uprkos globalnom povećanju popuacije – očekuje se da će ljudska populacija dosegnuti 8 milijardi do 2024. godine. Jedan od najekstremnijih slučajeva je Rusija: stopa fertiliteta od 1,75 djece po ženi rezultirati će oštrim padom ruske popuacije u sljedećih nekoliko desetljeća. Prema kalkulacijama UN-a ruska populacija će s trenutnih 143 milijuna pasti na 132 milijuna u 2050. godini.

Ekonomske posljedice

Smanjujuće i stareće populacije imaju sve manji postotak radno aktivnih ljudi, a to može dovesti do pada u ekonomskoj produktivnosti i gospodarstvu. Prošlog studenog MMF je upozorio da bi se, zahvaljujući starenju populacije, gospodarstvo Japana moglo smanjiti za barem 25% u sljedećih 40 godina.

“Demografija utječe na sve aspekte naših života – samo bacite pogled kroz prozor i promotrite ljude na ulicama, kuće, promet, potrošnju. Svi su oni određeni demografijom”, izjavio je za BBC George Leeson, direktor Oksfordškog instituta za starenje populacija. Hoće li nam tehnologija pomoći da ublažimo učinke starenja populacija?

Politika i politike

Postoji konsenzus da bi vlade trebale djelovati kako bi deaktivirale ovu “tempiranu bombu starenja društva”. I one to rade. Kina je revidirala svoju “politiku jednog djeteta” u 2015., a u 2018. je dala naznačiti da će do kraja sljedeće godine u potpunosti okončati restrikcije po pitanju rađanja djece. Uklanjanje ovih restrikcija nije se, doduše, pokazalo učinkovitim: Kina je 2018. imala 15,2 milijuna rođenja i time je zabilježila najslabiju godinu po pitanju nataliteta u zadnjih 60 godina.

Kineski akademici pripisali su ovaj pad tome što se dogodio pad populacije žena u reproduktivnoj dobi, a obitelji odgađaju planiranje djece iz finanancijskih razloga, pogotovo u obiteljima s obrazovanijim ženama koje nisu sklone tradicionalnoj ulozi majke i kućanice.

Stariji i jači

Stručnjaci za populaciju upozoravaju da politike koje promiču zdravlje starije populacije moraju odigrati ključnu ulogu u prevladavanju učinaka starenja. Argumentacija je sljedeća: zdraviji pojedinci mogu raditi duže i s više energije, a to bi moglo smanjiti troškove zdravstvene njege i sistema.

Nešto što se često previđa je diverzifikacija radne snage, posebno po pitanju spola: podaci iz međunarodne organizacije rada (ILO) pokazuju da je globalna stopa participacije u globalnom tržištu rada za žene značajno niža od one za muškarce. Radna populacija s više žena također predstavlja snažno sredstvo borbe protiv siromaštva

“Gospodarstva s većom stopom sudjelovanja žena u radnoj snazi brže rastu. Više žena na poslu podrazmijeva veću otpornost gospodarstva na šokove kao i sredstvo borbe protiv siromaštva”, izjavio je Ekkehard Ernst, ekonomist u ILO-u. Sigurno je jedino da sat i dalje otkucava.

.

Show

Preminuo je neponovljivi Rajko Dujmić, zvali su ga Mozart hrvatskog popa

Posljednjih godina života Dujmić je bio u sporu s ostatkom Novih fosila koji je odlučilio nastaviti bez njega.

Moje Vrijeme

Objavljeno

|

Autor

Od posljedica prometne nesreće preminuo je Rajko Dujmić (65), hrvatski glazbenik najpoznatiji po pjesmama koje je napisao za Nove Fosile, bend koji je vodio i u kojem je svirao klavijature. Fosili su, ponajviše njegovim zaslugama, nazivani i “hrvatskom ABBA-om”.

Podsjetimo, glazbenik je u srijedu stradao u prometnoj nesreći u Ravnoj Gori. Vozilom Hitne pomoći prebačen je u bolnicu na riječkom Sušaku gdje je smješten na Jedinicu intenzivnog liječenja, a ustanovljene su mu teške ozlijede glave.


Dujmić je u Zagrebu završio srednju glazbenu školu na smjeru violina, te je potom apsolvirao na Pedagoškoj akademiji. Počeo je svirati klavijature u rock sastavima “Grupa Marina Škrgatića”, “Crno bijeli”, “Klan” i “Zlatni akordi”. Prva mu je autorska pjesma izvedena na Boom festivalu u Ljubljani.

Novi fosili – Sklopi oči (R. Dujmić/D. Volarić/R. Bosner), Opatijski festival, 1979.

Većinu svoje karijere Dujmić je proveo u Novim fosilima, čija je najprodavanija ploča “Budi uvijek blizu” iz 1981. godine prodana u gotovo 500 tisuća primjeraka čime je dostigla dijamantnu nakladu. Na tom albumu su neki od najvećih hitova Rajka Dujmića i Fosila poput “Košulje plave”, “Tonke”, “Ključ je ispod otirača”…

Rajko Dujmić (screenshot: HDS ZAMP/Youtube)

Dugo i intenzivno surađivao je sa Srebrnim krilima te grupom Riva. Upravo s grupom Riva i pjesmom “Rock me”, Rajko je odnio pobjedu na Eurosongu 1989. godine. Tri godine zaredom briljirao je svojim pjesmama na Eurosongu, a osim pobjedničke “Rock me”, 1987. godine su Novi Fosili nastupili s pjesmom “Ja sam za ples” te Srebrna krila s pjesmom “Mangup”.

Svoj prvi i jedini solo album “Nizvodno od raja” objavio je 1993. godine. 2009. godine izdana je “Gold Collection” s njegovim najboljim pjesmama koje je pisao za druge izvođače, osim Novih fosila.

Pjesmama utkan u hrvatsku popularnu kulturu, Dujmić se velik dio života borio i protiv ovisnosti o drogama i alkoholu, u čemu mu je nesebično pomagala supruga Snježana. Posljednjih godina života bio je u sporu s ostatkom “Fosila” koji su odlučili nastaviti bez njega.

Nastavi čitati

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Poštujemo različitosti, promoviramo toleranciju i potičemo argumentiranu raspravu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP