Prati nas

Aktivno starenje

Dva različita pojma

Nisu svi sami ljudi usamljeni, kao što ni zajednički život ne donosi uvijek sreću

Iako svi želimo kvalitetan odnos sa što je moguće više ljudi, samački život ne donosi nužno i usamljenost, niti zajednički život nužno donosi sreću. umjesto toga, moguće je voditi neovisan život i istovremeno izgraditi čvrste veze s osobama s kojima ne dijelimo kućanstvo.

Objavljeno

|

Priscilla Du Preez/Unsplash

Ljudi brkaju pojmove samoća i usamljenost, piše Walker Thornton na portalu Senior Planet. U društvu koje brak smatra idealom, oni koji se nikada nisu udavali ili ženili, koji su udovci ili rastavljeni, najčešće su neshvaćeni.

Hoćeš li me i dalje trebati kad mi budu 84 godine?

Usamljenost nije povezana s time jeste li u vezi ili niste i pogrešno je misliti da su brak ili kohabitacija rješenje tog problema. Pitajte bilo koga tko je ikada bio u nesretnom braku ili u braku u kojem nije bilo komunikacije. Eric Klinenberg, autor knjige ‘Biti sam’ koja govori upravo o samoći i usamljenosti, kaže da sve više ljudi svjesno izabire samački život. “Ljudi koji žive sami doista jesu ponekad usamljeni. No ponekad su usamljeni i ljudi koji su u braku”, kaže Klinenberg.


Mladi ljudi često namjerno odabiru samački život. U SAD-u u dobnoj skupini mlađoj od 65 godina, čak 15 milijuna ljudi namjerno žive sami te tako dokazuju da stara teza o tome da je samački život nužno i nesretan, više ne drži vodu. Mladi ljudi koji žive sami, jednako su zadovoljni i zdravi kao i oni koji žive s nekim.

No što je s 11 milijuna starijih osoba koje vode samački život? Prema podacima znanstvenih studija, njima samoća ipak malo teže pada. Kako starimo, sve više brinemo o tome kako bi bilo (ili kako će biti) živjeti sam. Tko će nam pomoći ako budemo bolesni? Što ako se budemo osjećali usamljeno i izolirano? Brinemo o održavanju društvenih veza ako postanemo nepokretni. Oni među nama koji su odlučili da se nakon rastave ili smrti partnera neće više ženiti, možda sad preispituju svoju odluku. Trebaju li starije osobe ponovno porazmisliti o svojem statusu? Je li došlo vrijeme da ponovno nađemo partnera?

U nastojanju da nekako brojkom označe osjećaj usamljenosti – odnosno, osjećaj nemanja smislenog kontakta s drugim ljudima što izaziva bolan stres – gerijatrijski specijalisti Sveučilišta Kalifornija pitali su 1.604 starije osobe koliko se često osjećaju usamljenima, izoliranima ili izostavljenima. 62 posto ispitanih koji su rekli da se osjećaju usamljeno, bili su u braku. Možda je ono što nam pod stare dane doista treba proširena mreža društvenih kontakata i osmišljeno provođenje vremena – a ne novi muž ili žena.

Riječ ili dvije s prijateljima

Svi mi težimo kvalitetnim odnosima i vezama s drugim ljudima. Možda je upravo to razlog što se sve veći broj starijih osoba okreće internetskim stranicama za pronalazak partnera. No postoje i drugi načini da proširite svoj krug prijatelja i poznanika. Jedan od odličnih načina je Facebook preko kojega se možete družiti s prijateljima, izmjenjivati informacije, slike i videa pa čak igrati i razne igre. Online prijatelji donekle mogu biti zamjena za prave prijatelja.

Iako svi želimo kvalitetan odnos sa što je moguće više ljudi, samački život ne donosi nužno i usamljenost, niti zajednički život nužno donosi sreću. umjesto toga, moguće je voditi neovisan život i istovremeno izgraditi čvrste veze s osobama s kojima ne dijelimo kućanstvo.

.

Aktivno starenje

Cvijeta Pahljina doktorirala je sa 77 godina: Nikad nismo prestari, ali ni premladi za učenje

‘Bilo je puno ispita koje je trebalo pripremiti. To je jedno područje koje meni nije tako blisko, kao medicina, i trebalo je i taj rječnik svladati. Meni je svaki ispit jedno istraživanje, a ispita je bilo 15’, kaže logoterapeutkinja Pahjina.

Objavljeno

|

Autor

Mnogo puta spominjanu izreku da za obrazovanje nikada nije kasno, najbolje potvrđuje ova priča. Cvijeta Pahljina doktorica znanosti postala je sa 77 godina, javlja HRT.

Rođena je, kaže, na najljepšem otoku na svijetu – Rabu. Ima šestero djece i uspješnu karijeru. Diplomirala je na Medicinskom fakultetu i specijalizirala psihijatriju. Ali nije željela stati na tome.


Zato je ova 77-godišnjakinja odlučila doktorirati u području logopedagogije, svoje velike ljubavi. U to je uložila sedam godina predanoga rada. “Bilo je puno ispita koje je trebalo pripremiti. To je jedno područje koje meni nije tako blisko, kao medicina, i trebalo je i taj rječnik svladati. Meni je svaki ispit jedno istraživanje, a ispita je bilo 15”, rekla Pahljina.

Imala je, kaže, najbolju mentoricu na svijetu. A profesorica Dubravka Miljković uzvraća: “Koliko sam ja bila mentorica kolegici, toliko sam ja učila od nje. To je osoba s toliko puno životnog iskustva i topline da sam u svakom našem kontaktu ja možda profitirala više nego ona”, rekla je prof. dr. Miljković s Učiteljskog fakulteta.

To je do sada najposjećenija obrana doktorata na Učiteljskom fakultetu, otkrivaju i dekan i predsjednik Komisije. Cvijeta je suvereno obranila svoj doktorat, pokazala i kazala: “Nikada nismo previše stari da bi prestali s učenjem i nikada nismo previše mladi da bi s tim počeli.”

Nastavi čitati

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP