Prati nas

Vijesti

Mirovine dolaze isključivo iz rada

Mrsić: Branitelji se nisu borili da budu povlaštena kasta, razdvojite mirovine

Ako se mirovine ne razdvoje, do 2034. bit će 123 tisuće novih mirovina po posebnim propisima, a to znači da će se na njih trošiti preko 24 milijarde kuna, uglavnom na mirovne branitelja, kaže Mrsić.

Moje Vrijeme

Objavljeno

|

Mirando Mrsić (screenshot: Windays/Youtube)

Saborski zastupnik Mirando Mrsić (Demokrati), ujedno i bivši ministar mirovinskog sustava, još je jednom poručio kako se iz mirovinskog sustava treba isplaćivati samo mirovine temeljene na radu. Povlaštene mirovine, kaže, treba prebaciti u proračun.

“To je pravedno i jedino što omogućuje da mirovinski sustav bude dugoročno stabilan”, rekao je Mrsić pa objavio da u proceduru šalje izmjene Zakona o mirovinskom osiguranju kojima je cilj povećati transparentnost tog sustava i jačati načela solidarnosti i uzajamnosti.


Ustvrdio je kako su mirovine po posebnim propisima, u prvom redu mirovine branitelja, u ovom trenutku “moneta za potkusurivanje i kupovanje glasova”, jer “omogućuju HDZ-u da kupi glasove na izborima, da branitelji glasuju za HDZ”. Smatra da bi trebalo odvojiti i sve druge mirovne po posebnim propisima.

“HDZ je 2016. ukinuo razdvajanje mirovina, a da to nije učinio danas bi imali pravedniji i stabilniji sustav”, kaže Mrsić pa dodaje da izdvajanje ne znači ukidanje ili smanjivanje, već njihovo drugačije financiranje. “Ako se mirovine ne razdvoje, do 2034. bit će 123 tisuće novih mirovina po posebnim propisima, a to znači da će se na njih trošiti preko 24 milijarde kuna, uglavnom na mirovne branitelja”, kaže Mrsić.

Posebno se osvrnuo i na braniteljske mirovine: “Rat je iza nas, uvjeren sam da oni koji su branili domovinu nisu se borili da budu povlaštena kasta u društvu, da HVIDR-a zamjeni SUBNOR i određuje što se smije, a što ne smije raditi.“

.

Vijesti

Na pragu siromaštva: 400.000 građana bez rezervi za dvomjesečni život

Na razini 21 zemlje Europske unije, u kojima je provedeno istraživanje, četvrtina, odnosno 25 posto građana nema na svojim računima dovoljno zaliha za dva mjeseca preživljavanja.

Moje Vrijeme

Objavljeno

|

Autor

Prvomajski grah u Maksimiru, 2019.

Milijuni građana Europske unije ne mogu preživjeti ni dva mjeseca bez prihoda pa bez pomoći države ne bi mogli podmiriti ni osnovne životne troškove jer nemaju dovoljno ušteđevine. Od svih zemalja EU situacija je najteža upravo u Hrvatskoj u kojoj 18 posto građana, ili gotovo petina, ne bi imalo za hranu i režije kada bi im se mjesečni prihodi prepolovili, javlja Globus.

U Europskoj uniji takvih je prosječno 2 posto. Pokazalo je to istraživanje uglednog Instituta “Bruegel” iz Bruxellesa pod naslovom “Milijuni Europljana ne mogu izdržati dvomjesečni šok u dohotku bez velikodušnih, ciljanih vladinih mjera” koje su tijekom proteklih mjeseci proveli Catarina Midões i Mateo Seré.


Catarina Midões i Seré došli su do alarmantnog zaključka da bi oko 400.000 hrvatskih građana, da izgube mjesečne prihode, bilo istog trena dovedeno na rub siromaštva, a nije utješan ni podatak da čak 69 posto hrvatskih građana nema ni ušteđevinu kojom bi dva mjeseca mogli financirati normalan život, odnosno troškove prehrane i stanovanja.

58 posto Slovenaca može preživjeti na rezervama

Na razini 21 zemlje Europske unije, u kojima je provedeno istraživanje, četvrtina, odnosno 25 posto građana nema na svojim računima dovoljno zaliha za dva mjeseca preživljavanja, a neznatno lošija situacija nego u Hrvatskoj samo je u Litvi, gdje je takvih 71 posto. U Sloveniji na ušteđevinu ne može računati 58 posto građana, dok je u Austriji ili Malti takvih slučajeva tek 10 posto.

Finci i Austrijanci imaju najveće rezerve

Sa 16 posto građana koje pad prihoda od 50 posto baca u siromaštvo Litavci su tek nešto bolji od nas, dok je u drugim državama mnogo manje onih koji su toliko ovisni o redovitim primanjima koja im stižu iz mjeseca u mjesec – u Latviji ih je i u Sloveniji 8 posto, u Grčkoj 5 posto, a u Austriji i Finskoj tek mrvicu više od nula posto, što bi značilo da se stanovništvu tih dviju država životni standard ne bi bitnije promijenio ni kada bi im na dva mjeseca plaća pala 50 posto.

Nastavi čitati

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Poštujemo različitosti, promoviramo toleranciju i potičemo argumentiranu raspravu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP