Prati nas

Nema predaje

Siječanj, veljača, ožujak

U prvom kvartalu 2019. godine značajno je porastao broj braniteljskih mirovina po općim propisima

Kao i protekle zime, zabilježen je značajan pad broja mirovina koje se isplaćuju na temelju sudjelovanja u Drugom svjetskom ratu. Razmjerno, najviše se smanjio segment mirovina koje isplaćuju poraženim vojnicima NDH.

Objavljeno

|

foto: Pixabay

Kakvi su statistički pokazatelji unutar mirovina po posebnim propisima, kolokvijalno zvanih povlaštenima, možete pročitati u našoj redovnoj kvartalnoj analizi. Podsjećamo, riječ je o 17 kategorija mirovina, od kojih sustavno pratimo njih šest.

Analiza je napravljena na temelju službenih podataka Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje za dan 31. ožujka 2019. godine kada je HZMO isplaćivao 175.163 mirovine po posebnim propisima. Zadnjeg dana prošle godine isplaćivano je 175.254 pa tako dolazimo do podatka da je u prvom tromjesečju 2019. godine broj povlaštenih mirovina pao tek za 91.


Domobrani i ustaše: 4.716 mirovina (-260)

Mirovinu pripadnika takozvane Hrvatske domovinske vojske (Domobranstvo, Ustaška vojnica i Oružnica NDH) prima 260 osoba manje, što predstavlja ubrzavanje pada u odnosu na prethodni kvartal (-221). U samo tri mjeseca, ovaj se segment smanjio za 5,2%. Prosjek mirovina u ovoj kategoriji porastao je za 88 kuna.

Prosječni staž: 33 godine i 1 dan
Broj korisnika invalidske mirovine: 150 (3%)
Broj korisnika obiteljske mirovine: 3.995 (85%)
Prosječna mirovina: 2.512 kuna

Borci NOR-a: 10.929 mirovina (-487)

Broj partizanskih mirovina pao je za 487 u odnosu na zadnji kvartal 2018. godine. U postocima, broj partizanskih mirovina i obiteljskih mirovina koje primaju njihove udovice pao je za 4,3%, dok je prosjek iznosa mirovine porastao za 28 kuna.

Prosječni staž: 29 godina, 3 mjeseca i 3 dana
Broj korisnika invalidske mirovine: 415 (4%)
Broj korisnika obiteljske mirovine: 8.756 (80%)
Prosječna mirovina: 2.857,18 kuna. 

Bivši politički zatvorenici: 2.955 mirovine (-69)

Mirovinsko osiguranje je prestalo isplaćivati i 69 mirovina političkim zatvorenicima. To je stabilan pad od 2,2% u tromjesečnom periodu. Vrijednost ovih mirovina, u odnosu na prethodni kvartal, porasla je za 26 kuna.

Prosječni staž: 33 godine, 2 mjeseca i 23 dana
Broj korisnika invalidske mirovine: 290 (10%)
Broj korisnika obiteljske mirovine: 1.670 (57%)
Prosječna mirovina: 3.885 kuna.

Saborski zastupnici, ministri i ustavni suci: 668 mirovina (+3)

Broj mirovina saborskih zastupnika, ustavnih sudaca i članova vlade u tri mjeseca porastao je za 3. Ujedno je u promatranom periodu vrijednost ovih mirovina u prosjeku porasla za 57 kuna.

Prosječni staž: 33 godina, 2 mjeseca i 1 dan
Broj korisnika invalidske mirovine: 5 (1%)
Broj korisnika obiteljske mirovine: 116 (17%)
Prosječna mirovina: 9.850 kuna.

Branitelji: 109.179 mirovina (+468)

Broj braniteljskih mirovina porastao je za 468.  Taj je rast od 0,4%. Podsjetimo, u prethodnom kvartalu zabilježen je rast do čak 1%. Ove mirovine se isplaćuju u dvije skupine; prve su ostvarene prema ZOHBDR, dok su druge, znatno skromnije, priznate prema općim propisima i određene prema ZOHBDR-u. Znatan rast broja braniteljskih mirovina ostvaren je u drugoj skupini.

1. Mirovine ostvarene prema ZOHBDR – 71.177 mirovina (-82)
U prvom kvartalu 2019. ove su mirovine prosječno porasle za 58 kuna.
Prosječni staž: 18 godina, 8 mjeseci i 8 dana
Broj korisnika invalidske mirovine: 55.738 (78%)
Broj korisnika obiteljske mirovine: 14.330 (20%)
Prosječna mirovina: 5.802 kuna

2. Mirovine priznate prema općim propisima, a određene prema  ZOHBDR iz 2017. godine – 38.002 mirovina (+550)
U prvom kvartalu 2019. godine ove su mirovine prosječno porasle za 39 kuna.
Prosječni staž: 27 godina, 910 mjeseci i 4 dana
Broj korisnika invalidske mirovine: 15.778 (42%)
Broj korisnika obiteljske mirovine: 7.126 (19%)
Prosječna mirovina: 2.617 kuna

HVO: 6.755 mirovina (-10)

Broj mirovina koje se isplaćuju pripadnicima HVO-a pao je za 10. U prvom kvartalu ove su mirovine prosječno porasle za 61 kunu.

Prosječni staž: 7 godina, 2 mjeseca i 21 dan
Broj korisnika invalidske mirovine: 6.004 (89%)
Broj korisnika obiteljske mirovine: 751 (11%)
Prosječna mirovina: 3.098 kuna.

.

Mozaik

A zašto, zapravo, umirovljenike ne pustimo da rade, ako to žele?

Bilo bilo bi normalno pustiti one koji žele raditi da rade i da uplaćuju doprinose i poreze kako bi svima drugima, uključujući i onima koji žele uživati u miru mirovine, bilo bolje.

Objavljeno

|

Svaki put kada se netko zauzme da se umirovljenicima, umjesto sadašnja 4 radna sata, omogući rad na puno radno vrijeme uz zadržavanje mirovine, pokrene se lavina negativnih komentara.

U raspravu se podmeće i niz lažnih argumenata, poput: “Trebalo bi se boriti za veće mirovine, a ne za rad u mirovini.” Kao da jedno isključuje drugo pa se po toj izvitoperenoj logici borba za pravo na rad tumači kao borba protiv mirovina dostatnih za život. U nastavku smo se pozabavili najčešćim zabludama kada se govori o ovoj temi.


“Stari će oteti posao mladima”

Iako je tržište rada već gotovo godinu dana (na pola radnog vremena) otvoreno umirovljenicima, pokazalo se da su se na njega vratili tek malobrojni. Naime, zadnjeg dana 2018. godine radilo je 5.138 umirovljenika, dok ih je 21. rujna bilo 13.829. Iz toga možemo zaključiti da je mirovinska reforma zaslužna za svega 8.891 umirovljenika na rad u okvirima zakonski dopuštenoga.

Ilustracije radi kažimo da je krajem rujna Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje isplaćivao 1.240.266 mirovina pa ispada da je mirovinska reforma na rad potaknula svega 0.7% primatelja hrvatskih mirovina. S obzirom na iznesene brojke i činjenicu da hrvatski poslodavci ističu koliko im je teško otvorena radna mjesta popuniti kvalitetnim radnicima, priča o umirovljenicima koji ugrožavaju potencijalne mlade radnike jednostavno je – šuplja.

“Starima treba zabraniti rad, jer nam se mladi iseljavaju”

Još jedna zabluda. Istraživanje koje je provedeno na novim iseljenicima u Njemačku pokazali su da novac i posao nisu priroritet. “Nemoral političkih elita, pravna nesigurnost, nepotizam i korupcija svakako su među glavnim razlozima za iseljavanje”, kazao je dr. Tado Jurić koji je ispitao 1.200 iseljenika. Čak 55% ispitanika je imalo posao prije iseljavanja.

“Stari su potrošeni”

“Stari nemaju ništa za ponuditi i trebaju se maknuti da mladi imaju mjesta.” Ovo je samo jedan od mora sličnih komentara koji otvoreno diskriminiraju prema dobi. Kada stariji diskriminiraju starije, onda to nazivamo internaliziranim ageizmom. Osim toga, tvrdilo se da su stariji ljudi bolesni i iscrpljeni radnim vijekom te da se ne mogu nositi s fizičkim zahtjevima novih poslova.

Za očekivati je da takve komentare, iz vlastite vizure, daju ljudi koji su zaista teško fizički radili i koji objektivno ne mogu više raditi. No postoje i drugačiji umirovljenici kao što je i ponuda poslova puno šira od teškog manualnog rada. U mirovini su i brojni intelektualni radnici, profesori, znanstvenici, umjetnici, arhitekti, liječnici, novinari i inženjeri čije iskustvo je nezamjenjivo i koji svojim radom mogu i dalje pridonositi društvu. Jednostavno, bilo bi ih se glupo odreći.

Upravo njih pronalazimo u podacima da je 2018. godine najviše zaposlenih umirovljenika bilo u znanstvenim, stručnim i tehničkim djelatnostima. Najmanje je umirovljenika radilo u građevinarstvu i turizmu. U 2019. godini zamjetan je porast oglasa kojim se traže zaštitari i čuvari, što je idealna niša za umirovljene policajce i vojnike.

foto: Pixabay

“Stari će zatrpati državne službe”

Neće. Postoje propisi prema kojima se umirovljuju osobe u državnim i javnim službama. S druge strane postoji privatni sektor koji nije podložan tim propisima. Sjetite se slučaja uglednog neurokirurga Josipa Paladina kojega se javna ustanova odrekla zbog njegove dobi za umirovljenje. U isto vrijeme, privatne bolnice i klinike otimale su se za njegove stručne ruke. Zašto bi itko morao birati između punog radnog vremena i mirovine koju je zaradio?

“U normalnim državama umirovljenici idu na krstarenja”

Zapravo, u normalnim državama umirovljenici velikim dijelom rade da bi išli na krstarenja. Osim ako nisu radili u izdašno plaćenim branšama pa sada imaju zavidnu štednju i skupo plaćena mirovinska osiguranja.

Prema podacima njemačkog Ministarstva rada 2016. godine u Njemačkoj je radilo čak 943.000 umirovljenika. Taj je broj od tada samo rastao pa njemački mediji javljaju da u toj zemlji više od 3 milijuna umirovljenika obavlja povremene takozvane mini-poslove na kojima mogu mjesečno zaraditi do 450 eura bez oporezivanja.

Nizozemski think tank Netspar u svojem istraživanju “Rad poslije umirovljenja” iz 2016. godine navodi da različiti narodi različito poimaju rad u mirovini. Istraživanje je obuhvatilo 16 zemalja, a među njima, nažalost, nije Hrvatska. “Dok je rad u mirovini nešto neuobičajeno u Španjolskoj (3%), Sloveniji (3%), Poljskoj (5%) i Francuskoj (5%), relativno je čest među umirovljenicima Estonije (22%), Švedske (21%), Švicarske (20%) i Danske (14%)”, navodi Netspar.

I Sjedinjene Države bilježe sve više onih koji žele raditi nakon 70. rođendana. Prema službenim podacima, njihov se broj u posljednjih 20 godina podigao s manje od 10% na gotovo 15%.

foto: PAnnie Gray/Unsplash

“Ne želim umrijeti na poslu”

Često govorimo kako su gimnasticiranje, boravak u prirodi, čitanje i rješavanje križaljki ključni za održavanje fizičkog i psihičkog zdravlja u starosti. No jednako je dobar i rad u poticajnoj okolini. Često tako čujemo od ljudi koji su umirovljeni kako se osjećaju isključenima iz društva i nepotrebnima, zatvaraju se u kuću i stare suprotno od onoga što bismo nazvali aktivnim starenjem.

Čak i neki povremeni posao vraća im smisao, održava društvene kontakte i blagotvorno djeluje na zdravlje. Istraživanje koje je provedeno na Sveučilištu Oregon pokazalo je da rad nakon 65. rođendana može produžiti život za više od desetljeća, dok samo jedna godina rada nakon 65. rođendana može smanjiti rizik od smrtnosti za čak 11%.

Znate li da ni među umirovljenicima nema pravice?

Hrvatski ratni vojni invalid koji je invalidsku mirovinu zbog djelomičnog gubitka radne sposobnosti ostvario prema posebnom zakonu kojim se uređuju prava hrvatskih branitelja od 1.1. 2019. godine, može raditi uz invalidsku mirovinu na puno radno vrijeme uz smanjenje mirovine (mirovinski faktor 0,6667, odnosno smanjenje mirovine za oko 1/3). Uz to, umirovljeni vojni i policijski službenici mogu birati puno radno vrijeme s pola mirovine ili pola radnog vremena s punom mirovinom.

S druge strane, korisnicima obiteljske mirovine, a zapravo socijalno ugroženim ženama, nije dana nikakva mogućnost zaposlenja bez obustave isplate mirovine. Protiv ovih nepravdi se zahtjevom za ocjenom ustavnosti pobunio i Sindikat umirovljenika Hrvatske.

Glasni su oni koji ne žele raditi, iako ih nitko na to ne tjera

Uz sve navedeno, jasno je da protivnici rada u mirovini nemaju argument te da svoje neutemeljene stavove pokušavaju nametnuti neistomišljenicima. A zapravo, bilo bi normalno pustiti one koji žele raditi da rade. Pri čemu bi trebalo težiti tomu da rade zato što žele, a ne zato što moraju. I da tako uplaćuju doprinose i poreze kako bi svima drugima, uključujući i one koji opravdano žele uživati u miru mirovine, bilo bolje.

Ovaj prilog nastao je uz potporu Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija u okviru projekta “Nema predaje”

Nastavi čitati

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP