Prati nas

Mozaik

Zabavno i zdravo starenje: Život u zajedničkom kućanstvu poput ‘Zlatnih djevojaka’

Baš kao što je potrebno čitavo selo da se podigne dijete, potrebno je i čitavo selo da se brine o starijim osobama. Upravo zato, organiziranje stanovanja po uzoru na popularnu seriju „Zlatne djevojke“ sve je popularnije. U takvim kućanstvima, ljudi zajedno kupe stan ili kuću i dijele sve troškove, obaveze i kućanske poslove.

Objavljeno

|

The Golden Girls

Obično nam govore da ćemo, imamo li djecu u koju smo uložili vrijeme, novac i ljubav, izbjeći usamljenost pod stare dane. No istina je da za tako nešto djeca nisu garancija, piše New York Times.

Podaci iz posljednjeg popisa stanovništva pokazuju da otprilike 85 posto Amerikanaca iznad 50 godina ima djecu. Pa ipak, 43 posto starijih ljudi osjećaju se usamljeno, pokazala je studija Sveučilišta Kalifornija. Neki idu tako daleko da usamljenost nazivaju pravom zdravstvenom krizom; drugi upozoravaju da je usamljenost pogubnija za zdravlje čak i od pretilosti. Istraživanja pokazuju da je među starijim osobama usamljenost pretpostavka za kasnije lošije zdravlje i raniju smrt.


Napokon počinjemo uviđati da, baš kao što je potrebno čitavo selo da se podigne dijete, potrebno je i čitavo selo da se brine o starijim osobama. U nekim slučajevima, to selo uključuje i odraslu djecu. 2015. istraživanje Centra Paw ustanovilo je da 58 posto ljudi pomaže starijim roditeljima oko kućanskih poslova i ostalih obaveza.

No bilo bi pogrešno pretpostaviti da će odrasla djeca uvijek biti ovdje da se brinu za sve stariju populaciju, pogotovo s obzirom na činjenicu da je u porastu i broj starijih osoba koje nemaju djecu ili obitelj na koju se mogu osloniti. Izvješće AARP-a iz 2015. pokazalo je da omjer potencijalnih obiteljskih njegovatelja i skrbnika –  onih u dobi između 45 i 64 – i osoba starijih od 80 godina, opada. 2015. na svaku osobu stariju od 80 godina došlo je 6,8 potencijalnih njegovatelja, no do 2015. godine očekuje se da će taj broj pasti na tri ili čak jedan.

Život u seniorskim zajednicama

Zbog svega navedenoga, sve više ljudi traga za nekim drugim kreativnim rješenjima. Jedna 41-godišnja učiteljica ovako je to opisala: “Razgovarala sam sa svojim prijateljicama koje također nemaju djecu. Palo nam je na pamet da bismo mogle živjeti zajedno.”

Čini se da ima nešto u toj ideji. Organiziranje stanovanja po uzoru na popularnu seriju “Zlatne djevojke” sve je popularnije. U takvim kućanstvima, ljudi zajedno kupe stan ili kuću i dijele sve troškove, obaveze i kućanske poslove. Cimeri također pomažu u borbi protiv usamljenosti i smanjuju troškove života. Za razliku od tradicionalnih stambenih zajednica, takvi se stambeni prostori nalaze u istom susjedstvu kao i kućanstva mlađih ljudi i povoljnija su nego život u domu umirovljenika ili sličnoj zajednici.

Kao u studentskom domu

Kao što je navedeno u članku objavljenom na portalu Realtor.com, “oni koji se odluče na takvu umirovljeničku zajednicu, žive kao da su ponovno na fakultetu, samo što su 50 ili 60 godina stariji i više ne piju toliko kao kad su bili studenti”.

2014. godine umirovljena odvjetnica Bonnie Moore osnovala je “Golden Girls Network”, mrežu koja spaja potencijalne cimere starije dobi, u želji da oformi stambene zajednice za seniore.

Za 39 dolara mjesečno, korisnici dobivaju mogućnost šest mjeseci pretraživati bazu podataka koja spaja vlasnike stanova s potencijalnim stanarima nad kojima se vrši i detaljna provjera. Bonnie Moore kasnije je objavila i vodič za sve one koji bi također željeli oformiti “Golden Girls” kućanstvo.

2017. godine, Udruženje sustanara (Cohousing Association) pokrenulo je novu inicijativu – “Starenje u sustanarstvu” koja ljudima pomaže osnovati ili se priključiti nekoj sustanarskoj zajednici te pruža razne korisne informacije onima koji razmišljaju o takvom načinu stanovanja.

Međugeneracijsko sustanarstvo

Još jedan model je međugeneracijsko sustanarstvo u kojemu u istom kućanstvu ili stambenom bloku žive osobe starije i mlađe dobi. Mlađe osobe starijima mogu pomoći kad je potrebno, a obje generacije profitiraju u zajedničkim druženjima. Postoje primjeri vrtića smještenih u blizini domova umirovljenika i raznih umjetničkih programa kroz koje mladi umjetnici dobivaju mogućnost stanovanja u zamjenu za dijeljenje svojih talenata i umjetnina s ostalim stanarima.

Prema izvještaju iz 2018. koje su objavili Generations United i Zaklada Eisner, 85 posto Amerikanaca je kazalo kako bi u starijij dobi i u slučaju da im treba pomoć, radije živjeli u višegeneracijskim kućanstvima nego se oslanjali samo na svoju dobnu skupinu.

Znanstvenici Sveučilišta Ohio analizirali su podatke iz 105 međugeneracijskih programa diljem SAD-a i zaključili da takvi programi smanjuju osjećaj usamljenosti i dobizam (ageizam), dok se povećava osjećaj korisnosti kod starijih osoba i empatija kod mlađih ljudi.

Još jedna studija koju su proveli zannstvenici Sveučilišta Ohio, pokazala je da 79 posto Amerikanaca smatra da bi vlada trebala uložiti u takve programe koji bi zbližavali starije i mlađe ljude. Štoviše, znanstvenici su zabilježili da bi čak 82 posto ljudi pristalo da se novac koji su uplatili u ime poreza, upotrijebi za otvaranje takvih centara.

Zanimanje za takvim oblikom suživota nastavit će rasti kako se povećava broj starijih osoba koje nemaju djecu i kako sve više ljudi otkriva korist takvog oblika življenja. Usamljenost starijih osoba je velik problem, no taj je problem rješiv. Prvi korak je da svi skupa postanemo mnogo kreativniji u pogledu načina na koji starimo i stanujemo.

.

Mozaik

Mudri ljudi su manje usamljeni, evo zašto

Svi znamo da biti sâm i biti usamljen nije jedno te isto. No zašto se neki ljudi osjećaju usamljeni, a neki drugi ne – iako možda imaju sličan društveni život? Odgovor bi mogao biti: zbog mudrosti!

Objavljeno

|

Usamljenih je na svijetu mnogo pa se ponekad govori i o pravoj epidemiji usamljenosti. Istraživanja pokazuju da se broj ljudi koji kažu da se osjećaju usamljeno u zadnjih 50 godina udvostručio, a s rapidnim starenjem stanovništva taj će se broj sigurno i povećavati.

Ali biti usamljen i biti sâm nije jedno te isto! Doktor Dilip Jeste sa Sveučilišta Kalifornija, gostujući u programu CNN-a, kazao je ovako: “Moramo znati da je osjećaj usamljenosti subjektivan. Usamljenost ne znači biti sâm, ne imati prijatelje… Usamljenost se opisuje kao ‘subjektivna nevolja’. U biti to je opaženi jaz između veza koje imamo i veza koje bismo željeli imati.”


O usamljenosti je provedeno već dosta istraživanja, no doktor Jeste i kolege proveli su istraživanje koje je pokušalo povezati usamljenost i mudrost. Istraživanje upravo te veze svakako ima smisla. Osim anegdotalnih dokaza, detaljnije studije sugeriraju da je sama narav mudrosti posve suprotna usamljenosti, kaže doktor Jeste.

Iz dosad objavljenih studija može se iščitati da je mudrost kompleksna ljudska osobina sastavljena od emotivne samoregulacije, samorefleksije, pro-socijalnog ponašanja poput empatije i suosjećanja, odlučnosti, tolerancije, njegovanja raznolikih vrijednosti i duhovnosti.

Usamljenost je najizraženija u tri životna stadija

Koristeći seriju isprobanih instrumenata za mjerenje usamljenosti, mentalnog i fizičkog zdravlja te mudrosti, doktor Jeste i njegovi kolege ispitali su usamljenost i mudrost na osobama između 27 i 101 godine starosti.

Rezultati nisu bili ohrabrujući. U grubo, 76 posto ispitanih kazali su da se osjećaju umjereno do jako usamljeno, a što je neki ispitanik bio više usamljen, to je bilo vjerojatnije da je lošeg psihičkog, tjelesnog i kognitivnog stanja.

Znanstvenici su također pronašli i zanimljivu vezu između usamljenosti i dobi. Otkrili su da je usamljenost najizraženija u tri životna stadija: u kasnim dvadesetima, u srednjim pedesetima i kasnim osamdesetima. Iako studija sama po sebi nije bila osmišljena da objasni ovu pojavu, Jeste je ponudio moguće razloge: “Kasne dvadesete su razdoblje važnih životnih odluka što je često i vrlo stresno jer možda osjećate da su vaši prijatelji donijeli bolje odluke od vas. Zbog toga možete osjećati krivnju jer ste odlučili tako kako ste odlučili.”

“U srednjim pedesetima svjedočit ćete i prvim smrtima sebi bliskih ljudi te možda i po prvi puta doista shvatiti da nećete živjeti zauvijek. Što se usamljenosti u kasnim osamdesetima tiče, mnogo dobrih prijatelja je već pomrlo, a i vaš se životni vijek bliži kraju, a ne pomažu ni vrlo izvjesne financijske poteškoće”, navodi Jeste.

No nije sve tako crno

Što se odnosa mudrosti i usamljenosti tiče, ispitivanja su pokazala da što je netko mudriji, manje će osjećati onu vrstu duboke usamljenosti tako štetne po zdravlje. Znanstvenici su mudrost mjerili kroz šest ključnih aspekata: altruizam, osjećaj za pravdu, samouvid, općenita znanja o životu, upravljanje emocijama, prihvaćanje raznolikih vrijednosti i odlučnost. Istraživanja sugeriraju da mudre osobe koje gaje dobar odnos same sa sobom jednako toliko kao i sa drugim osobama, biraju u kakvom će društvu biti – bez obzira jesu li okruženi prijateljima ili nisu.

Pitanje koje se samo po sebi nameće je kako razviti mudrost?

Nažalost na ovo pitanje ne postoji baš mnogo odgovora, a ako odgovori i postoje, oni su često pseudoznanstveni ili nedovoljno istraženi. Koncept mudrosti je teško definirati jer je sastavljen od čitavog niza društvenih ponašanja. No oslonimo li se na samu definiciju, mogli bismo reći da, želite li biti mudri, poradite na introspekciji, naučite kako regulirati emocije i njegujte empatiju. Rezultat svega toga mogao bi biti i da se osjećate manje usamljeno.

Nastavi čitati

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP