Prati nas

Nema predaje

Siječanj, veljača, ožujak

U prvom kvartalu 2019. godine značajno je porastao broj braniteljskih mirovina po općim propisima

Kao i protekle zime, zabilježen je značajan pad broja mirovina koje se isplaćuju na temelju sudjelovanja u Drugom svjetskom ratu. Razmjerno, najviše se smanjio segment mirovina koje isplaćuju poraženim vojnicima NDH.

Siniša Bogdanić

Objavljeno

|

foto: Pixabay

Kakvi su statistički pokazatelji unutar mirovina po posebnim propisima, kolokvijalno zvanih povlaštenima, možete pročitati u našoj redovnoj kvartalnoj analizi. Podsjećamo, riječ je o 17 kategorija mirovina, od kojih sustavno pratimo njih šest.

Analiza je napravljena na temelju službenih podataka Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje za dan 31. ožujka 2019. godine kada je HZMO isplaćivao 175.163 mirovine po posebnim propisima. Zadnjeg dana prošle godine isplaćivano je 175.254 pa tako dolazimo do podatka da je u prvom tromjesečju 2019. godine broj povlaštenih mirovina pao tek za 91.


Domobrani i ustaše: 4.716 mirovina (-260)

Mirovinu pripadnika takozvane Hrvatske domovinske vojske (Domobranstvo, Ustaška vojnica i Oružnica NDH) prima 260 osoba manje, što predstavlja ubrzavanje pada u odnosu na prethodni kvartal (-221). U samo tri mjeseca, ovaj se segment smanjio za 5,2%. Prosjek mirovina u ovoj kategoriji porastao je za 88 kuna.

Prosječni staž: 33 godine i 1 dan
Broj korisnika invalidske mirovine: 150 (3%)
Broj korisnika obiteljske mirovine: 3.995 (85%)
Prosječna mirovina: 2.512 kuna

Borci NOR-a: 10.929 mirovina (-487)

Broj partizanskih mirovina pao je za 487 u odnosu na zadnji kvartal 2018. godine. U postocima, broj partizanskih mirovina i obiteljskih mirovina koje primaju njihove udovice pao je za 4,3%, dok je prosjek iznosa mirovine porastao za 28 kuna.

Prosječni staž: 29 godina, 3 mjeseca i 3 dana
Broj korisnika invalidske mirovine: 415 (4%)
Broj korisnika obiteljske mirovine: 8.756 (80%)
Prosječna mirovina: 2.857,18 kuna. 

Bivši politički zatvorenici: 2.955 mirovine (-69)

Mirovinsko osiguranje je prestalo isplaćivati i 69 mirovina političkim zatvorenicima. To je stabilan pad od 2,2% u tromjesečnom periodu. Vrijednost ovih mirovina, u odnosu na prethodni kvartal, porasla je za 26 kuna.

Prosječni staž: 33 godine, 2 mjeseca i 23 dana
Broj korisnika invalidske mirovine: 290 (10%)
Broj korisnika obiteljske mirovine: 1.670 (57%)
Prosječna mirovina: 3.885 kuna.

Saborski zastupnici, ministri i ustavni suci: 668 mirovina (+3)

Broj mirovina saborskih zastupnika, ustavnih sudaca i članova vlade u tri mjeseca porastao je za 3. Ujedno je u promatranom periodu vrijednost ovih mirovina u prosjeku porasla za 57 kuna.

Prosječni staž: 33 godina, 2 mjeseca i 1 dan
Broj korisnika invalidske mirovine: 5 (1%)
Broj korisnika obiteljske mirovine: 116 (17%)
Prosječna mirovina: 9.850 kuna.

Branitelji: 109.179 mirovina (+468)

Broj braniteljskih mirovina porastao je za 468.  Taj je rast od 0,4%. Podsjetimo, u prethodnom kvartalu zabilježen je rast do čak 1%. Ove mirovine se isplaćuju u dvije skupine; prve su ostvarene prema ZOHBDR, dok su druge, znatno skromnije, priznate prema općim propisima i određene prema ZOHBDR-u. Znatan rast broja braniteljskih mirovina ostvaren je u drugoj skupini.

1. Mirovine ostvarene prema ZOHBDR – 71.177 mirovina (-82)
U prvom kvartalu 2019. ove su mirovine prosječno porasle za 58 kuna.
Prosječni staž: 18 godina, 8 mjeseci i 8 dana
Broj korisnika invalidske mirovine: 55.738 (78%)
Broj korisnika obiteljske mirovine: 14.330 (20%)
Prosječna mirovina: 5.802 kuna

2. Mirovine priznate prema općim propisima, a određene prema  ZOHBDR iz 2017. godine – 38.002 mirovina (+550)
U prvom kvartalu 2019. godine ove su mirovine prosječno porasle za 39 kuna.
Prosječni staž: 27 godina, 910 mjeseci i 4 dana
Broj korisnika invalidske mirovine: 15.778 (42%)
Broj korisnika obiteljske mirovine: 7.126 (19%)
Prosječna mirovina: 2.617 kuna

HVO: 6.755 mirovina (-10)

Broj mirovina koje se isplaćuju pripadnicima HVO-a pao je za 10. U prvom kvartalu ove su mirovine prosječno porasle za 61 kunu.

Prosječni staž: 7 godina, 2 mjeseca i 21 dan
Broj korisnika invalidske mirovine: 6.004 (89%)
Broj korisnika obiteljske mirovine: 751 (11%)
Prosječna mirovina: 3.098 kuna.

Ovaj prilog nastao je uz potporu Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija u okviru projekta “Nema predaje”

.

Mozaik

Ovo ljeto je manje turista pa svoju zemlju ponovno otkrivaju – domaći

Svima koji se bave turizmom, ova sezona nije vrijedna spomena. Međutim, sad kad nema ogromnog broja turista, u nekima od najpoznatijih destinacija ponovno uživaju domaći.

Moje Vrijeme

Objavljeno

|

Autor

Turistička sezona je na izdisaju – što zbog skorašnjeg kraja ljeta, početka škole i svega što donose i normalne godine, a što zbog egzodusa turista čim su njihove matične zemlje stavile Hrvatsku na crvenu listu zbog porasta broja zaraženih koronavirusom.

Strani turisti koji su ove godine ipak došli na Jadran (statistike kažu njih oko 40 posto od uobičajenog broja), brže-bolje su spakirali stvari i zaputili se prema granici ostavljajući inače krcate turističke destinacije polupraznima. I dok ugostitelji i iznajmljivači očajavaju, ostalo stanovništvo ponovno otkriva neka mjesta koja su prijašnjih godina zbog nepreglednih rijeka ljudi, izbjegavali.


Na Plitvičkim jezerima tako se, nakon dugog vremena, uglavnom čuje samo hrvatski jezik, a osim manjih gužvi, mnoge je na posjet ovom našem najpoznatijem nacionalnom parku ponukala i niža cijena ulaznica kojom je uprava parka željela od sezone spasiti što se spasiti da. Tijekom svibnja i lipnja kad se još činilo da od turističke sezone neće biti ništa, cijena je bila snižena i do 50 posto, no kad su posjetitelji ipak počeli pristizati, cijena je malo povećana, no i dalje je 30 posto niža od uobičajene.

To je bio jedan od razloga i što su park baš sada odlučili posjetiti Branka i Vlado, umirovljenici iz Zagreba koji su u prvu šetnju Plitvičkim jezerima poveli i svog trogodišnjeg unuka Jana.

“Karta je jako skupa. I sada, a o prijašnjoj cijeni da i ne govorimo. Gledajte, nama je kao penzionerima to jako skupo. I onda kad platiš skupu kartu, još se guraš s tisućama turista. No sad kad je cijena malo niža, a gužvi nema, odlučili smo doći. Naš unuk još nikada nije bio na Plitvicama, pa dok mu roditelji rade, mi smo napravili mali izlet”, govori nam Branka i dodaje da su nešto džeparca za ovo putovanje dobili i od svoje djece, Janovih roditelja.

“Karte smo kupili jednu mi, drugu su nam platila naša djeca, a mali ima besplatan ulaz. Ponijeli smo sa sobom sendviče i sokove tako da osim sladoleda nećemo puno više trošiti. Učinilo nam se da je sada idealan trenutak za dolazak. Ima ljudi, ali gužva nije kao ranijih godina. Pa znalo se događati da ljudi bude toliko da auti budu sparkirani uz rub ceste s obje strane uzduž čitavih Plitvica. Ove godine je prava milina. Da bar tako i ostane”, kaže Vlado pripremajući karte za pregled na ulazu u park.

Upravo ovo zadnje je česta opaska koja se može čuti od domaćih ljudi – barem od onih koji ne žive od turizma: ovolik, dakle upola manji broj turista, zapravo je idealan. Samo kad bi oni svi donijeli toliko novca kao da ih je duplo više. Nažalost, to tako ne ide.

foto: Silvija Novak

Svjesni su toga i u Zadru gdje na poznatoj gradskoj plaži Kolovare lokalci ponovno uživaju kao nekad, ali s određenim grčem. “Ovo je taman. Više ljudi je naprosto previše, ali nažalost neće ovo svi uspjet preživjeti. Mislim prije svega na kafiće i restorane. Lako za mene, ja sam u mirovini”, kaže Senka koja je na plažu povela i svoje dvije unučice.

“Da vam pravo kažem i ne sjećam se kad sam zadnji put bila na Kolovarama na kupanju. Kad mi dođu djeca iz Zagreba, odemo na plažu negdje izvan grada. Tu na Kolovarama bude čovjek na čovjeku. Ali ove godine je kako bi trebalo biti”, kaže Senka kupujući djevojčicama sladoled u kafiću na plaži u kojem ove godine nema gužve. “Bilo je ljudi. Imali smo par dana, čak i tjedana početkom kolovoza koji su izgledati kao da nema korone. Ali brzo se to razišlo. Tako da sada, napokon, uživamo mi.”

Ni u trajektnoj luci Gaženica nije gužva. U špici sezone i tu su se, povremeno, znale stvoriti velike kolone za ukrcaj, no to je trajalo svega par udarnih vikenda i nakon toga je stalo. Sada na otok putuju uglavnom samo domaći, oni koji ondje žive ili imaju vikendice, a jedini kruzer u luci ne čeka putnike, već je ondje “zapeo” i čeka da prođe pandemija.

foto: Silvija Novak

No zanimljivo, mnogi otoci, pa tako i Dugi otok, nisu taj pad broja turista baš toliko osjetili. “Srpanj je bio tako-tako, ali kolovoz pun. Nije bilo slobodne sobe”, kaže godpođa Rada koja iznajmljuje apartman u mjestu Verunić.

Naime, na najudaljeniji otok zadarskog arhipelaga i inače dolaze oni željni mira i tišine, a kako taj skriveni biser Jadrana još uvijek nije zahvatila posvemašnja apartmanizacija, čak i kad su svi kapaciteti uglavnom popunjeni, nije prevelika gužva. Također, nisu iznevjerili niti nautičari kojima je Dugi otok jedna od omiljenih destinacija.

No da nije sve baš kao inače, lokalno stanovništvo zna po ipak manje sparkiranih automobila u blizini poznate plaže Saharun i po tome što mnogi restorani, čak ni u srcu sezone, nisu radili čitav dan nego samo poslijepodne i navečer.

Domaći su zato uživali i kupali se i na plažama koje inače, kad je sezona u punom jeku, zaobilaze u širokom luku. Tko ga uspije preživjeti, mogao bi pamtiti ovo ljeto kao jedno od najljepših u životu.

Ovaj prilog nastao je uz potporu Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija u okviru projekta “Nema predaje”

Nastavi čitati

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Poštujemo različitosti, promoviramo toleranciju i potičemo argumentiranu raspravu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP