Prati nas

Zdravlje

Doživjeti stotu!

Jesmo li dosegnuli maksimum ili možemo živjeti još duže?

Ljudi prestanu umirati od jedne bolesti, no onda se bore s drugom koja dolazi na njeno mjesto. Dok sve češće preživljavaju srčane i moždane udare, ulaze u dob u kojoj ih dočeka demencija.

Moje Vrijeme

Objavljeno

|

foto: sk/Unsplash

kroz gotovo dva stoljeća životni vijek čovjeka produžavao se rapidno i konstantno. Sredinom 19. stoljeća, ljudi su živjeli ne predugo nakon 40. rođendana. Poboljšanje prehrane, higijene, sanitarnih uvjeta i stanovanja pomaknuo je životni vijek početkom 20. stoljeća na gotovo 60. godina, javlja BBC.

Daljnjim razvojem, uz iznimku pojedinih godina 20. stoljeća, nastavljen je napredak kroz uvođenje široko dostupne zdravstvene skrbi i cijepljenje djece. Od 70-ih naovamo medicina je napredovala u liječenju srčanih bolesti i moždane kapi. I tako smo došli do 21. stoljeća u kojem je očekivani životni vijek za žene 80, a za muškarce 75 godina.


Nataložilo se na to još nekoliko godina, no onda je rast životnog vijeka postao rapidno sporiji. Prekretnica se dogodila 2011. godine.

Stručnjaci su istraživali je li riječ o anomaliji, no sada je jasno da nije riječ o kratkotrajnoj epizodi. Demografska predviđanja pokazuju da će Britancima trebati 12 godina da bi im se produžio životni vijek za samo jednu dodatnu godinu.

Jeanne Calment (screenshot: ina.fr/Youtube)

Neki znanstvenici misle da su ljudi dosegnuli svoj maksimum. Francuskinja Jeanne Calment postala je najstariji živući čovjek živeći 122 godine. No od tada je prošlo dva desetljeća. Znanstvenici su u časopisu Nature objavili da je strop ljudskog vijeka 115 godina, a da su slučajevi poput Calment tek rijetki izuzeci. No ne slažu se svi s tim.

S tim se ne slaže, recimo, američki genetičar David Sinclair koji u svojoj knjizi “Životni vijek” tvrdi da bi kroz poticanje ekspresije gena koji utječu na dugovječnost ljudi mogli živjeti i dulje. Kako bilo, postoje dokazi da britanska populacija nije dosegnula svoj maksimum. Japancima, primjerice, iako žive duže od Britanaca, brže raste očekivani životni vijek. Statistike pokazuju da su, od bogatih nacija, od Britanaca gori samo Amerikanci.

Stručnjak za starenje Edward Morgan trendove objašnjava kompleksnom paletom različitih čimbenika. Kaže, sve bi trebalo istražiti. A britanske javnozdravstvene vlasti već provode istraživanja.

U objavljenom izvješću kao jedan od čimbenika navode da se proteklih desetljeća nije dogodio nikakav veći proboj u medicini. Ljudi prestanu umirati od jedne bolesti, no onda se bore s drugom koja dolazi na njeno mjesto. Dok sve češće preživljavaju srčane i moždane udare, ulaze u dob u kojoj ih dočeka demencija. Pa je posljedično sve veći broj smrti uzrokovanih demencijama.

Uz to, čini se da uzrok treba tražiti i u rezanju javnih troškova. Na to je već ranije upozorio i bivši savjetnik Svjetske zdravstvene organizacije profesor Michael Marmot. Dokazi potvrđuju da usporavanje rasta životnog vijeka jače pogađa siromašne, a upravo njih najviše dotiče rezanje troškova zdravstva i socijalne skrbi.

No, ovo su samo neki od brojnih čimbenika iz kojih, za sada, ne treba izvlačiti konačan zaključak. Za sada se tek pouzdano zna da čim duže ovaj trend potraje, tim je veći pritisak na znanstvenike da pronađu njegove uzroke.

.

Zdravlje

Ne, pranje ruku neće oslabiti vaš imunološki sustav, ali može vam sačuvati zdravlje

Mikrobi su svuda oko nas i u nama. U zraku, u hrani koji jedemo, u tlu, u vodi… Može ih se naći na svakoj površini i zapravo ih ne možemo izbjeći.

Silvija Novak

Objavljeno

|

Tijekom pandemije koronavirusa stalno nas se podsjeća da redovito i temeljito peremo ruke i čistimo površine koje koristimo i često dodirujemo. Na taj način uklanjamo ili uništavamo virus koji uzrokuje bolest Covid-19 i smanjujemo rizik od oboljenja, piše portal Science Alert.

Međutim, pojavila se bojazan da pojačano korištenje dezinfekcijskih sredstava i učestalo pranje ruku može oslabiti naš imunološki sistem jer smanjivanjem izloženosti raznim bacilima onemogućujemo našem organizmu da “nauči” odgovoriti na zarazu i pokrene našu prirodnu obranu. Dobra je vijest da za takvo što nema nikakvih dokaza.


Hipoteza o higijeni

Da bi naš imunitet dobro funkcionirao, potrebno je da budemo izloženi različitim mikrobima iz okoliša. Od većine njih, nećemo se razboljeti. Vjerovanje da pojačana osobna ili higijena prostora oslabljuje naš imunološki sistem poznata je kao “hipoteza o higijeni”. Ta teorija sugerira da okoliš u kojem odrasta malo dijete može biti “previše čist” te tako dijete neće biti izloženo dovoljnoj količini mikroba da bi se njegov imunološki sistem razvio kako treba.

Zagovaratelji te teze kažu kako prečista okolina za posljedicu ima veći broj oboljelih od alergija, astme i nekih autoimunih poremećaja. No istraživanja posljednjih godina su pokazala da postoje i brojni drugi razlozi za razvoj navedenih stanja. Najvažnije od svega je znati da niti previše prljava okolina ne pomaže našem imunitetu. Štoviše, prljavština stanje samo pogoršava.

Što je imunološki sustav?

Imunološki sustav štiti naše tijelo od svega što mu može naškoditi: štetnih kemikalija, bakterija i virusa te stanica raka. Dvije su glavne linije obrane. Prvi je urođeni sustav koji brzo odgovara na širok spektar patogena te se bori protiv infekcija i oštećenja tkiva.

Drugi je adaptivni, odnosno naučeni imunološki sistem koji razvija specifičan odgovor na neke opasnije viruse i bakterije. Stanice koje u tome sudjeluju “pamte” mikrob s kojim su došle u doticaj te ga pri sljedećem susretu odmah uništavaju. Razvoj tog oblika imunološkog sustava počinje odmah nakon rođenja i traje čitav život, no pod stare dane se ipak smanjuje.

Što oslabljuje naš imunološki sistem?

Neki aspekti modernog života doista mogu oslabiti naš imunološki sistem, a to uključuje manjak sna, neke lijekove ili antibiotike, niske razine vitamina D, nedovoljna konzumacija voća i povrća, manjak fizičke aktivnosti te stres.

No dokaza da pojačana higijena oslabljuje naš imunitet – nema. Razlog je jednostavan: mikrobi su svuda oko nas i u nama. U zraku, u hrani koji jedemo, u tlu, u vodi… Može ih se naći na svakoj površini i zapravo ih ne možemo izbjeći.

Higijenske mjere preporučene tijekom epidemije Covida-19 pomoći će smanjiti izloženost virusu te tako smanjiti rizik od oboljenja uopće ili od razvoja težeg oblika bolesti, no neće u potpunosti eliminirati mikrobe iz naših života. Drugim riječima, mikroba će, bez obzira na naše pranje ruku i čišćenje, oko nas uvijek biti dovoljno da razvijemo imunitet, no smanjimo li njihovu količinu spriječit ćemo da teže obolimo.

Nastavi čitati

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Poštujemo različitosti, promoviramo toleranciju i potičemo argumentiranu raspravu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP