Prati nas

Vijesti

Nema mora za siromašne

Matica i Sindikat pisali Vladi: Umirovljenicima se zabranjuje pristup moru i kretanje u vlastitoj zemlji

Nema humanosti i brige mogu li oni po teškim vrućinama pješačiti kilometrima do autobusa zbog nehumanih i diskriminirajućih odluka predstavnika lokalnih vlasti uz prešutno odobrenje nadležnih ministarstava.

Moje Vrijeme

Objavljeno

|

foto: Pasja1000/Pixabay

Otvorenim pismom Matica umirovljenika Hrvatske i Sindikat umirovljenika upozorili su Vladu, nadležna ministarstva, posebno Ministarstvo turizma, gradske i općinske vlasti,  da će se oštro suprotstaviti diskriminatornim odlukama kojima se u vrijeme turističke sezone  onemogućuje dolazak autobusima  na jednodnevne izlete, uglavnom s umirovljenicima, u neka turistička mjesta na moru. Pismo prenosimo u cijelosti:

“Osuđujući takve nedopustive postupke, navodimo da je najnoviji povod za to  odluka  Općinskog vijeća Malinska-Dubašica  po kojoj je povećana obveza plaćanja ulaza autobusa u mjesto  s dosadašnjih visokih 300 na iznos od čak 1.000 kuna dnevno po autobusu.


Imajući u vidu sramotno niske mirovine većine naših umirovljenika, dodatni iznos troškova izleta dovodi u pitanje organiziranje takvih aktivnosti od strane udruga umirovljenika kojima se nastoji omogućiti odlazak na more najvećem broju svojih članova koji su osuđeni na  siromaštvo, makar i jednodnevnim izletima.

S obzirom na informacije koje udruge i podružnice šalju u Maticu i Sindikat umirovljenika, po kojima su i neki drugi gradovi na moru uveli ovakav namet, zahtijevamo da se žurno poduzmu odgovarajuće mjere u cilju zaštite ljudskih prava umirovljenika i starijih osoba, a ne da se u provedbu diskriminatornih odluka lokalnih vlasti, uz komunalne redare, angažiraju čak i  djelatnici MUP-a.

Turistički gradovi poput Malinske, Crikvenice, Selca, Novog Vinodolskog i drugih, već degradirane i osiromašene umirovljenike, kojima su izleti u organizaciji njihovih udruga bili jedini način za ovakav odmor i opuštanje, dodatno diskriminiraju, jer im ne omogućavaju slobodno kretanje u vlastitoj zemlji i pristup našem moru bar na jedan dan.

Posebno je neprihvatljivo, a to bi morali osuditi i svi nadležni državni organi, što su se na sjednicama pri donošenju ovakvih odluke, poput one Općinskog vijeća Malinska – Dubašica upotrebljavale vrlo uvredljive i neprimjerene riječi koje nisu za javnu upotrebu, ali su i govor mržnje prema umirovljenicima i starijim osobama,  sve s ciljem  zabrane da dođu na  more za razliku od, kako je rečeno, „pravih turista“.

Inače, odluke se, uglavnom,  ne odnose na turističke autobuse koji dovoze goste s osiguranim smještajem u nekom od hotela, nego na sve one koji su običavali dolaziti samo na jednodnevno kupanje. Stoga umirovljenici i starije osobe više ne mogu računati da će ih autobus dovesti blizu plaže. Nema humanosti i brige mogu li oni po teškim vrućinama pješačiti kilometrima do autobusa zbog nehumanih i diskriminirajućih odluka predstavnika lokalnih vlasti uz prešutno odobrenje  nadležnih ministarstava.

Matica umirovljenika i Sindikat umirovljenika Hrvatske zatražit će raspravu o ovom problemu i na Nacionalnom vijeću za umirovljenike i starije osobe, a obratili su se i Pučkoj pravobraniteljici, koja je reagirala i nastoji zaštititi prava umirovljenika i starijih osoba. A s osobitom pažnjom pratit ćemo reagiranje nadležnih ministarstava i Vlade Republike Hrvatske u cjelini i braniti pravo svojih članova i svih umirovljenika i starijih i socijalno depriviranih osoba, jer se i u ovakvim situacijama jasno pokazuje odnos vlasti prema njima.”

.

Vijesti

Top ljestvica mirovinskih sustava. Pogledajte gdje se nalazi Hrvatska

Očekivano trajanje života ljudi nikada nije bilo tako visoko kao danas, od prosječnih 63 godina u Africi do 83 godine u Australiji i na Novom Zelandu.

Moje Vrijeme

Objavljeno

|

Autor

S prosječnom ocjenom od 4.05 naš mirovinski sustav zauzeo je 46 mjesto među 70 zemalja obuhvaćenih globalnim istraživanjem njemačkog osiguravateljskog diva Allianz o stanju mirovinskih sustava u svijetu.

Kako je izvijestio Jutarnji list, od europskih zemalja niže od nas na Allianzovoj ljestvici samo su Slovenija, Rumunjska, Portugal i Francuska, dok su ispred nas, među ostalim, brojne azijske ali i neke latinoameričke zemlje poput Perua i Kolumbije.


“Indeks 4.0 znak je da tako ocijenjen sustav i dalje pridaje veću težinu blagostanju sadašnje generacije umirovljenika nego budućim obveznicima poreza i doprinosa. Kompromis između održivosti i prikladnosti mirovinskog sustva i dalje predstavlja pritisak za donositelje odluka”, navode autori Allianzova istraživanja u kojem se najbolje mirovinske sustave ocijenjuje jedinicom. No, nijedan sustav nije ovom prilikom zaradio jedinicu, a najbolji su Švedska (prosječna ocjena ili indeks 2.91), Belgija, Danska, Novi Zeland i SAD s indeksom 3.05.

Hrvatska je ocijenjena ‘četvorkom’ ili ocjenom neznatno višom, u dvije od tri osnovne grupe trideset pokazatelja na osnovu kojih Allianz ocjenjuje stanje u mirovinskom sustavu. Riječ je o grupama financijske i demografske osnove i održivost mirovinskog sustava, dok je u grupi prikladnost mirovinskog sustava prošla nešto bolje s ocjenom 3,69.

U ukupnoj ocjeni mirovinskog sustava održivost i prikladnost nose veći dio ocjene u odnosu na demografske i financijske osnove. U grupi financijske osnove mirovinskog sustava, primjerice, visina izdvajanja proračunskog novca za starije osobe iznosi 70 posto, a visina budžetskog deficita 30 posto ocjene. Unutar održivosti najveći udio nosi godina umirovljenja, a najmanji formula izračuna mirovine.

Kada se ocjene koje su u ovome istraživanju dodijeljene Hrvatskoj promotre prema pokazateljima koje ulaze u ocjene i u odnosu na težinu koju nose, dolazi se, među ostalim, do zaključaka da loša ocjena održivosti proizlazi iz ubrzanog starenja stanovištva uslijed koje će do 2050. udio neaktivnog stanovništva u ukupnoj populaciji iznositi čak 55 posto, te iz raskoraka dobne granice za stjecanje prava na mirovinu s očekivanim rastom životne dobi.

Kada je u pitanju nešto povoljnija prikladnost (indeks 3,7) našeg mirovinskog sustava u odnosu na održivost i financijsko-demografska kretanja, i tu ima mjesta za napredak kad su u pitanju privatna štednja osiguranika te mogućnosti zapošljavanja osoba treće dobi.

“Očekivano trajanje života ljudi nikada nije bilo tako visoko kao danas, od prosječnih 63 godina u Africi do 83 godine u Australiji i na Novom Zelandu. Demografi su optimistični oko daljnjeg produljenja prosječnog životnog vijeka. Jedna od posljedica takvog trenda je da će se stanovništvo u dobi za umirovljenje s sadašnjih 728 milijuna povećati do 2050. na milijardu i pol”, ističu autori istraživanja koji su svoje rezultate, kako i sami napominju, podastrli u vrlo specifičnome trenutku kada su fokusi država na obrani od koronavirusa i borbi protiv klimatskih promjena uslijed zagađenja okoliša.

Unatoč trenutnoj usredotočenosti zemalja na druge teme, istraživači Allianza procjenjuju da će se mirovinski sustavi sigurno vratiti u fokus politika država zbog spomenutih demografskih trendova, s tom razlikom, upozoravaju, što su financijske mogućnosti država zbog troškova saniranja gospodarskih posljedica koronavirusa sada znatno sužene, zaključuje Jutarnji.

Nastavi čitati

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Poštujemo različitosti, promoviramo toleranciju i potičemo argumentiranu raspravu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP