Prati nas

Vijesti

stop diskriminaciji s obzirom na dob

Je li vrijeme za pokret za prava starijih osoba? Čak pola ih je osjetilo diskriminaciju

Više od pola starijih osoba iskusilo je ageizam, a čak 98 posto mladih priznalo je da imaju diskriminatorne misli ili ponašanje prema starijima. Nedavna studija znanstvenika s Yalea pokazala je da ageizam američku ekonomiju stoji 63 milijarde dolara godišnje.

Silvija Novak

Objavljeno

|

Prvomajski grah u Maksimiru, 2019.
foto: Sandro Bura

Životni vijek sve je dulji a to znači da ima sve više i više starijih osoba. Nažalost, to znači i sve više stereoptipa i predrasuda prema starijima koji se često smatraju društvenim teretom, kažu američki i kanadski znanstvenici. Ta pojava, koja se naziva “ageizmom” po engleskoj riječi za starenje (ageing), ili u hrvatskom prijevodu “dobizam”, uzrokuje velike probleme, piše Jutarnji.

“Ageizam je danas najčešća od svih predrasuda. Nismo ni svjesni koliko ima utjecaja”, kaže profesorica Donna Wilson s kanadskog Sveučilišta Alberta. Profesorica Wilson je proučavajući sve postojeće akademske studije o tom problemu otkrila da je više od pola starijih osoba iskusilo ageizam i da je čak 98 posto mladih priznalo da imaju diskriminatorne misli ili ponašanje prema starijima.


“Mnoga su današnja društva orijentirana prema mladima, ne poštuju starije i ne vode računa o njima. Čak i djeca vide takav odnos prema starijima te odrastaju vjerujući da su stariji ljudi beskorisni”, kaže Wilson.

Psihološki efekt takve diskriminacije je nešto na što se mora obratiti pažnja. “Ako oni osjete da su beskorisni i dosadni, to će ih pogoditi te će promijeniti svoj način života u smislu da neće vježbati, neće volontirati, neće ostati raditi ako to mogu. Dobizam ima i društvene i osobne posljedice”, rekla je.

Wilson je navela i nekoliko najčešćih primjera dobizma. “Recimo, pretpostavlja se da većinu bolničkih kreveta zauzimaju stariji, ali u stvarnosti je taj postotak samo 20 posto. Ostale zauzimaju mlađi od 65 godina”, kaže Wilson.

Također, većina starijih živi u svojim domovima, a ne u javnim staračkim domovima i ne predstavljaju teret društvu. Naglašava i kako je nepošteno misliti da su stariji od 65 neproduktivni. Svaki peti, naime, radi i nakon tih godina, a trećina ih na neki način volontira.

“To su aktivni, zaposleni, zdravi ljudi. Plaćaju poreze, brinu se za unuke, čine mnogo da društvo normalno funkcionira. A mi to ne cijenimo dovoljno”, rekla je Wilson. Svjetska zdravstvena organizacija procjenjuje da će do 2050. godine na svijetu biti dvije milijarde starijih od 60 godina, a 80 posto će ih živjeti u zemljama s nižim ili srednjim prihodima. To je nešto čemu će se zemlje u svijetu morati prilagoditi.

Nedavna studija znanstvenika s Yalea pokazala je da ageizam američku ekonomiju stoji 63 milijarde dolara godišnje. Profesorica Becca Levy s Yalea ističe da nepošten odnos prema starijima stvara stres koji negativno utječe na liječenje, ali i produljuje boravak u bolnicama.

“Epidemiju ageizma treba zaustaviti jer rezultira financijskim teretom društvu i utječe na dobrobit starijih”, smatra Levy. Profesorica Wilson vjeruje da je za to potrebno društveno buđenje, nešto poput pokreta za prava homoseksualaca.

“To je ozbiljan problem kojemu se ne pridaje dovoljno pozornosti. Imamo četvrtinu populacije kojoj se čini nešto nažao i mogli bismo izgubiti golemu korist koju oni mogu dati društvu”, zaključila je profesorica Wilson, prenosi Jutarnji.

.

Vijesti

Bežovan: ‘Možda ćemo vlasnicima apartmana na moru davati 800 kuna nacionalne mirovine’

Moguće je da postoji jedan mali dio populacije, možda u nekim ruralnim područjima, mahom starije žene, koji bi moguće mogli biti primatelji tog oblika naknade.

Moje Vrijeme

Objavljeno

|

Autor

Od 1. siječnja iduće godine na snagu stupa Zakon o nacionalnoj naknadi za starije osobe. Ta se naknada prema prvotnoj ideji trebala zvati nacionalnom mirovinom, ali od toga se odustalo iako se u javnosti udomaćio taj naziv. Ideja je da država mjesečnom naknadom u iznosu od 800 kuna olakša život građanima starijima od 65 godina koji nisu ostvarili minimalnih 15 godina radnog staža potrebnih da steknu pravo na redovnu mirovinu.

Ključni kriterij da bi osobe starije od 65 godina bez dovoljno radnog staža ostvarile pravo na tu naknadu jest dohodovni cenzus – prihod po članu kućanstva ne smije biti viši od 800 kuna. No član radne skupine za izradu tog projekta, prof. dr.sc. Gojko Bežovan s Pravnog fakulteta u Zagrebu, upozorava u razgovoru za Net.hr na moguće zlouporabe sustava.


“Postavlja se pitanje jesmo li trebali staviti još neke cenzuse osim dohodovnog, recimo imovinski. Mi u cjelokupnoj praksi imamo relativno malo iskustva kada je u pitanju ciljanje takvih socijalnih mjera, dakle kalibracija socijalnih davanja i uvjeta pod kojima netko nešto dobiva. Može se dogoditi da je netko vlasnik jednog ili dvaju apartmana na moru i da od najma ostvaruje prihode, a mi ćemo mu dati ovaj oblik pomoći. Nadajmo se da će biti relativno mali broj takvih i da zlouporabe neće srušiti svrhovitost ove mjere”, kaže Bežovan.

Profesor je rekao i kako je za vrijeme rada u skupini konzultirao četiri ravnateljice centara za socijalnu skrb jer su tamo najbolje upoznati s mogućim primateljima tih naknada. 

“Kada sam im rekao koji će biti kriteriji i procedura za dodjelu te naknade, rekli su mi kako misle da će biti relativno mali broj osoba za taj oblik socijalne pomoći. Oni koji ostvaruju uvjete već su uključeni u program zajamčene minimalne naknade kao novčane socijalne pomoći. Moguće je da postoji jedan mali dio populacije, možda u nekim ruralnim područjima, mahom starije žene, koji bi moguće mogli biti primatelji tog oblika naknade. Meni je bilo nerealno kada se isprva procjenjivalo da će ih biti 40 tisuća pa čak i 60 tisuća”, rekao je Bežovan za Net.hr.

Nastavi čitati

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Poštujemo različitosti, promoviramo toleranciju i potičemo argumentiranu raspravu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP