Prati nas

Nema predaje

Rastu

U drugom kvartalu broj ‘povlaštenih’ mirovina porastao je za 1.798

I u drugom kvartalu tekuće godine nastavljeno je smanjivanje broja mirovina ostvarenih temeljem sudjelovanja u Drugom svjetskom ratu. S druge strane, povećava se broj braniteljskih mirovina i to u skromnijoj podkategoriji mirovina ostvarenih prema općim propisima i određenima prema ZOHBDR iz 2017. godine. Njihov prosjek iznosi 2.667 kuna.

Objavljeno

|

foto: Pixabay/MV

U našoj redovnoj kvartalnoj analizi saznajte kakvi su trendovi unutar mirovina po posebnom propisima koje se često nazivaju i povlaštenim mirovinama.

Podsjetimo, određene skupine osiguranika ostvaruju prava iz mirovinskog osiguranja na temelju posebnih zakona, koji propisuju blaže uvjete za stjecanje prava i/ili povoljniji način određivanja mirovina od uvjeta propisanih općim propisom. Riječ je o 17 kategorija mirovina, od kojih redovito pratimo njih šest.


Analiza je napravljena na temelju službenih podataka Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje za dan 30. lipnja 2019. godine kada je HZMO isplaćivao 176.961 mirovinu po posebnim propisima. Zadnjeg dana ožujka isplaćivane su 175.163 povlaštene mirovine pa tako dolazimo do podatka da se broj adresa za isplatu mirovina po posebnim propisima u drugom kvartalu 2019. godine povećao za čak 1.798.

Domobrani i ustaše: 4.496 mirovina (-220)

Mirovinu pripadnika takozvane Hrvatske domovinske vojske (Domobranstvo, Ustaška vojnica i Oružnica NDH) prima 220 osoba manje. U samo tri mjeseca, ovaj se segment smanjio za 4,7%. Usporavanje je to pada broja mirovina domobrana i ustaša u usporedbi s prvim kvartalom kada ih je nestalo 5,2%. Prosječna vrijednost ovih mirovina smanjila se za 77 kuna.

Prosječni staž: 33 godine
Broj korisnika invalidske mirovine: 142 (3%)
Broj korisnika obiteljske mirovine: 3.840 (85%)
Prosječna mirovina: 2.435 kuna

Borci NOR-a: 10.509 mirovina (-420)

Broj partizanskih mirovina pao je za 420 u odnosu na prvi kvartal 2019. godine. godine. U postocima, broj partizanskih mirovina i obiteljskih mirovina koje primaju njihove udovice pao je za 3,8%, dok je prosjek iznosa mirovine porastao za 3 kune.

Prosječni staž: 29 godina, 3 mjeseca i 15 dana
Broj korisnika invalidske mirovine: 379 (4%)
Broj korisnika obiteljske mirovine: 8.453 (80%)
Prosječna mirovina: 2.860 kuna. 

Bivši politički zatvorenici: 2.911 mirovina (-44)

Mirovinsko osiguranje je prestalo isplaćivati i 44 mirovine političkim zatvorenicima. To je usporavanje pada sa 2,2% (prvi kvartal) na 1,5%. Prosječna vrijednost ovih mirovina nije se mijenjala.

Prosječni staž: 33 godine, 2 mjeseca i 25 dana
Broj korisnika invalidske mirovine: 284 (10%)
Broj korisnika obiteljske mirovine: 1.644 (56%)
Prosječna mirovina: 3.885 kuna.

Saborski zastupnici, ministri i ustavni suci: 672 mirovine (+4)

Broj mirovina saborskih zastupnika, ustavnih sudaca i članova vlade u tri mjeseca porastao je za 4, što predstavlja kontinuiranu i stabilnu stopu rasta. Ujedno je u promatranom periodu vrijednost ovih mirovina u prosjeku porasla za 17 kuna.

Prosječni staž: 33 godina, 1 mjesec i 28 dana
Broj korisnika invalidske mirovine: 5 (1%)
Broj korisnika obiteljske mirovine: 117 (17%)
Prosječna mirovina: 9.867 kuna.

Branitelji: 111.416 mirovina (+2.237)

Broj braniteljskih mirovina porastao je za 2.237.  Taj je rast od 2%. Podsjetimo, u prethodnom kvartalu zabilježen je rast od 0,4%. Ove mirovine isplaćuju se u dvije skupine; prve su ostvarene prema ZOHBDR, dok su druge, znatno skromnije, priznate prema općim propisima i određene prema ZOHBDR-u. Zamjetan rast dogodio se u potonjoj skromnijoj podkategoriji braniteljskih mirovina.

1. Mirovine ostvarene prema ZOHBDR – 71.233 mirovine (+56)
U drugom kvartalu 2019. ove su mirovine prosječno pale za jednu kunu.
Prosječni staž: 18 godina, 8 mjeseci i 2 dana
Broj korisnika invalidske mirovine: 55.575 (78%)
Broj korisnika obiteljske mirovine: 14.408 (20%)
Prosječna mirovina: 5.802 kune

2. Mirovine priznate prema općim propisima, a određene prema  ZOHBDR iz 2017. godine – 40.183 mirovine (+2.181)
U drugom kvartalu 2019. godine ove su mirovine prosječno porasle za 50 kuna.
Prosječni staž: 28 godina, 1 mjesec i 19 dana
Broj korisnika invalidske mirovine: 13.707 (34%)
Broj korisnika obiteljske mirovine: 7.304 (18%)
Prosječna mirovina: 2.667 kuna

HVO: 6.723 mirovine (-32)

Broj mirovina koje se isplaćuju pripadnicima HVO-a pao je za 32. U drugom kvartalu ove mirovine prosječno su porasle za 6 kuna.

Prosječni staž: 7 godina, 2 mjeseca i 8 dana
Broj korisnika invalidske mirovine: 5.969 (89%)
Broj korisnika obiteljske mirovine: 754 (11%)
Prosječna mirovina: 3.104 kuna.

Ovaj prilog nastao je uz potporu Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija u okviru projekta “Nema predaje”

.

Mozaik

Što god da pisalo, garancija vam vrijedi dvije godine!

‘Često imamo situacije da se potrošače zavarava vezano za trajanje jamstva. Kad se kaže da imaju jamstvo od samo godinu dana, to nije točno jer zakonski vrijedi rok od dvije godine za reklamaciju bilo kojeg uređaja.’

Objavljeno

|

“Taman je istekla garancija i mašina se pokvarila. Evo, pet godina i par mjeseci je prošlo otkako smo je kupili. Majstor je rekao da je crkla elektronika i da se to ne popravlja. Sad kupujemo novu. Ma dobro smo i prošli. Evo susjedu krepala nakon tri godine. U redu, njegova je još bila pod garancijom, ali ipak. Problem je to i nepotrebna komplikacija. A prije – prije si kupio mašinu i imao si je čitav život. Danas mi se čini da su stvari baš tako dizajnirane da se pokvare kad istekne garancija”, govori Branko Šimić (68) umirovljeni grafičar iz Zagreba.

Vjerujemo da su se mnogi susreli s ovakvim problemom, iako nije do kraja jasno radi li se samo o dojmu ili su današnji uređaju doista tako “programirani” da se pokvare taman kad istekne jamstvo. Bilo kako bilo, Europski parlament usvojio je Izvješće o produljenju trajanja uređaja kojim se zabranilo programirano kvarenje, ugradnja vitalnih dijelova koji se nakon kvara više ne mogu zamijeniti, a usvojen je i prijedlog o većoj dostupnost rezervnih dijelova i uvođenja minimalnog trajanja električnih aparata.


No bez obzira na akcije Europskog parlamenta, i u okviru već postojećih propisa, prava potrošača su u nekim slučajevima veća – samo što to mnogi kupci ne znaju. Da – opet se radi o malim slovima na ugovorima i jamstvenim listovima koji, barem u ovom slučaju, nezadovoljnom potrošaču idu na ruku.

Porazgovarali smo s Dunjom Maletić, pravnom savjetnicom iz područja zaštite potrošača koja nam je otkrila neke od dobro čuvanih tajni koje bi kupci morali znati.

Dunja Maletić (foto: privatni album)

“Često imamo situacije da se potrošače zavarava vezano za trajanje jamstva. Kad se kaže da imaju jamstvo od samo godinu dana, to nije točno jer zakonski vrijedi rok od dvije godine za reklamaciju bilo kojeg uređaja da se ostvari pravo na besplatni popravak ili zamjenu uređaja. Znači, to je prvo: zavarava se kupce vezano uz duljinu trajanja roka za reklamaciju”, otkriva nam Maletić.

Važno je znati i da, barem u prvo vrijeme, imate pravo birate želite li pokvareni uređaj popravljati ili uzeti novi. “Drugo je – i to potrošači trebaju znati – ako kupe uređaj i u prvih šest mjeseci dođe do kvara, oni imaju pravo predati u tih prvih šest mjeseci uređaj na servis da bi se ustanovilo postojanje kvara, ali u prvih šest mjeseci mogu birati žele li popravak ili novi uređaj. Nakon protoka tih šest mjeseci, ide se na popravak, ali unutar tih šest mjeseci kupac bira hoće li popravak ili zamjenu. Ako je popravak nemoguć, onda ide zamjena. To vrijedi općenito za sve električne uređaje koje je kupila fizička osoba. Dakle, ne ako je kupljen preko firme ili obrta već ako ga je kupila fizička osoba.”

Otpremanje uređaja na servis također je zadaća trgovca, nastavlja Maletić: “Treba naglasiti još jedan detalj kojeg potrošači često nisu svjesni. Oni ne moraju uređaj slati na servis o svom trošku, nego je trgovac kod kojeg je uređaj kupljen dužan poslati uređaj na servis i vratiti ga nazad potrošaču. Hoće li za to vrijeme potrošač dobiti zamjenski uređaj nije regulirano zakonima i propisima već to ovisi o dobroj volji trgovca. Treba naglasiti i da mnogi trgovci kažu da uređaj može biti na servisu 45 dana, no to ne propisuje ni jedan zakon već smatramo da bi razumni rok za popravak trebao biti mnogo kraći. Tako da kad netko kaže potrošaču da je rok 45 dana, ovaj mora znati da to nije tako propisano već da se radi o subjektivnom tumačenju.”

Oko nekih rokova ipak valja biti oprezan, kaže Maletić: “Kad se neki uređaj, recimo mobitel ili tablet, kupi u poslovnici, trgovac nije dužan odobriti zamjenu u roku od 14 dana ako taj uređaj nema nedostatka. To je također korisno znati. Znači, za uređaje kupljene u poslovnici ne vrijedi onaj rok od 14 dana kao kod ugovora sklopljenih na daljinu, preko telefona ili interneta.”

Za kraj, Maletić savjetuje koji je najbolji način za upućivanje prigovora: “Jedini ispravni način je pisani način. Dakle, prigovor trgovcu se uvijek mora uputiti pisanim putem – e-mailom ili regularnom poštom – kako bi postojao pisani trag o reklamaciji, ali i zbog još jedne važne stvari. Naime, na pisani prigovor je trgovac dužan odgovoriti u roku od 15 dana, dok se u razgovoru osobno u poslovnici ili preko telefonom stvari mogu unedogled odugovlačiti. Znači, prigovor uvijek treba upućivati pisanim putem.”

Ovaj prilog nastao je uz potporu Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija u okviru projekta “Nema predaje”

Nastavi čitati

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP