Prati nas

Vijesti

Više štete nego koristi

Sindikat umirovljenika pisao Mariću i Kujundžiću: Zašto nas gulite već 15 godina?

Kod prošlog usklađivanja više od 3.000 umirovljenika je dobilo mirovine veće za 40-50 kuna, ali su izgubili besplatno dopunsko osiguranje, te su morali započeti plaćati po 70 kuna mjesečno.

Objavljeno

|

Zagreb, Maksimir (foto: Sandro Bura)

Sindikat umirovljenika Hrvatske poslao je otvoreno pismo ministru financija Zdravku Mariću i ministru zdravstva Milanu Kujunžiću. U njemu ttraži povećanje cenzusa za dopunsko zdravstveno osiguranje.  Pismo koje potpisuje predsjednica SUH-a Jasna A. Petrović prenosimo u cijelosti:

Sindikat umirovljenika Hrvatske godinama zahtijeva utvrđenje novog prihodovnog cenzusa za dopunsko zdravstveno osiguranje na teret proračuna, a od rujna 2018. godine u više navrata su umirovljeničke udruge vodile pregovore s dužnosnicima Ministarstva zdravstva, kojom prigodom se stekao dojam kako će doći do utvrđenja novog cenzusa još ove godine. Iste najave je davao i ministar rada i mirovinskog sustava Marko Pavić.


Kako se približava drugi ovogodišnji termin redovitog usklađivanja mirovina, kojom prigodom je moguće očekivati i desetak tisuća novih gubitnika prava na besplatno zdravstveno osiguranje zbog minimalno povećane mirovine i povišice najniže mirovine za 3,13 posto, pozivamo ministra financija da odobri hitno utvrđenje prihodovnog cenzusa u visini hrvatske linije siromaštva (2.321 kuna za samca).

Kod prošlog usklađivanja više od 3.000 umirovljenika je dobilo mirovine veće za 40-50 kuna, ali su izgubili besplatno dopunsko osiguranje, te su morali započeti plaćati po 70 kuna mjesečno, čime je saldo usklađivanja za njih negativan. Sada će 250 tisuća onih s najnižim mirovinama doći u rizik gubitka dopunskog.

Od 2004. godine, dakle već punih 15 godina nije mijenjan prihodovni cenzus, što znači da svi oni koji imaju ostvarene prihode po članu obitelji i za kunu više od 1.516,32 kuna, a kod osiguranika samca više od 1.939,39 kuna, gube to pravo i klize u još veće siromaštvo.

Trenutno oko 173 tisuće umirovljenika koristi pravo na besplatno dopunsko osiguranje, a ta je brojka s godinama sve manja, što ide u prilog potrebi da se cenzus poveća, jer rastu plaće i troškovi života, a posljedično tome i mirovine. Cenzus za ostvarivanje prava na besplatno dopunsko zdravstveno osiguranje nije se mijenjao od 2004. godine. U međuvremenu, mirovine su porasle za oko 35 posto, a plaće za čak 54 posto. K tome, od 2012. godine broj polica dopunskog osiguranja na teret države smanjio za više od 260 tisuća, odnosno sa 740 tisuća na sadašnjih oko 480 tisuća.

Doista je neshvatljivo, ministre Mariću, koliko ste brzi i pripravni povećavati mirovine prema posebnim propisima, dodatke propalim Royalovcima ili zaostatke pripadnicima HVO-a, a gulite one najsiromašnije, najslabije i najstarije. Vaša socijalna osjetljivost je ravna nuli.

Podsjećamo vas kako je prema izvješću Europske komisije Hrvatska na osmom mjestu u EU-u po najvećoj stopi smrtnosti koju je moguće izbjeći medicinskim intervencijama, te je upravo stoga od osobitog značenja što veća pokrivenost starije populacije dopunskim zdravstvenim osiguranjem, kako bi se prevenirali troškovi liječenja. To bi ministru financija trebalo biti posve jasno, no opća društvena marginalizacija starijih osoba, koja je dovela do relativne vrijednosti mirovine niže od 38 posto, koja je ujedno i najniža od svih zemalja u okruženju, dovela je do toga da je svaki treći građanin stariji od 65 godina potonuo u siromaštvo. Čini se da vas nije briga koliko gladnih umirovljenika kopa po kontejnerima i kantama za smeće, prikupljajući plastične boce i ostatke hrane. Čini se da gradite društvo nejednakosti, društvo koje pogoduje bogatima, a guli siromašne.

Predlažemo stoga da se prihodovni cenzus utvrđuje automatski svake godine prema liniji siromaštva koju jednom godišnje utvrđuje Državni zavod za statistiku za samce te članove obitelji. Pokrećemo stoga inicijativu za izmjene i dopune Zakona o dobrovoljnom zdravstvenom osiguranju (NN 150/2008), na način da se Članak 14.b – stavak (1) mijenja i glasi:

(1) Osigurane osobe iz članka 14.a točke 5. ovoga Zakona ostvaruju pravo na plaćanje premije dopunskoga zdravstvenog osiguranja iz sredstava državnog proračuna ako im ukupan prihod u prethodnoj kalendarskoj godini ne prelazi hrvatsku liniju siromaštva za tu godinu, koju Državni zavod za statistiku utvrđuje jednom godišnje za člana obitelji odnosno osiguranika samca.

Stavak (2) se briše.

Poštovani ministri financija i zdravstva, probudite se!

.

Vijesti

Njemačka uvodi osnovnu mirovinu, u staž se ubrajaju odgoj djece, njegovanje starih i bolesnih

Osobe koje su uplaćivale doprinose najmanje 35 godina, a unatoč tomu imaju malu mirovinu, dobivat će od države dodatak na mirovinu. Dodatak će dobivati samci ako im je mirovina manja od 1250 eura i parovi ako je mirovina manja od 1950 eura.

Objavljeno

|

Autor

Nakon višemjesečnih prijepora vladajuća koalicija u Njemačkoj je postigla sporazum o osnovnoj mirovini. Dogovor predviđa isplatu dodatka na nisku mirovinu. Provjeravat će se samo umirovljenički prihodi, ali ne imovina, javlja Deutsche Welle.

“Rasjekli smo veliki čvor”, izjavila je predsjednica CDU-a Annegret Kramp-Karrenbauer u Berlinu. Ona je postizanje dogovora objavila skupa s obnašateljicom dužnosti predsjednice SPD-a Malu Dreyer i šefom CSU-a Markusom Söderom.


Osobe koje su uplaćivale doprinose najmanje 35 godina, a unatoč tomu imaju malu mirovinu, dobivat će od države dodatak na mirovinu. Dodatak će dobivati samci ako im je mirovina manja od 1250 eura i parovi ako je mirovina manja od 1950 eura. Procjenjuje se da će dodatak na mirovinu dobivati između milijun i dvjesto tisuća i milijun i petsto tisuća umirovljenika te da će to državni proračun stajati između milijardu i milijardu i pol eura. Dodatak na mirovinu bi trebao biti isplaćivan od 2021. godine.

I dosad je u Njemačkoj postojao novčani dodatak za one s malim mirovinama. Ali, to je bila socijalna pomoć i isplaćivala ga je socijalna služba. Prema navodima Saveznog statističkog ureda prošle godine je takav dodatak dobivalo 1,1 milijun ljudi. Prosječna visina dodatka bila je 796 eura.

A što je osnovna mirovina?

Da ljudi nakon teškog rada cijelog života i redovitih uplata u mirovinski fond ne bi na kraju postajali socijalni slučajevi, vladajuća koalicija je dogovorila uvođenje osnovne mirovine. Tko je godinama radio, odgajao djecu ili njegovao stare ili bolesne u svojoj obitelji, dobivat će mirovinu koja će biti znatno viša nego što je egzistencijalni minimum, koji je dosad osiguravala socijalna služba.

Uvjet je, dakle, da čovjek ima najmanje 35 godina mirovinskog staža u što se ubrajaju uplate u mirovinsko osiguranje za vrijeme rada, odgoj djece ili njegovanje starih ili bolesnih osoba u vlastitoj obitelji, objašnjava Deutsche Welle.

Procjene potencijalnih korisnika se kreću od 320.000 (Institut za empirijska socijalna i gospodarska istraživanja) do gotovo tri milijuna (Studija Zaklade Bertelsmann i Instituta njemačkoga gospodarstva).

Provjera potreba

U Koalicijskom ugovoru CDU-a, CSU-a i SPD-a bilo je prvotno predviđeno da se potreba isplate mirovinskog dodatka provjerava na isti način kao što se dosad provjeravala potreba za isplatu socijalne pomoći. Ali, SPD se tomu kasnije protivio pa se odustalo od provjere imovine umirovljenika i njihovih partnera.

Provjeravat će se, dakle, samo primanja umirovljenika. To znači uz mirovine (iz svih stupova) i prihodi od najma nekretnina, rendite od dionica i slično. Ali, imovina je isključena od provjere. To znači da je teoretski moguće da netko živi u vili (vlastitoj ili s partnerom u njegovoj) i da zbog male vlastite mirovine dobiva mirovinski dodatak od države.

Nastavi čitati

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP