Prati nas

Nema predaje

Siječanj, veljača, ožujak

U prvom kvartalu 2019. godine značajno je porastao broj braniteljskih mirovina po općim propisima

Kao i protekle zime, zabilježen je značajan pad broja mirovina koje se isplaćuju na temelju sudjelovanja u Drugom svjetskom ratu. Razmjerno, najviše se smanjio segment mirovina koje isplaćuju poraženim vojnicima NDH.

Objavljeno

|

foto: Pixabay

Kakvi su statistički pokazatelji unutar mirovina po posebnim propisima, kolokvijalno zvanih povlaštenima, možete pročitati u našoj redovnoj kvartalnoj analizi. Podsjećamo, riječ je o 17 kategorija mirovina, od kojih sustavno pratimo njih šest.

Analiza je napravljena na temelju službenih podataka Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje za dan 31. ožujka 2019. godine kada je HZMO isplaćivao 175.163 mirovine po posebnim propisima. Zadnjeg dana prošle godine isplaćivano je 175.254 pa tako dolazimo do podatka da je u prvom tromjesečju 2019. godine broj povlaštenih mirovina pao tek za 91.


Domobrani i ustaše: 4.716 mirovina (-260)

Mirovinu pripadnika takozvane Hrvatske domovinske vojske (Domobranstvo, Ustaška vojnica i Oružnica NDH) prima 260 osoba manje, što predstavlja ubrzavanje pada u odnosu na prethodni kvartal (-221). U samo tri mjeseca, ovaj se segment smanjio za 5,2%. Prosjek mirovina u ovoj kategoriji porastao je za 88 kuna.

Prosječni staž: 33 godine i 1 dan
Broj korisnika invalidske mirovine: 150 (3%)
Broj korisnika obiteljske mirovine: 3.995 (85%)
Prosječna mirovina: 2.512 kuna

Borci NOR-a: 10.929 mirovina (-487)

Broj partizanskih mirovina pao je za 487 u odnosu na zadnji kvartal 2018. godine. U postocima, broj partizanskih mirovina i obiteljskih mirovina koje primaju njihove udovice pao je za 4,3%, dok je prosjek iznosa mirovine porastao za 28 kuna.

Prosječni staž: 29 godina, 3 mjeseca i 3 dana
Broj korisnika invalidske mirovine: 415 (4%)
Broj korisnika obiteljske mirovine: 8.756 (80%)
Prosječna mirovina: 2.857,18 kuna. 

Bivši politički zatvorenici: 2.955 mirovine (-69)

Mirovinsko osiguranje je prestalo isplaćivati i 69 mirovina političkim zatvorenicima. To je stabilan pad od 2,2% u tromjesečnom periodu. Vrijednost ovih mirovina, u odnosu na prethodni kvartal, porasla je za 26 kuna.

Prosječni staž: 33 godine, 2 mjeseca i 23 dana
Broj korisnika invalidske mirovine: 290 (10%)
Broj korisnika obiteljske mirovine: 1.670 (57%)
Prosječna mirovina: 3.885 kuna.

Saborski zastupnici, ministri i ustavni suci: 668 mirovina (+3)

Broj mirovina saborskih zastupnika, ustavnih sudaca i članova vlade u tri mjeseca porastao je za 3. Ujedno je u promatranom periodu vrijednost ovih mirovina u prosjeku porasla za 57 kuna.

Prosječni staž: 33 godina, 2 mjeseca i 1 dan
Broj korisnika invalidske mirovine: 5 (1%)
Broj korisnika obiteljske mirovine: 116 (17%)
Prosječna mirovina: 9.850 kuna.

Branitelji: 109.179 mirovina (+468)

Broj braniteljskih mirovina porastao je za 468.  Taj je rast od 0,4%. Podsjetimo, u prethodnom kvartalu zabilježen je rast do čak 1%. Ove mirovine se isplaćuju u dvije skupine; prve su ostvarene prema ZOHBDR, dok su druge, znatno skromnije, priznate prema općim propisima i određene prema ZOHBDR-u. Znatan rast broja braniteljskih mirovina ostvaren je u drugoj skupini.

1. Mirovine ostvarene prema ZOHBDR – 71.177 mirovina (-82)
U prvom kvartalu 2019. ove su mirovine prosječno porasle za 58 kuna.
Prosječni staž: 18 godina, 8 mjeseci i 8 dana
Broj korisnika invalidske mirovine: 55.738 (78%)
Broj korisnika obiteljske mirovine: 14.330 (20%)
Prosječna mirovina: 5.802 kuna

2. Mirovine priznate prema općim propisima, a određene prema  ZOHBDR iz 2017. godine – 38.002 mirovina (+550)
U prvom kvartalu 2019. godine ove su mirovine prosječno porasle za 39 kuna.
Prosječni staž: 27 godina, 910 mjeseci i 4 dana
Broj korisnika invalidske mirovine: 15.778 (42%)
Broj korisnika obiteljske mirovine: 7.126 (19%)
Prosječna mirovina: 2.617 kuna

HVO: 6.755 mirovina (-10)

Broj mirovina koje se isplaćuju pripadnicima HVO-a pao je za 10. U prvom kvartalu ove su mirovine prosječno porasle za 61 kunu.

Prosječni staž: 7 godina, 2 mjeseca i 21 dan
Broj korisnika invalidske mirovine: 6.004 (89%)
Broj korisnika obiteljske mirovine: 751 (11%)
Prosječna mirovina: 3.098 kuna.

.

Mozaik

Nakon onog s roditeljima, djeca imaju najčvršći odnos upravo s bakama i djedovima

Unuke i bake i djedove veže poseban odnos koji djeci omogućuje međugeneracijsko učenje, prijenos tradicionalnih vrijednosti i moralnih načela. Bake i djedovi unucima predstavljaju značajne izvore obiteljske povijesti, tradicije i baštine, a uključenost u život baka i djedova doprinosi tome da djeca razviju pozitivne stavove prema starijoj populaciji i postanu osjetljivijima na njihove potrebe.

Objavljeno

|

“Mislila sam da nema veće ljubavi od one prema vlastitoj djeci, no onda su stigli unuci”, kaže gospođa Barbara (68) iz Zagreba. “Ivan ima pet godina, a Maja Lena dvije i to su moje dvije najveće sreće u životu. Unuci se vole na poseban način. Ne znam što je u pitanju. Možda to što smo, kad su naša vlastita djeca mala, zaposleni, opterećeni, pod stresom… A kad stignu unuci, imamo više vremena, opušteniji smo, ne odgajamo ih, zapravo, mi, nego ih možemo i razmaziti. Unuci su stvarno posebna vrsta ljubavi.”

Ovakav ili sličan odgovor dobit ćemo od gotovo svih baka i djedova, ali nisu oni jedini koji profitiraju od takvog odnosa. Vrijeme provedeno s bakama i djedovima jako je dobro i za samu djecu, kazala nam je prof.dr.sc. Jasna Krstović, pedagoginja i savjetnica rektorice Sveučilišta u Rijeci.


“Nakon odnosa roditelj – dijete, odnos djeteta sa svojim bakama i djedovima je najčvršći. (Beebe M., Duncan, S.F., 2006., prema Ruthenford i dr., 1999.). Kornhaber tu vezu naziva ‘čistom ljubavlju’, odnosno ljubavlju bez granica te naglašava da se takva veza često održi kad unuci odrastu. Vrijeme provedeno s bakom i djedom uči djecu važnosti obiteljskih veza i obiteljskoj privrženosti, stoga su oni vrlo važan dio života djeteta.”

Međugeneracijsko učenje

“Unuke i bake i djedove veže poseban odnos. I jedni i drugi su van glavne struje društva jer djeca su ‘premlada’, a bake i djedovi ‘prestari’. Takav odnos djeci omogućuje međugeneracijsko učenje, prijenos tradicionalnih vrijednosti i moralnih načela. Bake i djedovi unucima predstavljaju značajne izvore obiteljske povijesti, tradicije i baštine, a uključenost u život baka i djedova doprinosi tome da djeca razviju pozitivne stavove prema starijoj populaciji i postanu osjetljivijima na njihove potrebe. Također, bake i djedovi predstavljaju nadu u budućnost jer svojim unucima mogu pokazati da starenje ne znači prepustiti se dosadi, da je pred njima vrijedan period života u kojem su potencijalno svi na dobitku”, navodi Krstović.

No, baš kao i kad su u pitanju svi drugi odnosi, i odnosi baka i djedova s unucima može biti opterećen potencijalnim nesporazumima između samih baka i djedova i njihove djece, odnosno roditelja njihovih unuka koji bakama i djedovima mogu prigovoriti “miješanje u odgoj”. Kako nadvladati takve probleme?

“Međugeneracijski nesporazumi mogu nastati zato što bake i dedovi ponekad zaboravljaju da su roditelji primarni odgajatelji svoje djece, ne  uvažavaju  samostalnost odrasle djece i načine na koje oni odgajaju svoju djecu, ne slušaju i ne poštuju odluka koje su roditelji donijeli, zadržavaju ulogu roditelja umjesto da prihvate uloge bake i djeda ta, na koncu, žele biti  bolja verzija sebe iz roditeljskih dana te s unucima nastoje nadoknaditi one važne stvari koje su propustili u odnosu s vlastitom djecom dok su bila malena”, govori naša sugovornica pa dodaje:

“Pridržavanju norme neuplitanja, znači  prihvatiti svoju ulogu bake/djeda, pritom se pridržavati određenih granica, ponašati se u skladu sa svojom ulogom u skladu s odlukama i stavovima roditelja djece. Važno je da bake i djedovi prihvate svoju ulogu bake/djeda, ali da se pritom pridržavaju određenih granica, te da se ne ponašaju i dalje kao da su u ulozi roditelja.”

Dok brinu o unucima, djedovi i bake trebali bi to činiti u skladu s odlukama i stavovima roditelja djece, navodi profesorica Krstović. “Neuplitanje u to kako roditelji odgajaju djecu značajno je za održavanje međusobnih dobrih odnosa, jer je dobar odnos s roditeljima temelj za dobar odnos s unucima. Umjesto ‘uplitanja’ svakako se preporučuje  – suradnja.”

Bake i djedovi imaju više vremena za svoje unuke nego što su imali za svoju djecu. Kako je najbolje iskoristiti to vrijeme? „Osim što imaju više vremena, nemaju egzistencijalnu odgovornost  te su zato u opušteniji u obavljanju ove uloge u odnosu na roditeljsku, više uživaju u provođenju zajedničkog vremena s unucima nego što su s vlastitom djecom.”

Bake i djedovi unucima daju ono što roditelji ne mogu

“Odnos baka i djedova prema unucima karakterizira upravo nesebičnost i požrtvovnost s njihove strane, iskazivanje razumijevanja prema njima,  održavanje danih obećanja, udovoljavanje njihovim različitim zahtjevima u određenim granicama. Zbog toga  bake i djedovi mogu dati svoj doprinos njihovom odgoju na potpuno drugačiji način. Kroz zajedničke aktivnosti djeca mogu steći posebna iskustva koja njihovi roditelji ne bi mogli prenijeti na njih zbog dobi u kojoj se nalaze, drugačije odgojno-obrazovne uloge koju kao roditelji imaju i slično”, navodi ova istaknuta pedagoginja.

“Bake i djedovi se igraju s djecom, posebno onih igara koje su se igrale kad su njihovi roditelji bili djeca, upoznaju ih s načinima života koji je otišao u nepovrat, obavljaju zajedničke životne aktivnosti koje su djeci upravo stoga što ih nema u suvremenom djetinjstvu posebno interesantne. Baka i djed predstavljaju mirnu oazu u koju se djeca rado vraćaju. Zaogrnuti posebnom vrstom odnosa osjećaju se nesputana, oslobođena tenzija i napetosti karakterističnih za suvremeno djetinjstvo. U komunikaciji su s odraslima koji za njih imaju beskrajno puno ljubavi i strpljenja, pružaju im podršku i predstavljaju ‘punjače baterija’ za lakše snalaženje u suvremenom načinu života”, zaključuje Jasna Krstović.

Ovaj prilog nastao je uz potporu Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija u okviru projekta “Nema predaje”

Nastavi čitati

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP