Prati nas

Zdravlje

Vježbaj!

Dugovječnost i zdravlje: Vježbanje u zreloj dobi jednako je korisno kao i u mladosti

Utvrđeno je i da osobe koje redovito vježbaju rjeđe umiru od karcinoma pa je kod onih koji vježbaju 2-7 sati tjedno taj rizik manji za čak 14% u usporedbi s onima koji to vrijeme radije provode u ljenčarenju.

Objavljeno

|

foto: Body building centar Veli Jože

Možda smo u mladosti držali puno do fizičke spreme, no stvaranje obitelji i poslovni život često nas skrenu s puta zdravog života. Ipak, nikad nije kasno.

Vježbanje pomaže dugovječnosti, čak i kad mu pristupimo u pedesetima i šezdesetima godinama života, pokazuje novo američko istraživanje koje je predvodio Pedro F. Saint-Maurice, epidemiolog iz nacionalnog instituta za karcinome.  


Znanstvenici su tako provjerili kako fizičko vježbanje u adolescentskoj, srednjoj i kasnoj životnoj dobi utječe na opći rizik smrtnosti i rizik smrtnosti od specifičnih bolesti. U istraživanje su uključili 315.059 osoba. Zaključeno je kako vježbanje u mlađoj dobi znači i 29-36% manji opći rizik smrtnosti. Još bolje, ako je osoba u mladosti bila neaktivna, ali je počela vježbati u srednjoj dobi, rezultat će biti gotovo isti, čak 32-35%!

Vježbanje smanjuje i rizik od raka

Uz to, utvrđeno je i da osobe koje redovito vježbaju rjeđe umiru od karcinoma pa je kod onih koji vježbaju 2-7 sati tjedno taj rizik manji za čak 14% u usporedbi s onima koji to vrijeme radije provode u ljenčarenju.

Iako je dugotrajna, da ne kažemo cjeloživotna, fizička aktivnost važna za smanjenje rizika smrtnosti, ovo je istraživanje pokazalo da i oni koji kasnije počnu vježbati (40-61 godina života), mogu postići usporedive zdravstvene dobrobiti.

.

Zdravlje

Korona virus je stigao Europu. Što o njemu morate znati?

U obrani od ovog virusa vrijede opća higijenska pravila kao i pravila ponašanja: izbjegavati kontakt s ljudima koji imaju akutne respiratorne teškoće, kao i sa živim i mrtvim domaćim i divljim životinjama. Redovito pranje ruku, naročito nakon kontakta s oboljelim ljudima ili njihovom okolinom.

Objavljeno

|

Autor

Prema dostupnim informacijama četvero ljudi stavljeno je u karantenu u Škotskoj zbog sumnje da su zaraženi korona virusom, javio je Telegraph. Svi su doputovali iz kineskog grada Wuhan koji je praktički postao zatvorena zona i koji se smatra izvorištem zaraze. Pacijenti imaju sve simptome zaraze, uključujući i probleme s disanjem.

Trebamo li u Hrvatskoj strahovati?

Korona virus ubio je dosad 25 ljudi, više od 600 ih je zaraženo, javio je SkyNews. Samo dvoje preminulih je imalo manje od 60 godina, a 10 njih je već imalo neku bolest. Cjepiva protiv ovog smrtonosnog virusa nema i neće ga biti najmanje godinu dana.


“Ne može se sa sigurnošću reći da neće biti oboljelih u Hrvatskoj i Europi jer ljudi putuju i nema ograničenja za čije uvođenje sada nema opravdanja”, kazao je za N1 epidemolog Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo Bernard Kaić.

“U ovom trenutku se ne zna koliko je bolest zarazna, a čini se da nije visoko zarazna i da nema epidemijski potencijal poput gripe. Nekakve vrlo stroge mjere u zračnim lukama i na graničnim prijelazima nisu opravdane. Ako se počne širiti značajnije moguće je uvesti zdravstveni nadzor, ali u ovom trenutku čak ni za to nije vrijeme”, tvrdi Kaić uvjeren da mjerenje temperature putnicima u nekim zračnim lukama nema smisla. Kaže, ta metoda nije efikasna jer na milijun putnika 1.000 će imati temperaturu i to će vjerojatno biti gripa, a mogu i u zračnoj luci ne imati temperaturu pa je dobiti kasnije.

Koliko je stvarno opasan korona virus?

Ovaj korona virus ima raspon kliničke slike od blagih oblika poput prehlade do teških upala pluća s poteškoćama disanja, a ima i pojedinih smrtnih slučajeva. Time je po kliničkoj slici sličan gripi, upozorava Kaić.

Deutsche Welle javlja da su kineske zdravstvene vlasti potvrdile da se virus prenosi sa čovjeka na čovjeka. Do sada ipak nema indicija da se zaraza prenosi dišnim putovima. Odlučujuće pitanje je koliko lako virus može prijeći sa zaraženog čovjeka na zdravu osobu i mutira li da bi se prilagodio organizmu domaćina.

Wuhan (foto: Benjamin Chris/Unsplash)

Otkuda je došao ovaj virus?

Prve infekcije dovedene su u vezu s jednom ribljom tržnicom u Wuhanu, koja je u međuvremenu zatvorena. Moguće je da je do prve zaraze došlo u direktnom kontaktu zaražene životinje i čovjeka ili, kao što se događa s mnogim klicama, da je prenesena zrakom. Zoonoze ili zarazne bolesti zajedničke ljudima i nekim životinjama, mogu se prenijeti i preko živežnih namirnica, recimo konzumiranjem mesa i drugih namirnica životinjskog porijekla. Ako se ne obrade termički na dovoljno visokoj temperaturi ili ako su pripremane u nepovoljnim uvjetima, takvi proizvodi mogu biti izvor zaraze.

Stručnjaci su nedavno “otključali” genetski kod novog koronavirusa 2019-nCoV koji prethodno nije bio dijagnosticiran kod čovjeka. Koronavirusi poznati su od šezdesetih godina dvadesetog stoljeća. Ime potječe od proteinske strukture virusnog omotača koja podsjeća na krunu. Ti virusi nisu ništa neuobičajeno. Često su infekcije u suštini bezazlene i imaju simptome slične gripi: groznica i kašalj, a ponekad i proljev, piše DW.

I dalje su na snazi opća higijenska pravila kao i pravila ponašanja: izbjegavati kontakt s ljudima koji imaju akutne respiratorne teškoće, kao i sa živim i mrtvim domaćim i divljim životinjama. Redovito pranje ruku, naročito nakon kontakta s oboljelim ljudima ili njihovom okolinom.

Nastavi čitati

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP