Prati nas

Vijesti

Stečena prava

Pavić o ‘povlaštenim’ mirovinama: Zarađene su, razdvajanje ne bi ništa riješilo

Prošle je godine broj ‘povlaštenih’ ili, kako se to službeno kaže, mirovina po posebnim propisima, narastao za 353 pri čemu je broj umirovljenika u braniteljskim skupinama rastao, a u ostalim je padao.

Objavljeno

|

Marko Pavić

U finišu sakupljanja potpisa za referendum “67 je previše” raste pritisak na ministra Marka Pavića, a sve se češće postavlja pitanje i takozvanih povlaštenih mirovina. Upravo se Paviću zamjera da štiti “povlaštene umirovljenike”, ali i sindikatima da oportuno šute o tom problemu. Do sada je, posjetimo, ministar kao problem isticao jedino partizanske mirovine, iako je riječ o malom broju pretežno obiteljskih umirovljenika iza čijih nevelikih mirovina stoji veliki staž.

Prošle je godine broj “povlaštenih” ili, kako se to službeno kaže, mirovina po posebnim propisima, narastao za 353 pri čemu je broj umirovljenika u braniteljskim skupinama rastao, a u ostalim je padao. Dakako treba uzeti u obzir da iza svake mirovine stoji i određeni radni staž te da ukupna suma koja se izdvaja za “povlaštene” mirovine ne znači i sumu koja se izdvaja za “povlaštenost”. Više pročitajte u našoj redovnoj kvartalnoj analizi.



Situaciju s niskim radničkim mirovinama i rastući broj mirovina po posebnim propisima komentirao je i ministar Pavić za RTL: “Sada je mirovina u prosjeku 2.700 kuna. Glavni nam je cilj da duže ostati na tržištu rada jer danas oni koji rade 41 godinu imaju prosječno 4.500 kuna mirovine. Što se povlaštenih mirovina tiče, one nisu povlaštene već su po posebnom propisu. Ti ljudi su zaradili mirovine i to su nakupljena prava posljednjih 75 godina, ali njihovo razdvajanje ništa ne može riješiti. Ipak, napravit ćemo analize pa reagirati prema njima.”

.

Vijesti

Ako želite povrat novca iz Posmrtne pripomoći, najprije morate umrijeti

Milka nije oklijevala ni trena i za pomoć se obratila Društvu za zaštitu potrošača, ali su joj objasnili kako udruge nisu u djelokrugu njihova rada.

Objavljeno

|

Autor

Zamislite sljedeću situaciju: deset godina plaćate posmrtnu pripomoć i u jednome trenutku više nemate dovoljno novca za nastavak plaćanja, stoga posežete za raskidom ugovora kako biste vratili uloženi novac.

No, umjesto povrata novca dočekuje Vas jako neugodno iznenađenje – novac ne možete dobiti jer je Posmrtna pripomoć naglo izmijenila Statut udruge koji to više ne dozvoljava! Novac mogu dobiti isključivo Vaši nasljednici, ako ih imate i to tek nakon Vaše smrti.



Kako piše Glas umirovljenika, vrlo sličnu situaciju doživjela je umirovljenica Milka L., koja se Glasu javila kako bi svojim primjerom upozorila ostale starije sugrađane i otvorila neka pitanja o kojima se šuti. Može li i neka slična udruga, bez ikakve obavijesti svojim članovima, poslovati na njihovu štetu? Zašto ispada kako odjednom morate prvo umrijeti da biste ostvarili pravo na povrat novca? I što ako više nemate nasljednika? Događa li se tada uistinu kako se u narodu kaže: “Pojeo vuk magare?”. Krenimo redom.

Statut pojeo 12.000 kuna

“Doživjela sam šok kad sam pokušala otkazati članstvo u udruzi Posmrt­na pripomoć na adresi Gajeva 29. Muž i ja smo do sada uplatili više od 12.000 kuna, svaki po pola”, kazala nam je Milka, dodajući kako su zbog malih mirovina ona i suprug htjeli odustati od daljnjih uplata spomenutoj udruzi i otkazati članstvo.

Međutim, Milka i njezin suprug ubrzo su shvatili da su nemoćni u situaciji u kojoj su se zatekli jer su im u Posmrtnoj pripomoći objasnili da prekid mogu na­praviti samo s ovjerenom izjavom kod javnog bilježnika, s tim da su dužni vratiti knjižicu u kojoj su ovjeravane uplate. No, gle čuda, do novca ne mogu ni tada doći, jer je u međuvremenu promijenjen Statut udruge, već bi taj novac, odnosno ostatak novca nakon ukopa, mogli podići samo njihovi nasljednici. A njihovi su nasljednici preminuli prije njih, pa je i to razlog što su htjeli povući uplaćeno.

Milka nam je dala na uvid i svoju pristupnicu iz koje se jasno vidi kako već nakon četiri godine kao članica ima pravo na kompletne troškove pogreba u koje su uključeni oprema za pogreb, zemljište za novi obiteljski grob na Markovu polju, itd. Naša sugovornica nije oklijevala ni trena i za pomoć se obratila Društvu za zaštitu potrošača, ali su joj objasnili kako udruge nisu u djelokrugu njihova rada. Zatim se žalila višoj instanci – Uredu državne uprave. No, tada je uslijedio novi šok – odgovorili su im kako je sve po zakonu jer je udruga Posmrtna pripomoć prijavila promjenu Statuta. Koga briga što je ta promjena na štetu “štediša”.

Što kažu pravnici

Naša sugovornica nije jedina sugrađanka kojoj se to dogodilo; tako je nedavno u okviru HRT-ove emisije “Potrošački kod” još jedan građanin ispričao kako je ostao bez novca na sličan način. Odvjetnik Nenad Škare iz Zagreba komentirao je slučaj i objasnio kako prema Statutu Posmrtne pripomoći član ima pravo na povrat nominalno uplaćenih sredstava do visine standardnog ukopa. Takve udruge građana, smatra Škare, morale bi biti neprofitne i kao takve ne bi smjele ostvarivati dobit te baviti se gospodarskom djelatnošću.

Naime, Škare je naglasio kako su ovakvi slučajevi nažalost siva zona, jer zakonodavac nije dovoljno razradio uvjete pod kojima se udruge mogu baviti i gospodarskom djelatnošću u okviru svoje djelatnosti. Dodatno je istaknuo kako bi takve udruge po zakonu morale poslovati za opće dobro, no zakon nije definirao odnosi li se to na opće dobro članova ili cijelog društva. Pa tako ispada da udruga može biti štetna za “opće dobro” svojih članova, a fiktivno korisna društvu. Biznis poput ovog provode i brojne umirovljeničke udruge, neke radeći kao agenti u korist same Posmrtne pripomoći, a druge samostalno, na lokalnoj razini, gdje to isto nisu uvijek čista posla. (Marta Hržić Bijelić, Glas umirovljenika)

Nastavi čitati