Prati nas

Vijesti

Različiti sustavi

2 u 1? Veleposlanstva Švicarske i Norveške komentirala su Kolakušićeve izjave

Direktna usporedba s hrvatskim političkim sustavom zbog brojnih švicarskih posebnosti ne bi bila moguća, rekli su iz veleposlanstva Švicarske Konfederacije.

Objavljeno

|

Mislav Kolakušić (screenshot: Youtube)

“I vi mislite da se zemlja ne može promijeniti ako vi niste i ministar pravosuđa i ministar unutarnjih poslova i premijer?” pitao je Mislav Bago, novinar Nove TV, novoizabranog europarlamentarca Mislava Kolakušića. “Sigurno ne može”, rekao je Kolakušić, da bi ga Bago potom upitao misli li da je to u “demokratskoj zemlji normalna stvar”.

“Ako ćemo nenormalnom nazvati državu Švicarsku, koja ima ministarstvo pravosuđa i policije, ili Norvešku…”, rekao je Kolakušić te kasnije u razgovoru napomenuo da je ministarstvo pravosuđa i policije prisutno i u Nizozemskoj.


Ove je izjave za Faktograf komentirao Višeslav Raos, docent na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu. “Parcijalno iznosi informacije i time obmanjuje javnost“, rekao je Raos.

I dok, napominje Raos, nije potpuno netočno da predsjednik ili predsjednica Vlade u nekim zemljama imaju i neki resor, nema nikakvih dokaza da je takvo što dobra praksa koju bi trebali preuzeti. “Švicarski sustav je jako specifičan i ne možemo se previše na njega ugledati. U Nizozemskoj je riječ o drugačijoj organizaciji rada ministarstva”, rekao je.

Nizozemski premijer, naime, nije ujedno i ministar pravosuđa i sigurnosti. Političko vodstvo nad tim ministarstvom, drže Ferdinand  Grapperhaus, ministar pravosuđa i sigurnosti, ali i ministri pravne zaštite i migracija.

Kako je u Norveškoj?

Komentare na navedene izjave Mislava Kolakušića Faktograf je zatražio i od svih veleposlanstava spomenutih zemlja u Republici Hrvatskoj. “Norveški premijer ne pokriva pravosuđe ni unutarnje poslove. Vlada ima svojega ministra pravosuđa, a nekoliko ministara u kabinetu Vlade odgovorno je za područja koja su povezana s unutarnjim poslovima”, rečeno je iz Veleposlanstva Kraljevine Norveške u Zagrebu Faktografu, uz uputu da se detaljnije informacije o raspodjeli ovlasti mogu pronaći ovdje.

A u Švicarskoj?

Iz Švicarske potvrđuju Raosove riječi da je švicarski politički sustav prespecifičan za usporedbe. “Izjava gospodina Kolakušića u osnovi nije pogrešna, ali ona ne uzima u obzir specifičnosti švicarskog političkog sustava. Direktna usporedba s hrvatskim političkim sustavom stoga zbog brojnih švicarskih posebnosti ne bi bila moguća”, rekli su iz veleposlanstva Švicarske Konfederacije.

“Švicarska naime ima ukupno sedam ministarstava, od kojih je jedno ‘Ministarstvo pravosuđa i policije’, što bi odgovaralo hrvatskim ministarstvima pravosuđa i unutarnjih poslova. Zbuniti može činjenica da u Švicarskoj postoji i Ministarstvo unutarnjih poslova, ali njegova nadležnost se razlikuje od hrvatskog MUP-a. Resori kojima se bavi Švicarsko ministarstvo unutarnjih su zdravstvo, kultura, mirovinski sustav i sl.  Švicarski politički sustav ne poznaje instituciju predsjednika vlade, kao što je to u RH. Svake godine švicarski parlament, međutim, između sedam ministara bira Predsjednika države, čiji mandat traje godinu dana. Stoga, moguće je da u jednoj godini na čelu Švicarske bude predsjednik ili predsjednica koji/koja je istovremeno i ministar pravosuđa i policije”, poručuju iz veleposlanstva Švicarske.

.

Vijesti

Predsjednica je u povlaštenu mirovinu poslala dvije osobe, mediji tvrde da je riječ o svećenicima

Najviše osoba u privilegirane je mirovine otpremio prvi predsjednik Franjo Tuđman – 495, predsjednik Mesić 85, Ivo Josipović dvije. Vlatko Pavletić je u dva mjeseca obnašanja dužnosti predsjednika u mirovinu stigao poslati 18 osoba, a Zlatko Tomčić u dva tjedna – dvije.

Objavljeno

|

Autor

Ured predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović ne želi otkriti imena dviju osoba koje je predsjednica tijekom mandata poslala u povlaštenu mirovinu koja se dodjeljuje zbog osobitog doprinosa za razvoj Oružanih snaga, javlja Jutarnji.

Iz neslužbenih izvora bliskih Uredu predsjednice Jutarnji doznaje da su obje osobe kojima je predsjednica osigurala povlaštene mirovine – svećenici. N1 pak doznaje da su u mirovinu poslani vojni ordinarij u miru monsinjor Juraj Jezerinac i monsinjor Jakov Mamić, generalni vikar Vojnog ordinarijata u Republici Hrvatskoj.


Predsjednik države kao vrhovni zapovjednik Oružanih snaga ima ovlast da diskrecijskom odlukom nekog od pripadnika Oružanih snaga, policije i tajnih službi pošalje u povlaštenu mirovinu, a to znači i prije nego što je ta osoba po godinama života i staža stekla zakonske uvjete za umirovljenje.

Komu predsjednik može dati mirovinu?

Prema zakonu, međutim, predsjednik privilegiranom mirovinom ne može nagraditi bilo koga, već samo osobu koja imaju “osobite zasluge za unaprjeđenje Oružanih snaga”. Ta je predsjednička ovlast propisana člankom 5. Zakona o pravima iz mirovinskog osiguranja djelatnih vojnih osoba, policijskih službenika i ovlaštenih službenih osoba.

Najviše osoba u privilegirane je mirovine otpremio prvi predsjednik Franjo Tuđman – 495, predsjednik Mesić 85, Ivo Josipović dvije. Vlatko Pavletić je u dva mjeseca obnašanja dužnosti predsjednika u mirovinu stigao poslati 18 osoba, a Zlatko Tomčić u dva tjedna – dvije.

Nastavi čitati

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP