Prati nas

Mozaik

Vrtlarstvo

Gorka sol dobra je za vas, ali i za vaše biljke

Brojni vrtlari kunu se da dvije žličice gorke soli stavljene pod presadnicu čine čuda, ali za to zapravo i nema stvarnih dokaza. Zbog toga preporučujemo folijarnu (preko lista) prihranu magnezijem ili, u slučaju kada se radi o lončanicama koje ne trpe prsakanje lista, zalijevanje otopinom gorke soli. Ali samo u slučajevima nedostatka magnezija.

Objavljeno

|

foto: Sandro Bura

Malo tko ne zna za gorku ili epsom sol – magnezijev sulfat heptahidrat koji u kristalima možemo kupiti u svakoj ljekarni. Koristimo je kao kozmetički pripravak u kupkama, sredstvo za opuštanje zgrčenih mišića, ali i kao laksativ koji se naširoko koristi u raznim režimima čišćenja crijeva ili jednostavno kao sredstvo protiv zatvora.

No manje je poznato da je gorka sol i sjajno gnojivo u slučajevima kada vaše biljke pate od nedostatka magnezija. Njega ćete prepoznati kao blijeđenje starijih listova pri čemu lisne žile ostaju zelene. Magnezij je nužan za proizvodnju klorofila, zelenog pigmenta bez kojeg nema fotosinteze. Naime, u središtu porfirinskoga prstena klorofila nalazi se upravo atom magnezija. I zato biljke koje imaju dovoljno magnezija imaju tamniju zelenu bolju, bolje obavljaju fotosintezu, bolje rastu, više cvjetaju i plodonose.


Što možemo gnojiti gorkom solju?

Iako se najčešće njome gnoje rajčice, gorka sol dobra je za većinu povrća i ukrasnog bilja te lončanica, posebno ako rastu u pjeskovitom ili kiselom tlu. Važno je napomenuti da gorka sol u sebi nema drugih potrebnih hranjiva poput fosfora, dušika ili kalija te da ju treba primjenjivati isključivo u slučaju dokazanog nedostatka magnezija. U protivnom, to je samo bacanje novca i vremena.

Također nismo skloni vjerovati ni da je gorka sol čudotvorni mineral koji pomaže u borbi protiv biljnih bolesti i štetnika, a što sugeriraju proizvođači i trgovci ovom kemikalijom.

Kako prihranjivati gorkom solju?

Brojni vrtlari kunu se da dvije žličice gorke soli stavljene pod presadnicu čine čuda, ali za to zapravo i nema stvarnih dokaza. Zbog toga preporučujemo folijarnu (preko lista) prihranu gorkom solju ili, u slučaju kada se radi o lončanicama koje ne trpe prskanje lista, zalijevanje otopinom gorke soli.

Koje koncentracije primijeniti?

Za fino prskanje lista ili zalijevanje u četiri litre vode otopite razom napunjenu žlicu gorke soli. Brojni internetski ‘gurui’ kažu da takovu prihranu obavljaju na mjesečnoj bazi, ali iskusniji vrtlari kažu da svoje biljke “počaste” magnezijem dva do četiri puta godišnje.

Koliko košta gorka sol?

Ljekarne grada Zagreba pakiranje od 40 grama prodaju po cijeni od pet kuna. U Bauhausu se kilogram gorke soli može kupiti za 20 kuna.

.

Mozaik

Mudri ljudi su manje usamljeni, evo zašto

Svi znamo da biti sâm i biti usamljen nije jedno te isto. No zašto se neki ljudi osjećaju usamljeni, a neki drugi ne – iako možda imaju sličan društveni život? Odgovor bi mogao biti: zbog mudrosti!

Objavljeno

|

Usamljenih je na svijetu mnogo pa se ponekad govori i o pravoj epidemiji usamljenosti. Istraživanja pokazuju da se broj ljudi koji kažu da se osjećaju usamljeno u zadnjih 50 godina udvostručio, a s rapidnim starenjem stanovništva taj će se broj sigurno i povećavati.

Ali biti usamljen i biti sâm nije jedno te isto! Doktor Dilip Jeste sa Sveučilišta Kalifornija, gostujući u programu CNN-a, kazao je ovako: “Moramo znati da je osjećaj usamljenosti subjektivan. Usamljenost ne znači biti sâm, ne imati prijatelje… Usamljenost se opisuje kao ‘subjektivna nevolja’. U biti to je opaženi jaz između veza koje imamo i veza koje bismo željeli imati.”


O usamljenosti je provedeno već dosta istraživanja, no doktor Jeste i kolege proveli su istraživanje koje je pokušalo povezati usamljenost i mudrost. Istraživanje upravo te veze svakako ima smisla. Osim anegdotalnih dokaza, detaljnije studije sugeriraju da je sama narav mudrosti posve suprotna usamljenosti, kaže doktor Jeste.

Iz dosad objavljenih studija može se iščitati da je mudrost kompleksna ljudska osobina sastavljena od emotivne samoregulacije, samorefleksije, pro-socijalnog ponašanja poput empatije i suosjećanja, odlučnosti, tolerancije, njegovanja raznolikih vrijednosti i duhovnosti.

Usamljenost je najizraženija u tri životna stadija

Koristeći seriju isprobanih instrumenata za mjerenje usamljenosti, mentalnog i fizičkog zdravlja te mudrosti, doktor Jeste i njegovi kolege ispitali su usamljenost i mudrost na osobama između 27 i 101 godine starosti.

Rezultati nisu bili ohrabrujući. U grubo, 76 posto ispitanih kazali su da se osjećaju umjereno do jako usamljeno, a što je neki ispitanik bio više usamljen, to je bilo vjerojatnije da je lošeg psihičkog, tjelesnog i kognitivnog stanja.

Znanstvenici su također pronašli i zanimljivu vezu između usamljenosti i dobi. Otkrili su da je usamljenost najizraženija u tri životna stadija: u kasnim dvadesetima, u srednjim pedesetima i kasnim osamdesetima. Iako studija sama po sebi nije bila osmišljena da objasni ovu pojavu, Jeste je ponudio moguće razloge: “Kasne dvadesete su razdoblje važnih životnih odluka što je često i vrlo stresno jer možda osjećate da su vaši prijatelji donijeli bolje odluke od vas. Zbog toga možete osjećati krivnju jer ste odlučili tako kako ste odlučili.”

“U srednjim pedesetima svjedočit ćete i prvim smrtima sebi bliskih ljudi te možda i po prvi puta doista shvatiti da nećete živjeti zauvijek. Što se usamljenosti u kasnim osamdesetima tiče, mnogo dobrih prijatelja je već pomrlo, a i vaš se životni vijek bliži kraju, a ne pomažu ni vrlo izvjesne financijske poteškoće”, navodi Jeste.

No nije sve tako crno

Što se odnosa mudrosti i usamljenosti tiče, ispitivanja su pokazala da što je netko mudriji, manje će osjećati onu vrstu duboke usamljenosti tako štetne po zdravlje. Znanstvenici su mudrost mjerili kroz šest ključnih aspekata: altruizam, osjećaj za pravdu, samouvid, općenita znanja o životu, upravljanje emocijama, prihvaćanje raznolikih vrijednosti i odlučnost. Istraživanja sugeriraju da mudre osobe koje gaje dobar odnos same sa sobom jednako toliko kao i sa drugim osobama, biraju u kakvom će društvu biti – bez obzira jesu li okruženi prijateljima ili nisu.

Pitanje koje se samo po sebi nameće je kako razviti mudrost?

Nažalost na ovo pitanje ne postoji baš mnogo odgovora, a ako odgovori i postoje, oni su često pseudoznanstveni ili nedovoljno istraženi. Koncept mudrosti je teško definirati jer je sastavljen od čitavog niza društvenih ponašanja. No oslonimo li se na samu definiciju, mogli bismo reći da, želite li biti mudri, poradite na introspekciji, naučite kako regulirati emocije i njegujte empatiju. Rezultat svega toga mogao bi biti i da se osjećate manje usamljeno.

Nastavi čitati

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP