Prati nas

Vijesti

stop diskriminaciji s obzirom na dob

Je li vrijeme za pokret za prava starijih osoba? Čak pola ih je osjetilo diskriminaciju

Više od pola starijih osoba iskusilo je ageizam, a čak 98 posto mladih priznalo je da imaju diskriminatorne misli ili ponašanje prema starijima. Nedavna studija znanstvenika s Yalea pokazala je da ageizam američku ekonomiju stoji 63 milijarde dolara godišnje.

Objavljeno

|

Prvomajski grah u Maksimiru, 2019.
foto: Sandro Bura

Životni vijek sve je dulji a to znači da ima sve više i više starijih osoba. Nažalost, to znači i sve više stereoptipa i predrasuda prema starijima koji se često smatraju društvenim teretom, kažu američki i kanadski znanstvenici. Ta pojava, koja se naziva “ageizmom” po engleskoj riječi za starenje (ageing), ili u hrvatskom prijevodu “dobizam”, uzrokuje velike probleme, piše Jutarnji.

“Ageizam je danas najčešća od svih predrasuda. Nismo ni svjesni koliko ima utjecaja”, kaže profesorica Donna Wilson s kanadskog Sveučilišta Alberta. Profesorica Wilson je proučavajući sve postojeće akademske studije o tom problemu otkrila da je više od pola starijih osoba iskusilo ageizam i da je čak 98 posto mladih priznalo da imaju diskriminatorne misli ili ponašanje prema starijima.


“Mnoga su današnja društva orijentirana prema mladima, ne poštuju starije i ne vode računa o njima. Čak i djeca vide takav odnos prema starijima te odrastaju vjerujući da su stariji ljudi beskorisni”, kaže Wilson.

Psihološki efekt takve diskriminacije je nešto na što se mora obratiti pažnja. “Ako oni osjete da su beskorisni i dosadni, to će ih pogoditi te će promijeniti svoj način života u smislu da neće vježbati, neće volontirati, neće ostati raditi ako to mogu. Dobizam ima i društvene i osobne posljedice”, rekla je.

Wilson je navela i nekoliko najčešćih primjera dobizma. “Recimo, pretpostavlja se da većinu bolničkih kreveta zauzimaju stariji, ali u stvarnosti je taj postotak samo 20 posto. Ostale zauzimaju mlađi od 65 godina”, kaže Wilson.

Također, većina starijih živi u svojim domovima, a ne u javnim staračkim domovima i ne predstavljaju teret društvu. Naglašava i kako je nepošteno misliti da su stariji od 65 neproduktivni. Svaki peti, naime, radi i nakon tih godina, a trećina ih na neki način volontira.

“To su aktivni, zaposleni, zdravi ljudi. Plaćaju poreze, brinu se za unuke, čine mnogo da društvo normalno funkcionira. A mi to ne cijenimo dovoljno”, rekla je Wilson. Svjetska zdravstvena organizacija procjenjuje da će do 2050. godine na svijetu biti dvije milijarde starijih od 60 godina, a 80 posto će ih živjeti u zemljama s nižim ili srednjim prihodima. To je nešto čemu će se zemlje u svijetu morati prilagoditi.

Nedavna studija znanstvenika s Yalea pokazala je da ageizam američku ekonomiju stoji 63 milijarde dolara godišnje. Profesorica Becca Levy s Yalea ističe da nepošten odnos prema starijima stvara stres koji negativno utječe na liječenje, ali i produljuje boravak u bolnicama.

“Epidemiju ageizma treba zaustaviti jer rezultira financijskim teretom društvu i utječe na dobrobit starijih”, smatra Levy. Profesorica Wilson vjeruje da je za to potrebno društveno buđenje, nešto poput pokreta za prava homoseksualaca.

“To je ozbiljan problem kojemu se ne pridaje dovoljno pozornosti. Imamo četvrtinu populacije kojoj se čini nešto nažao i mogli bismo izgubiti golemu korist koju oni mogu dati društvu”, zaključila je profesorica Wilson, prenosi Jutarnji.

.

Vijesti

Hrelja o dogovoru SUH-a i Plenkovića oko dopunskog: “Ego nam je miran, ne želimo slavu”

Istaknuo je da se mora riješiti problem prihodovnog cenzusa jer primjerice i božićnica koju daju pojedine jedinice lokalne samouprave ulazi u cenzus pa ljudi zbog 50 lipa prelaze prihodovni cenzus i zbog toga moraju platiti 800 kuna godišnje za dopunsko zdravstveno.

Objavljeno

|

Autor

Šef Hrvatske stranke umirovljenike Silvano Hrelja u programu N1 televizije komentirao je jučerašnju najavu premijera Andreja Plenkovića (HDZ) oko rješavanja problema plaćanja dopunskog zdravstvenog osiguranja i poruke koju je uputio Hrelji.

“Prekrasna poruka gospodina premijera koji na neki način najavljuje sumrak demokracije, on bi se dogovarao s udrugama oko rješenja koje treba riješiti zakonodavna vlast, a u isto vrijeme je odbio naš prijedlog upućen u Sabor još 15. svibnja, ako je ljubomoran, neka prepiše taj prijedlog zakona i nazove ga HDZ-ov prijedlog, Miki Mausov prijedlog i mi ćemo povući svoj, samo neka riješii problem”, rekao je Hrelja.


“Naš ego je miran, ne želimo slavu nego samo rezultat u korist građana Republike Hrvatske”, komentirao je. Kaže i da mirovine rastu jer je to zakonska obveza svakle Vlade, a ne zato što, kako je premijer ustvrdio jučer, zbog mirovinske reforme.

“O tome kada i hoćemo li dolaziti njemu pod prozor odlučit ćemo kada vidimo što je to dogovorio s udrugama”, rekao je za N1 i još jednom podsjetio da je zakonski prijedlog HSU-a oko dopunskog zdravstvenog premijer “odbacio s gnušanjem.”

Istaknuo je da se mora riješiti problem prihodovnog cenzusa jer primjerice i božićnica koju daju pojedine jedinice lokalne samouprave ulazi u cenzus pa ljudi zbog 50 lipa prelaze prihodovni cenzus i zbog toga moraju platiti 800 kuna godišnje za dopunsko zdravstveno.

Nastavi čitati

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP