Prati nas

Vijesti

Procedura

Ministarstvo objavilo kako možete raditi, a da vam se ne smanji mirovina

Gospođa Barišić neće biti oštećena za porez koji je do sada platila jer će joj Porezna uprava izvršiti povrat uplaćenog poreza na dohodak za 2019. godinu, kaže Ministarstvo rada.

Objavljeno

|

foto: PAnnie Gray/Unsplash

Ministarstvo rada i mirovinskog sustava oglasilo se povodom slučaja Vlastice Barišić, o kojem smo izvijestili i na našem portalu. Naime, gospođa Barišić je iskoristila mogućnost rada na pola radnog vremena, no iznenadila se kad je primila umanjenu mirovinu.

Ministarstvo podsjeća  da je mjesečni osnovni osobni odbitak od 3.800 kuna u cijelosti neoporeziv. Priopćenje pročitajte u nastavku.



U konkretnom slučaju gđe Barišić, ukoliko je njena mirovina 2.329,26 kuna kako je navedeno u medijima, a dohodak od plaće 1.440, 00 kuna (1.800,00 bruto plaće minus 20% doprinosa za mirovinsko osiguranje) gospođa Barišić ne treba platiti porez na dohodak. Međutim, postoji mogućnost da je gospođi naplaćen porez iz mirovine ukoliko se zaposlila i povukla svoju poreznu karticu sa HZMO-a pa je HZMO morao obračunati porez iz mirovine bez korištenja osobnog odbitka ili ukoliko ista nije napravila preraspodjelu osobnog odbitka u skladu s visinom ostvarenih primitaka na poreznoj kartici zbog čega osobni odbitak nije u cijelosti iskorišten. Porezna kartica je dokument temeljem kojega se računa osobni odbitak.

Ukoliko gospođa ode u svoju ispostavu Porezne uprave prema mjestu prebivališta (ili putem sustava e-građani) te zatraži preraspodjelu osobnog odbitka i to u sljedećem postotku: 62% u korist HZMO-a (3.800,00*62%=2.356,00 kuna) i 38% u korist poslodavca (3.800,00*38%= 1.444,00 kuna) gospođa od sljedećeg mjeseca više neće biti u obvezi plaćanja poreza na dohodak.

Gospođa Barišić neće biti oštećena za porez koji je do sada platila jer će joj Porezna uprava po službenoj dužnosti u godišnjem obračunu poreza na dohodak za 2019. godine koji se isplaćuje u kolovozu 2020. godine izvršiti povrat uplaćenog poreza na dohodak za 2019. godinu. Sve ovo vrijedi uz napomenu da su podaci koji su se pojavili u medijima točni i da gospođa Barišić tijekom ove godine neće ostvarivati dodatne oporezive primitke.

Ovo vrijedi za sve umirovljenike koji rade do pola radnog vremena uz punu mirovinu, stoji u priopćenju.

.

Vijesti

Borić: ‘Umjesto promjene datuma Dana državnosti, trebalo bi uvesti građanski odgoj’

‘Trebao bi Plenković vidjeti koje su poruke jučer poslali naši maturanti, oni ne znaju tko nam je premijer, Resslera nisu ni prepoznali. Možda je umjesto promjene datuma trebao reći da treba uvesti građanski odgoj u škole’, kaže Borić.

Objavljeno

|

Autor

Sada je službeno – HDZ namjerava promijeniti datum Dana državnosti. “30. svibnja je jedini pravi Dan državnosti”, napisali su na službenim Facebook stranicama i dodali da je taj datum neizbrisivo ostao u emociji i sjećanju hrvatskog naroda.

“Moram reći da je malo neobično da u tijeku europskih izbora govorimo o nacionalnoj temi. Izgleda da i ova treba motivirati njegove birače. Plenković je zaboravio da su tu promjenu nudili i Karamarko i Sanader. Nadam se da neće završiti kao njih dvojica. Definitivno su ti dani zbunjujući, imamo Dan državnosti, Dan neovisnosti… Građani su zbunjeni koji od tih praznika treba obilježavati”, komentirala je u programu N1 televizije Rada Borić zastupnica u zagrebačkoj Gradskoj skupštini i potpredsjednica Nove ljevice.



“Odjednom imate tri neka datuma i ljudi ne znaju koji bi bio glavni državotvorni praznik”, kaže Borić i dodaje: “Ono što bi Plenković treba vidjeti je da nije rješenje da se mijenja datum. Trebao bi vidjeti koje su poruke jučer poslali naši maturanti, oni ne znaju tko nam je premijer, Resslera nisu ni prepoznali. Možda je umjesto promjene datuma trebao reći da treba uvesti građanski odgoj u škole.”

Dan državnosti blagdan je koji se obilježava 25. lipnja, na dan kada je 1991. godine Hrvatski sabor donio Ustavnu odluku o samostalnosti i suverenosti Republike Hrvatske proglašavajući Republiku Hrvatsku samostalnom i neovisnom državom. Do 2001. godine obilježavao se 30. svibnja svake godine, u spomen na konstituiranje prvog višestranačkog Sabora 1990. godine. Danas se taj datum obilježava kao spomendan – Dan Hrvatskoga sabora.

Nastavi čitati