Prati nas

Nema predaje

Siječanj, veljača, ožujak

U prvom kvartalu 2019. godine značajno je porastao broj braniteljskih mirovina po općim propisima

Kao i protekle zime, zabilježen je značajan pad broja mirovina koje se isplaćuju na temelju sudjelovanja u Drugom svjetskom ratu. Razmjerno, najviše se smanjio segment mirovina koje isplaćuju poraženim vojnicima NDH.

Siniša Bogdanić

Objavljeno

|

foto: Pixabay

Kakvi su statistički pokazatelji unutar mirovina po posebnim propisima, kolokvijalno zvanih povlaštenima, možete pročitati u našoj redovnoj kvartalnoj analizi. Podsjećamo, riječ je o 17 kategorija mirovina, od kojih sustavno pratimo njih šest.

Analiza je napravljena na temelju službenih podataka Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje za dan 31. ožujka 2019. godine kada je HZMO isplaćivao 175.163 mirovine po posebnim propisima. Zadnjeg dana prošle godine isplaćivano je 175.254 pa tako dolazimo do podatka da je u prvom tromjesečju 2019. godine broj povlaštenih mirovina pao tek za 91.


Domobrani i ustaše: 4.716 mirovina (-260)

Mirovinu pripadnika takozvane Hrvatske domovinske vojske (Domobranstvo, Ustaška vojnica i Oružnica NDH) prima 260 osoba manje, što predstavlja ubrzavanje pada u odnosu na prethodni kvartal (-221). U samo tri mjeseca, ovaj se segment smanjio za 5,2%. Prosjek mirovina u ovoj kategoriji porastao je za 88 kuna.

Prosječni staž: 33 godine i 1 dan
Broj korisnika invalidske mirovine: 150 (3%)
Broj korisnika obiteljske mirovine: 3.995 (85%)
Prosječna mirovina: 2.512 kuna

Borci NOR-a: 10.929 mirovina (-487)

Broj partizanskih mirovina pao je za 487 u odnosu na zadnji kvartal 2018. godine. U postocima, broj partizanskih mirovina i obiteljskih mirovina koje primaju njihove udovice pao je za 4,3%, dok je prosjek iznosa mirovine porastao za 28 kuna.

Prosječni staž: 29 godina, 3 mjeseca i 3 dana
Broj korisnika invalidske mirovine: 415 (4%)
Broj korisnika obiteljske mirovine: 8.756 (80%)
Prosječna mirovina: 2.857,18 kuna. 

Bivši politički zatvorenici: 2.955 mirovine (-69)

Mirovinsko osiguranje je prestalo isplaćivati i 69 mirovina političkim zatvorenicima. To je stabilan pad od 2,2% u tromjesečnom periodu. Vrijednost ovih mirovina, u odnosu na prethodni kvartal, porasla je za 26 kuna.

Prosječni staž: 33 godine, 2 mjeseca i 23 dana
Broj korisnika invalidske mirovine: 290 (10%)
Broj korisnika obiteljske mirovine: 1.670 (57%)
Prosječna mirovina: 3.885 kuna.

Saborski zastupnici, ministri i ustavni suci: 668 mirovina (+3)

Broj mirovina saborskih zastupnika, ustavnih sudaca i članova vlade u tri mjeseca porastao je za 3. Ujedno je u promatranom periodu vrijednost ovih mirovina u prosjeku porasla za 57 kuna.

Prosječni staž: 33 godina, 2 mjeseca i 1 dan
Broj korisnika invalidske mirovine: 5 (1%)
Broj korisnika obiteljske mirovine: 116 (17%)
Prosječna mirovina: 9.850 kuna.

Branitelji: 109.179 mirovina (+468)

Broj braniteljskih mirovina porastao je za 468.  Taj je rast od 0,4%. Podsjetimo, u prethodnom kvartalu zabilježen je rast do čak 1%. Ove mirovine se isplaćuju u dvije skupine; prve su ostvarene prema ZOHBDR, dok su druge, znatno skromnije, priznate prema općim propisima i određene prema ZOHBDR-u. Znatan rast broja braniteljskih mirovina ostvaren je u drugoj skupini.

1. Mirovine ostvarene prema ZOHBDR – 71.177 mirovina (-82)
U prvom kvartalu 2019. ove su mirovine prosječno porasle za 58 kuna.
Prosječni staž: 18 godina, 8 mjeseci i 8 dana
Broj korisnika invalidske mirovine: 55.738 (78%)
Broj korisnika obiteljske mirovine: 14.330 (20%)
Prosječna mirovina: 5.802 kuna

2. Mirovine priznate prema općim propisima, a određene prema  ZOHBDR iz 2017. godine – 38.002 mirovina (+550)
U prvom kvartalu 2019. godine ove su mirovine prosječno porasle za 39 kuna.
Prosječni staž: 27 godina, 910 mjeseci i 4 dana
Broj korisnika invalidske mirovine: 15.778 (42%)
Broj korisnika obiteljske mirovine: 7.126 (19%)
Prosječna mirovina: 2.617 kuna

HVO: 6.755 mirovina (-10)

Broj mirovina koje se isplaćuju pripadnicima HVO-a pao je za 10. U prvom kvartalu ove su mirovine prosječno porasle za 61 kunu.

Prosječni staž: 7 godina, 2 mjeseca i 21 dan
Broj korisnika invalidske mirovine: 6.004 (89%)
Broj korisnika obiteljske mirovine: 751 (11%)
Prosječna mirovina: 3.098 kuna.

Ovaj prilog nastao je uz potporu Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija u okviru projekta “Nema predaje”

.

Mozaik

Uspoređivati koronavirus i prometne nesreće jednostavno je glupo i opasno

Čak i da se te stvari mogu izjednačavati, što biste učinili da se suočite s mogućnošću da svaki stoti građanin u idućih dva mjeseca pogine u prometnoj nesreći?

Siniša Bogdanić

Objavljeno

|

“I od prometnih nesreća pogibaju ljudi pa nikome nije palo na pamet zabranjivati cestovni promet ili proglašavati karantenu zbog toga.” Ovo je teza koju često čujemo od koronaskeptika, a nažalost posljednjih dana koriste je i neki novinari u tekstovima kojima žele argumentirati potrebu vraćanja gospodarskog života u normalno stanje.

Potrebu za oživljavanjem gospodarstva razumijemo i podupiremo, no usporedba koronavirusa i prometnih nesreća jednostavno nije ispravna. Zato što su prometne nesreće više-manje ograničene na pojedine skupine u prometu i poznata konstanta. Zapravo, zbog ulaganja država u infrastrukturu i proizvođača automobila u sigurnost vozila, broj prometnih nesreća pada.


Stoga im je neinteligentno suprotstavljati koronavirus koji je nepoznat i ne znamo gdje su njegove granice. Ali znamo da je opasan te da broj zaraženih i mrtvih u društvima koja su zakašnjela s protuepidemijskim mjerama eksponencijalno raste.

Uz to, uobičajene prometne nesreće nigdje na svijetu nisu srušile zdravstvene sustave, prisilile liječnike da trijažiraju pacijente prema “biološkoj dobi” i poštuju protokole prema kojima (kronološki) starijim pacijentima treba dati morfij koji će ubrzati njihov odlazak, umjesto kisika koji će im produžiti život.

Uobičajene prometne nesreće nisu sagradile nova groblja, a nisu ni podigle smrtnost u gradovima, regijama, državama više od nekoliko puta. Samo u ožujku, broj smrtnih slučajeva u usporedbi s periodom od 2015. do 2019. godine skočio je za 568 posto u talijanskoj provinciji Bergamo, 391 posto u provinciji Cremona i 370 posto u provinciji Lodi.

I dok COVID-19 prate brojne nepoznanice, za prometne nesreće apsolutno sigurno možemo reći da se ne šire običnim društvenim kontaktom, disanjem ili kašljanjem. Još nije zabilježen smrtonosni prijenos lančanog sudara ili podlijetanja pod kamion s pacijenta na medicinsku sestru ili liječnika.

Usporedbom prometne nesreće i koronavirusa čini se logička zabluda lažnog izjednačavanja koja ne može uroditi ispravnim zaključivanjem. Čak i da se te stvari mogu izjednačavati, što biste učinili da se suočite s mogućnošću da svaki stoti građanin u idućih dva mjeseca pogine u prometnoj nesreći? Ili čak manje, recimo “samo” 20.000 njih. Među njima bi vjerojatno bio vaš prijatelj, dijete ili blagajnica iz lokalnog dućana.

Nadamo se da biste povikali: “Dovraga, zatvorite ceste dok ne pronađemo neko rješenje!”

Za one koji žele znati više

Prema Statističkom pregledu Ministarstva unutarnjih poslova u Hrvatskoj je tijekom prošle godine u prometu poginulo 297 osoba. Čak 110 osoba poginulo je uslijed slijetanja vozila s ceste. U sudarima su poginule 94 osobe. Kao crni rekord u prometu uzima se 1979. godina kada je poginulo čak 1.605 ljudi. 1990. godine poginulo je 1.360. sudionika prometa.

Prema podacima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, od posljedica zaraze COVID-19 u 71 dan od registracije prve infekcije, usprkos strogim mjerama, umrle su 83 osobe.

Nastavi čitati

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Poštujemo različitosti, promoviramo toleranciju i potičemo argumentiranu raspravu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP