Prati nas

Vijesti

Ageizam

SUH optužio Jelenu Veljaču za diskriminaciju starijih osoba, traži reakciju pravobraniteljice

Sindikat smatra da Veljača poziva na neuvažavanje mišljenja osoba starije životne dobi. Treba napomenuti i da se radi o popularnoj javnoj osobi, čiji stavovi utječu na formiranje mišljenja javnosti.

Moje Vrijeme

Objavljeno

|

Prosvjed #spasime u Zagrebu
Jelena Veljača (foto: Sandro Bura)

Sindikat umirovljenika Hrvatske (SUH) podnio je pritužbu pučkoj pravobraniteljici Lori Vidović zbog izjava koje je glumica i scenaristica Jelene Veljača iznijela na Hrvatskoj televiziji, a nakon prosvjeda #pravdazadjevojčice.

Riječ je o emisiji “Nedjeljom u dva” od 20. listopada u kojoj je Veljača komentirala i istupe svojih neistomišljenika.


“Upitana kako komentira tekst sociologa Slavena Letice o njezinoj inicijativi #spasime, a koju je ocijenio ‘prodavanjem glamurozne humanitarne magle’, Veljača je, između ostalog, izjavila kako je ‘Slaven Letica čovjek koji ima 72 godine, a jedini motiv takvog teksta je da ostane živ na medijskoj sceni, oživljavanje, reakcija; uzeti komadić kolača te medijske priče na bilo koji način'”, podsjeća SUH na izjavu gošće Aleksandra Stankovića.

Jelena Veljača i Sanja Sarnavka (foto: Sandro Bura)

“Jelena Veljača je time na neprimjeren način, neopravdano i nepravno, diskvalificirala izrečeno od strane sociologa Letice isključivo temeljem njegove dobi, a tek sporadično ulazeći u njegove ciljeve, koji također predstavljaju diskriminaciju temeljem dobi, jer mu se imputira da želi ‘ostati živ’, ‘oživjeti’, sve na njezin račun. Riječ je o nevjerojatno okrutnoj diskvalifikaciji indirektnog sugovornika na temelju dobi”, stoji u obrazloženju pritužbe.

Takva Veljačina kvalifikacija, smatra SUH, predstavlja i poticanje na diskriminaciju iz članka 1. stavka 1. i članka 4. stavka 1. Zakona o suzbijanju diskriminacije (NN 85/08, 112/12 – pročišćeni tekst), jer poziva na neuvažavanje mišljenja osoba starije životne dobi. Treba napomenuti i da se radi o popularnoj javnoj osobi, čiji stavovi utječu na formiranje mišljenja javnosti.

Nadalje, piše Sindikat umirovljenika, diskriminacija na temelju dobi tek je u novije vrijeme uključena u antidiskriminacijsko pravo. “Stereotipi prema starijima duboko su zaživjeli u društvu, pa se diskriminacija spram starijih vrlo često tretira manje ozbiljno od diskriminacije po nekim drugim osnovama, što je vjerojatno razlogom da mnogi ugledni i glasni zagovornici ljudskih prava nisu javno reagirali u ovom slučaju.”

Jelena Veljača (foto: Sandro Bura)

Da ne bi bilo zabune i zlonamjernih interpretacija, SUH podsjeća da je podržao prosvjedne akcije u organizaciji jelene Veljače i njezine inicijative, “koje su probudile masovnu senzibilizaciju javnosti za patnje i institucionalnu diskriminaciju žrtava spolnog zlostavljanja, no stvarni teret na to stavlja njezino neprepoznavanje širine pojma diskriminacije i percepcije starijih osoba kao najčešćih žrtava obezvrjeđivanja u društvu”.

Da ne bi bilo zabune i zlonamjernih interpretacija, SUH podsjeća da je podržao prosvjedne akcije u organizaciji jelene Veljače i njezine inicijative, “koje su probudile masovnu senzibilizaciju javnosti za patnje i institucionalnu diskriminaciju žrtava spolnog zlostavljanja, no stvarni teret na to stavlja njezino neprepoznavanje širine pojma diskriminacije i percepcije starijih osoba kao najčešćih žrtava obezvrjeđivanja u društvu”.

“Zbog svega navedenog, tražimo da utvrdite diskriminaciju i sukladno članku 19. Zakona o pučkom pravobranitelju (NN 76/12) o tome obavijestite javnost, te počiniteljicu diskriminatornog javnog istupa”, stoji u dopisu pravobraniteljici Vidović.

Stariji ne mogu shvatiti što se događa?

Po istom kriteriju Veljača je diskvalificirala i francusku glumicu Catherine Deneuve koja je otvorenim pismom s još 99 Francuskinja ustala protiv novog feminističkog “puritanizma” koji po njihovu mišljenju pokreće ‘”mržnja prema muškarcima”‘.

Veljača je u istoj emisiji označila francusku filmsku divu kao “dio patrijarhalnog društva s obzirom na godine i iskustvo” te je istaknula kako “svijet doživljava ozbiljnu promjenu”, a “pripadnik druge generacije ne može ni iskustveno ni emotivno do kraja shvatiti što se događa.”

.

Vijesti

Doznali smo kad ćemo napokon moći žičarom na Sljeme i koliko će to koštati

Žičara bi prve putnike mogla prevesti na Sljeme tek početkom listopada, no pitanje je koliko će ljudi biti spremno dati 100 kuna za odlazak na Sljeme i natrag.

Silvija Novak

Objavljeno

|

Izgradnja sljemenske žičare samo što nije gotova, no pitanje je koliko će Zagrepčana pohrliti provozati se u skupocjenom čudu tehnike do vrha Zagrebačke gore. Naime, karta u jednom smjeru koštat će oko 50 kuna, pa je upitno koliko će si ljudi moći priuštiti tu vožnju.

Žičara je, prema obećanjima zagrebačkog gradonačelnika Milana Bandića, trebala biti dovršena i puštena u promet još u svibnju, ali je koronavirus poremetio planove. Prve vožnje zatim su najavljivane za početak srpnja, no ni taj rok nije ispoštovan, a po svemu sudeći neće biti ni onaj početkom rujna.


Žičara bi prve putnike mogla prevesti na Sljeme tek početkom listopada, no pitanje je koliko će ljudi biti spremno dati 100 kuna za odlazak na Sljeme i natrag. Tih sto kuna odnosi se samo na cijenu karte za žičaru i u tu cijenu nije uračunat dolazak do prve postaje žičare i  parking.

Uz to, na Sljemenu će se vjerojatno nešto popiti i pojesti pa bi tako izlet na Sljeme četveročlanu obitelj mogao koštati i do 500 kuna. Doduše, neki mediji špekuliraju kako će 50 kuna biti cijena povratne karte, što bi ovaj trošak moglo svesti u granice prihvatljivosti.

No ako ipak uspijete skupiti novac za izlet na Sljeme, do gore će vas voziti 80 gondola u koju stane po desetak ljudi, tako da će žičara u jednom satu moći prevesti i do 1500 putnika. Nove su kabine široke i visoke dva metra te opremljene grijanim sjedalima i bežičnim internetom. Prilagođene su i za osobe s invaliditetom, ali i za prijevoz onih kojima se na vrhu Medvednice ozlijede pa ih se mora spuštati u grad na nosilima. Kabine su opremljene i nosačima za skije i snowboarde, a želite li žičarom prevesti i svoj bicikl, moći ćete ga unijeti u samu kabinu jer nisu predviđeni posebni nosači za bicikle s vanjske strane gondole.

Podsjetimo, cijena početnog projekta izgradnje zagrebačke žičare bila je 300 milijuna kuna bez PDV-a, no kasnije je narasla 537 milijuna kuna.

Pogledajte kako je izgledalo gradilište žičare početkom lipnja 2020.:

Nastavi čitati

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Poštujemo različitosti, promoviramo toleranciju i potičemo argumentiranu raspravu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP