Prati nas

Mozaik

Kad je čovjek najnesretniji?

Je li kriza srednjih godina samo mit?

Kako god da definiramo srednju dob, pitanje je jesu li krize koncentrirane u ovom periodu? Postoje i ne toliko duboka objašnjenja nezadovoljstva u srednjoj dobi. To je dob kad djeca napuštaju roditeljski dom i kada su odrasli uglavnom razapeti između brige za djecu i ostarjele roditelje. Kronične bolesti često pokazuju svoje prve simptome. Moguće je da su i zahtjevi na poslu vrlo visoki.

Silvija Novak

Objavljeno

|

foto: Andrik Langfield/Unsplash

Iako mnogi ljudi osjećaju nezadovoljstvo životom kako postaju stariji, malo je dokaza da doista prolazimo kroz krizu u srednjoj životnoj dobi, piše Nick Haslam za BBC. Srednja dob se često smatra prelomnom točkom u životu. Popeli ste se na vrh brda i pogled prema dolje ne izgleda obećavajuće. Ili kao što je Viktor Hugo rekao: “Četrdeset je stara dob mladosti a pedeset je mlada dob starosti.”

Duboko je ukorijenjena ideja da su ljudi u srednjoj dobi skloni depresiji ili se svim sredstvima izbjegavaju suočiti s činjenicom da stare. Studije pokazuju da velika većina ljudi vjeruje u postojanje tzv. krize srednjih godina, a gotovo polovica tvrdi da su je i sami proživjeli. No postoji li ona uistinu?


Solidni su dokazi da se pad stupnja zadovoljstva u srednjoj životnoj dobi uistinu događa. Ankete na populacijama obično pokazuju najniži stupanj zadovoljstva životom upravo u srednjoj dobi. Australsko HILDA istraživanje sugerira najniži stupanj zadovoljstva u 45-oj godini života. Srednja dob je nekima možda posebno teška ali postoji malo dokaza da je to tipično period krize i potištenosti.

Kad je uopće srednja dob?

Jasno je da postoje mnogi razlozi za čovjekovo nezadovoljstvo tijekom srednjih godina. Ali da li to čini krizu srednjih godina realnom ili je ona samo fantom privlačan našoj intuiciji? Postoje dobri razlozi da budemo skeptični.

Za početak, teško je odlučiti kad bi se kriza srednjih godina trebala pojaviti. Ideje o srednjoj dobi su elastične i mijenjaju se kako starimo. Jedna studija je pokazala da mladi smatraju da se srednja životna dob odnosi na period od tridesete do pedesete godine života dok se kod starijih od šezdeset pokazako da srednjom dobi doživljavaju period od kasnih tridesetih do srednjih pedesetih godina.

Ako budete zadovoljniji živjet ćete duže, stoga naučite kako biti zadovoljniji

U jednoj američkoj studiji, trećina ispitanika u sedamdesetim godinama života opisala je sebe kao sredovječne. Također, otkriveno je da su sredovječni skloni osjećati se desetljeće mlađima od svoje realne životne dobi.

Kako god da definiramo srednju dob, pitanje je jesu li krize koncentrirane u ovom periodu? Jedna studija sugerira da nisu, već indicira da kriza polagano postaje sve češća kako starimo. Kod ispitanika u dvadesetima, samo 44% je prijavilo krizu, u odnosu na 49% ispitanika u tridesetima i 53% ispitanika u četrdesetima.

U drugoj studiji, što su sudionici bili stariji, to je bila kasnija dob u kojoj su naveli pojavu krize srednjih godina. Ljudi stariji od 60 su se prisjećali početka krize u 53. dok su oni u četrdesetima ustanovili početak krize u 38. Dakle možemo tvrditi da ne postoji nekakva izrazita kriza srednjih godina, već samo kriza koja se događa tijekom srednjih godina. Ali ta bi se mogla podjednako događati i prije ili kasnije.

Što teoretičari misle?

Psihoanalitičar Eliot Jacques koji je 1965. smislio termin “kriza srednjih godina”, vjerovao je da ona reflektira početak spoznaje o vlastitoj smrtnosti. “Smrt postaje osobno pitanje a ne samo generalna ideja ili osjećaj gubitka bliske osobe.” Prema Jacquesu, ključno postignuće u srednjoj dobi je prelazak iz faze mladenačkog idealizma prema onom što je nazvao kontemplativnim pesimizmom i konstruktivnom rezignacijom. Tvrdio je da srednja dob počinje kad dovoljno sazremo kroz prevladavanje poricanja smrti i destruktivnih poriva.

Carl Jung ponudio je drugačije stajalište. Tvrdio je da je srednja dob vrijeme kad prethodno potisnuti aspekti psihe postaju integrirani. Muškarci bi mogli povratiti svoju nesvjesnu ženstvenu stranu potisnutu za vrijeme njihove mladosti, a žene bi mogle osvijestiti svoju muževnu stranu.

Postoje i ne toliko duboka objašnjenja nezadovoljstva u srednjoj dobi. To je dob kad djeca napuštaju roditeljski dom i kada su odrasli uglavnom razapeti između brige za djecu i ostarjele roditelje. Kronične bolesti često pokazuju svoje prve simptome. Moguće je da su i zahtjevi na poslu vrlo visoki.

Ali, možda postoji još nešto još temeljnije i biološke naravi. Koliko znamo, čimpanze i orangutani ne pate od egzistencijalne tjeskobe, sindroma praznog gnijezda ili poslovnog stresa. Pa opet pokazuju jednaki pad u stupnju blagostanja poput njihovih ljudskih rođaka.

Jedna studija je pokazala da su čimpanze u svojim kasnim dvadesetim i srednjim tridesetim godinama najlošije raspoložene, najmanje uživaju u društvenim aktivnostima te imaju naslabiju sposobnost da postignu svoje ciljeve. Istraživači su pretpostavili da je riječ o promjenama u moždanim strukturama.

Srednja dob kao period rasta

Krizne epizode ne moraju biti usko povezane s životnim nedaćama. Istraživanja često ne uspijevaju pokazati jasnu vezu između stresnih događanja i percepcije krize. Jedna studija je pokazala da percepcija krize srednjih godina nije povezana s nedavnim razvodom, gubitkom posla ili smrću voljene osobe, već da je primarno povezana s povijesti depresivnih stanja.

Želite živjeti dulje? Budite optimist

Ideja da je srednja dob sumorno vrijeme, nije potkrijepljena istraživanjima. Iako ste pri dnu životne krivulje zadovoljstva u obliku slova U, glavnina promjena koje se dešavaju tijekom ovog perioda je pozitivno.

Uzmite npr. promjene u osobnosti. Longitudinalna studija koja je pratila tisuće Amerikanaca u dobi od 41 do 50, otkrila je kako su ispitanici s godinama postali manje neurotični i opterećeni sobom. Ove promjene u osobnosti nisu bile povezane s iskustvima životnih nedaća.

Još jedno istraživanje na uzorku žena od 43. do 52. pokazalo je da tijekom starenja žene pokazuju tendenciju da budu manje zavisne i samokritične, a više samopouzdane, odgovorne i odlučne. Ove promjene bile su neovisne o tome je li žena ušla u menopauzu ili je proživljavala sindrom praznog gnijezda.

Druga istraživanja pričaju sličnu priču. Općenito, psihološke promjene tijekom srednje životne dobi su pozitivne. Ljudi postaju stabilniji i sve više prihvaćaju sami sebe, dok razina pozitivnih emocija polako raste tijekom godina.

Čak bi i percipirana kriza srednjih godina mogla imati pozitivnu stranu. Jedna studija je pokazala da ljudi koji su proživjeli više kriza u životu pokazuju veći stupanj suosjećanja prema drugima. Stoga možda i nije iznenađenje da stari ističu srednju životnu dob kao fazu života koju najviše vole.

Izazov je i u tome da se iz srednjih godina izađe s obnovljenim životnim zadovoljstvom, kao što uostalom većini i polazi za rukom. Da citiramo još jednom Victora Hugoa: “Divno je kad se gracioznost spoji borama.”

.

Show

U 78. godini umro je Mustafa Nadarević, govorio je da je ljubav neobjašnjiva

Nadarević je bio jedan od najcjenjenijih glumaca s ovih prostora, a jednako je uspješan bio i u kazalištu i na filmu.

Silvija Novak

Objavljeno

|

Jedna od najvećih zvijezda jugoslavenske kinematografije, glumac Mustafa Nadarević, preminuo je u 77. godini nakon duge i teške bolesti. Tužnu vijest je za Radio Sarajevo potvrdio njegov prijatelj, također glumac Moamer Kasumović.

Mustafa Nadarević rođen je u Banja Luci 1943. godine. Živio je i radio u mnogim gradovima bivše Jugoslavije, no najveći dio života proveo je u Zagrebu gdje je i započeo glumačku karijeru u Zagrebačkom kazalištu mladih, da bi nekoliko godina kasnije postao članom Drame Hrvatskog narodnog kazališta.


O prvoj ulozi i imenu Mustafa

U prvom razredu osnovne škole u Zagrebu, učiteljica mi je stavila trešnje na uši i bio sam Crvenkapica zato što me htjela prezentirati u razredu. Vi živite u Sarajevu i Mustafa je normalno ime. U Zagrebu je to abnormalno ime. Djeca su vikala ‘Musta otvori usta’. Došao sam baki kući plakati i onda je zamolila učiteljicu da ne piše više Mustafa nego Mujica. Nakon dva tri dana, djeca su vikala Mujica Gujica. (Novi list, 2018.)

O radnim navikama

Ja sam vrlo kasno počeo, negdje sa 36 godina, kad sam dobio kćerku, onda sam se uozbiljio. Imao sam jedan veliki problem, u meni jeste Balkan. I taj Balkan ima jednu prekrasnu krilaticu – lako ćemo. Nema lako, teško ćemo. U 36. godini sam počeo ozbiljno raditi, do tada sam bio zaljubljen u svoju ženu, dijete, svijet oko mene. Posao se mora krvavo odraditi da bi bio dobar. (Novi list, 2018.)

O ljubavi

Ljubav svake vrste, prema knjizi, prema prirodi, prema listu, prema životinji, prema čovjeku… Ljubav nije seks. Ljubav je jedna velika pažnja, nježnost, drugarstvo – neki titraj – nešto neobjašnjivo. A ovo drugo je da bi drugi došli iza nas. (N1, 2018.)

O ženskoj ljepoti

Svakom čovjeku je draže ispred sebe imati osobu iz čijih očiju isijava ljepota. I ženama je ljepše gledati nekog mladog dečka nego ćelavog starog jarca s brčićima. Obožavam žene koje nisu umjetne, danas svaka može dobro izgledati uz pomoć plastične kirurgije i šminke. Volim prirodnu ljepotu. (Globus, 2010.)

Je li za vrijeme Tita bilo bolje?

Apsolutno. Prije svega, bilo nas je dvadeset milijuna. Svaki film gledalo je nekoliko milijuna ljudi. Sad smo rascjepkani na pet, šest, četiri, sedam, osam i ne znam koliko milijuna. U Titovo vrijeme živjelo se drugačije. Školovanje je bilo besplatno, mogao si studirati što si želio, imao si socijalno osiguranje, neku socijalnu državu. Danas toga nema. (CDM.me, 2017.)

O teškoj bolesti

Svim rizičnim skupinama, pogotovo pušačima, mogu poručiti da ne budu primitivni kao ja, da se plaše doktora. Meni je doktor još kao malom djetetu bio ‘jao’, od zubara nadalje, sve je bilo strašno. Dobro je da se ide na vrijeme na preglede, jer onda je izlječivost vrlo blizu. (MojeVrijeme.hr, 2020.)

U svojoj bogatoj karijeri ostvario je mnogo zapaženih uloga poput Bogdana u “Hvarkinji”, Pometa u “Dundi Maroju” i Miletića u “Ostavci”, no mnogi će ga ponajviše pamtiti kao nenadmašnog Leona Glembaja u Vrdoljakovoj ekranizaciji Krležinog klasika “Gospoda Glembajevi”.

Osim toga, glumio je i u filmovima “Kuduz”, “Gluvi barut”, “Praznik u Sarajevu”, “Puška za uspavljivanje”, “Ničija zemlja”, „”Gori vatra”, “Nafaka” i mnogim drugima. Publiku ispred malih ekrana oduševio je ulogom Izeta Fazlinovića u seriji “Lud, zbunjen normalan” koja je snimana od 2007. do 2016. godine.

Nadarević se okušao i kao kazališni redatelj te je 1992. godine u Gavelli režirao “Let iznad kukavičjeg gnijezda”, a nakon toga i “Balkanskog špijuna”, “Zabune” i Hasanaginicu”.

Nastavi čitati

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Poštujemo različitosti, promoviramo toleranciju i potičemo argumentiranu raspravu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP