Prati nas

Zdravlje

omogućite zdravlje svojem tijelu i duhu

Šest znanstveno potvrđenih tajni zdravog starenja

Starenje je, znamo to svi, neizbježno. Pa ipak, moguće je ostarjeti, a pritom održati duh i tijelo u najzdravijem mogućem stanju. Donosimo nekoliko savjeta pomoću kojih ćete se osjećati bolje i biti zdraviji čak i kad zagazite u neke godine.

Silvija Novak

Objavljeno

|

foto: Edu Carvalho/Pexels

Postoji li formula za zdravo starenje? Naravno, vaša kosa će sve više sijediti, a vaše lice biti će sve naboranije. Ipak, moguće je ostarjeti, a pritom održati duh i tijelo u najzdravijem mogućem stanju. Donosimo znanstveno utemeljene tajne zdravog starenja koje je prikupio portal After Fifty Living

Kvalitetna prehrana

Većina promjena na površini vašeg tijela rezultat je onoga što unosite u njega. Tu su puno bitniji način prehrane i odabir namirnica nego pridržavanje neke formalne dijete. Općenito, trebalo bi što više konzumirati povrće, voće, orašaste plodove, punozrnate žitarice i fermentirane mliječne proizvode. S druge strane, trebalo bi smanjiti unos mesa, šećera, soli i nezdravih masti poput margarina te po mogućnosti u potpunosti izbaciti zapakiranu gotovu hranu.


Hrana bogata šećerom i ostalim rafiniranim ugljikohidratima poput bijelog brašna, zapravo ubrzava proces starenja kroz proces razgradnje glukoze. Mnoge studije su pokazale da se smanjenjem udjela ugljikohidrata u prehrani produljuje život i smanjuje rizik za mnoga oboljenja – kardiovaskularne bolesti, karcinome, Parkinsonovu i Alzheimerovu bolest. Istraživači vjeruju da je mehanizam djelovanja takav da način prehrane mijenja dijelove kromosoma koji su povezani s navedenim bolestima.

Redovita šetnja

Hodajte barem 30 minuta svakoga dana. Ako vam je to previše, razbijte to u nekoliko manjih šetnji. Redovita vježba – pogotovo ako vježbate toliko da se pritom lagano zadišete – donosi velike zdravstvene blagodati. Vježba održava mozak u zdravom stanju tako što do njega dostavlja više krvi i kisika. Istraživanja sugeriraju da aerobna vježba može odgoditi ili ublažiti simptome Alzheimerove bolesti. Aerobni trening također utječe na: kontrolu tjelesne težine, podizanje raspoloženja, jačanje mišića i kostiju, bolji san te smanjuje rizik od kardiovaskularnih bolesti, dijabetesa tipa 2, visokog krvnog tlaka i visokog kolesterola.

Prihvaćanje promjene

Život je promjena. Kad se poznata rutina odjednom promijeni, možete se osjećati kao da ste ostali bez ičije podrške. Ipak, odupiranje promjeni samo će iscrpljivati vaše dragocjeno vrijeme i energiju. S druge strane, ako živite za promjenu, možete doživjeti avanture za koje niste ni mislili da su moguće. Sad je najbolje vrijeme da istražite nepoznat teritorij kako bi se mogli pronaći u nečemu. Zateknite sami sebe nespremnima i vidite što će se dogoditi. Naučite živjeti s nesigurnošću, osjećaj treme i nelagode nije znak da radite nešto krivo, samo je znak da radite nešto novo.

Održavanje društvenih kontakata

“Čini se da je iskustvo samoće loše za zdravlje pojedinca”, izjavila je Dr. Nancy J. Donovan, profesorica psihijatrije na Harvardu. Ako se osjećate usamljenima, bez obzira živite li sami ili s nekim te imate li puno prijatelja ili ne, značajno su veće šanse za pojavu depresije ili demencije. Umirovljenici koji se osjećaju napušteno i izolirano imaju veće poteškoće pri obavljanju svakodnevnih zadataka poput kupanja i penjanja po stepenicama. Također, usamljeni ljudi umiru ranije. Istraživanja su pokazala da usamljeni ljudi imaju povišene razine hormona stresa koji izaziva upalu i naticanje povezano s artritisom i dijabetesom. Druga studija otkrila je kod usamljenih ljudi više antitijela za virus herpesa, a to je znak stresa u živčanom sustavu. Dakle, održavajte stara prijateljstva i sklapajte nova. Bavite se volontiranjem ili jednostavno pomognite nekom kome je to potrebno.

Jedenje hrane bogate vlaknima

Jednostavan način da poboljšate vlastito zdravlje je zamjena bijelog kruha punozrnatim. Dodajte grah i jabuke u prehranu. Vlaknasta hrana vas dulje drži sitima, smanjuje razinu kolesterola i rizik od kardiovaskularnih bolesti, dijabetesa tipa 2 i raka debelog crijeva.

Također, vlaknasta hrana nam pomaže u izbjegavanju zatvora, stanja koje je puno uobičajenije kod starijih ljudi. Nakon pedesete, muškarci bi dnevno trebali konzumirati 30 grama vlakana, a žene 21 gram.

Razmislite o korištenju dodataka prehrani

Može li vam tableta povratiti vlažnost ostarjele kože? Možda. Naravno, najbolje je kad dobijete potrebne nutrijente iz hrane, a ne iz tablete. Ipak, nakon pedesete vaše tijelo treba neke vitamine i minerale više nego prije. Oni uključuju sljedeće:

  • Kalcij (za snagu kostiju)
  • Vitamin D (većina ljudi ga dobija u dovoljnoj količini iz sunca, ali starije osobe bi mogle patiti od deficita)
  • Vitamin B12 (Stariji ljudi imaju poteškoća s njegovom apsorpcijom iz hrane, stoga bi mogli razmisliti o žitaricama obogaćenim vitaminima ili korištenju suplemenata)
  • Vitamin B6 (daje snagu crvenim krvnim stanicama za prijenos kisika kroz tijelo)

Svakako obavijestite svojega liječnika o svim suplementima koje uzimate kako bi se mogle izbjeći neželjene interakcije s drugim lijekovima i ostalim tretmanima.

.

Zdravlje

Njemački virolog Streeck odgovara na najčešća pitanja koronaskeptika i teoretičara zavjera

Profesor Hendrik Streeck spada među vodeće stručnjake u Njemačkoj kada je koronavirus u pitanju. Direktor Instituta za virologiju pri Sveučilišnoj klinici u Bonnu provodi dugoročnu studiju o protoku zaraze koronavirusom u okrugu Heinsberg.

Moje Vrijeme

Objavljeno

|

Autor

“Virus uopće nije opasan! Farmaceutska industrija samo želi zaraditi na pandemiji! Mladima virus ne može ništa!”. Na prosvjedima protivnika mjera protiv širenja pandemije koronavirusa ili na internetu se redovito mogu čuti ovakve teze.

Jedan od vodećih njemačkih virologa, profesor Hendrik Streeck, direktor instituta za virologiju na Sveučilišnoj klinici u Bonnu, je za Deutsche Welle zauzeo stav kada su u pitanju najpoznatije teze ili izjave na temu koronavirusa.


“Virus uopće nije tako opasan, opasnost napuhavaju mediji, političari i znanstvenici.”

Hendrik Streeck: To nije točno! Sve studije koje su dosad provedene, kako one u SAD, koje teže tomu da sugeriraju manju smrtnost, kao i ostale studije koje sugeriraju veću smrtnost, nedvosmisleno pokazuju da je kod koronavirusa smrtnost definitivno viša nego kod obične gripe.

Mi smo u okrugu Heinsberg (jedno od prvih žarišta pandemije u Njemačkoj op.ur.) došli do saznanja da je koronavirus najmanje četiri puta opasniji od sezonske gripe. Doduše uvijek treba uzeti u obzir kod kojeg dijela populacije se ispitivanje vrši. To je virus kojeg treba shvatiti ozbiljno, ali opet ne treba previše dramatizirati.

“Političari i mediji dnevno predstavljaju dramatične podatke o broju zaraženih. No ja ne poznajem nikoga tko je obolio od Covida-19”

Pa, recimo kod mene su dvije osobe u užem obiteljskom krugu oboljele od koronavirusa.

“U Italiji ili SAD-u mnogo ljudi umire. Ovdje ne. Tu je nešto sumnjivo!”

I mi u Njemačkoj imamo umrle od koronavirusa. U Italiji i SAD-u se zaraza proširila vrlo brzo. Dakle veliki dijelovi stanovništva su se zarazili i time su bolnice brzo došle do granica svojih kapaciteta. Virus je tamo prodro u područja gdje je prisutan visok stupanj rizika da pacijenti od virusa i umru. U Njemačkoj nam je pošlo za rukom ova područja osloboditi od virusa.

“U posljednje vrijeme je bilo toliko velikih prosvjeda protiv korona-mjera. Je li nakon toga bilo nekog naglog izbijanja broja zaraženih? Nije!”

Prosvjedi su se održavali vani gdje je mogućnost prijenosa niža. Osim toga je teško zaključiti jesu li oni koji su npr. bili na prosvjedima u Berlinu i vratili se u svoje gradove mnoge zarazili. Bilo bi lakše donositi zaključke kada bi svi prosvjednici dolazili iz istog grada.

“Ova cjepiva su vrlo opasna i napadaju naš DNK. Osim toga ona služe samo farmakološkoj industriji da zaradi još više.”

Ove teze su nedvosmisleno netočne. Cjepivo ne napada gene, dakle DNK. I RNK cjepiva funkcioniraju tako da se iz njih generiraju proteini. Mi sami ne posjedujemo ove enzime. To mogu samo neki retrovirusi. Zato jedno cjepivo ne može zahvatiti DNK.

Farmaceutska industrija naravno zarađuje na cjepivima. No ono što zdravstvena osiguranja godišnje potroše za cjepiva je samo 0,3 posto od onoga što se potroši za lijekove općenito. Znači budžet za cjepiva je mali. Osim toga farmaceutska industrija mora zaraditi na cjepivu jer inače uopće ne bi mogla istraživati.

“Virus je do sada već toliko puta mutirao da cjepivo tu uopće ne bi pomoglo. Ili se treba, kao kod gripe, svake godine cijepiti protiv novog soja.”

To se ne može tvrditi. Virus mutira ali ne tako snažno kao kod obične gripe. Treba li se na kraju svake godine cijepiti, to ne možemo još reći jer cjepiva još nema.

“Mjere korona-režima su u potpunosti pretjerane. Ja želim natrag svoju slobodu.”

Mi znamo da mjere poput nošenja maski, držanja razmaka i pranja ruku pomažu i da se njima sprječavaju zaraze.

Osim toga ove mjere doprinose tome da ako se netko i zarazi virusima da se zarazi s mnogo manjim brojem virusa pa su i simptomi u njegovom slučaju mnogo slabiji. Doza virusa je presudna. Znači ove mjere skrbe i za blaži tijek bolesti.

“Virus potječe iz laboratorija u Kini ili je pušten nenamjerno”

Vrlo je malo vjerojatno da je ovaj virus nastao u laboratoriju. S jedne strane se tako nešto, koliko ja znam, uopće ne radi. Dakle, ne radi se na tome da se stvaraju novi virusi jer je to preopasno. S druge strane se porijeklo jednog virusa ne može utvrditi. On nema gene koje inače pronalazimo u prirodi.

Isto tako moram reći da laboratoriji poput onih u Kini sadrže mnoge sigurnosne brane kroz više prostorija kroz koje virusi ili bakterije uopće ne mogu slučajno proći. No to je teško dokazati. No isto tako je teško dokazati i suprotno.

“Sve da se i zarazim: mlad sam i pri punoj snazi. Ako ću i oboljeti, dobit ću samo blage simptome.”

Statistički gledano, mladi zaista obolijevaju s blagim simptomima a često sve prođe i bez ikakvih simptoma. Dakle statistički gledano je to točno. No događa se da i mladi obolijevaju uz teške simptome pa da čak i umiru. Zabilježeni su i takvi slučajevi.

Profesor Hendrik Streeck spada među vodeće stručnjake u Njemačkoj kada je koronavirus u pitanju. Direktor Instituta za virologiju pri Sveučilišnoj klinici u Bonnu provodi dugoročnu studiju o protoku zaraze koronavirusom u okrugu Heinsberg.

Nastavi čitati

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Poštujemo različitosti, promoviramo toleranciju i potičemo argumentiranu raspravu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP