Prati nas

Nema predaje

Broj raste

Broj povlaštenih mirovina i dalje raste, no najviše u jednom od skromnijih razreda

Nastavljamo s tromjesečnim analizama mirovina po posebnim propisima čiji broj i dalje raste unatoč tomu što su predmet žestoke javne rasprave. Analizu temeljimo na najnovijem izvješću koje je objavio HZMO.

Siniša Bogdanić

Objavljeno

|

foto: Pixabay

Hrvatska je 30. rujna 2019. godine isplaćivala 177.498 mirovina po posebnim propisima koje kolokvijalno zovemo “povlaštenim mirovinama”. U odnosu na kvartal ranije, kada je Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje knjižio 176.961 mirovinu po posebnim propisima, porast je to od 537 mirovina. To je značajno usporavanje, s obzirom da je kvartal ranije zabilježen rast od 1.798 mirovina.

Podsjetimo, određene skupine osiguranika ostvaruju prava iz mirovinskog osiguranja na temelju posebnih zakona, koji propisuju blaže uvjete za stjecanje prava i/ili povoljniji način određivanja mirovina od uvjeta propisanih općim propisom. Riječ je o 17 kategorija mirovina, od kojih redovito pratimo njih šest.


Domobrani i ustaše: 4.314 mirovina (-182)

Iako se se u javnoj raspravi često problematiziraju mirovine čiji se dio isplaćuje temeljem sudjelovanja na pobjedničkoj strani u Drugom svjetskom ratu, malo tko spominje mirovine takozvane Hrvatske domovinske vojske (Domobranstvo, Ustaška vojnica i Oružnica NDH). U tri mjeseca broj tih mirovina pao je za 182 što znači da je taj segment smanjen za 4%. Kvartal ranije zabilježen je pad od 4.7%. Prosječna vrijednost ovih mirovina porasla je za 53 kune.

Prosječni staž: 33 godine i 6 dana
Broj korisnika invalidske mirovine: 127 (3%)
Broj korisnika obiteljske mirovine: 3.706 (86)
Prosječna mirovina: 2.488 kuna

Borci NOR-a: 10.169 mirovina (-340)

Broj partizanskih mirovina pao je za 340 u odnosu na drugi kvartal 2019. Partizanskih mirovina manje je za 3,2%, dok je kvartal ranije pad bio strmiji i iznosio 3,8%. Riječ je o mirovinama koje većinom primaju udovice umrlih partizana i koja je od lipnja do rujna porasla za 82 kune.

Prosječni staž: 29 godina, 3 mjeseca i 21 dan
Broj korisnika invalidske mirovine: 361 (4%)
Broj korisnika obiteljske mirovine: 8.217 (81%)
Prosječna mirovina: 2.923 kune. 

Bivši politički zatvorenici: 2.870 mirovina (-41)

Očekivano, pada i broj bivših političkih umirovljenika. Mirovinsko osiguranje je prestalo isplaćivati 41 mirovinu političkim zatvorenicima. To je usporavanje pada s 1,5% na 1,4%. Prosječna vrijednost ovih mirovina porasla je za 82 kune.

Prosječni staž: 33 godine, 2 mjeseca i 13 dana
Broj korisnika invalidske mirovine: 281 (10%)
Broj korisnika obiteljske mirovine: 1.617 (58%)
Prosječna mirovina: 3.967 kuna.

Saborski zastupnici, ministri i ustavni suci: 676 mirovine (+4)

Broj mirovina saborskih zastupnika, ustavnih sudaca i članova vlade u tri mjeseca porastao je za 4, što predstavlja kontinuiranu i stabilnu stopu rasta. Ujedno je u promatranom periodu vrijednost ovih mirovina u prosjeku porasla za čak 176 kuna.

Prosječni staž: 33 godina, 1 mjesec i 18 dana
Broj korisnika invalidske mirovine: 5 (1%)
Broj korisnika obiteljske mirovine: 124 (18%)
Prosječna mirovina: 10.043 kuna.

Branitelji: 112.436 mirovina (+1.020)

Broj braniteljskih mirovina porastao je za 1.020.  Taj je rast od 1% za razliku od 2% u kvartalu ranije. Ove mirovine isplaćuju se u dvije skupine; prve su ostvarene prema ZOHBDR, dok su druge, znatno skromnije, priznate prema općim propisima i određene prema ZOHBDR-u. Zamjetan rast dogodio se u potonjoj skromnijoj podkategoriji braniteljskih mirovina, dok je u prvoj izdašnijoj kategoriji broj mirovina simbolično pao.

1. Mirovine ostvarene prema ZOHBDR – 71.220 mirovine (-13)
U trećem kvartalu 2019. ove su mirovine prosječno porasle za 125 kuna.
Prosječni staž: 18 godina, 7 mjeseci i 29 dana
Broj korisnika invalidske mirovine: 54.489 (77%)
Broj korisnika obiteljske mirovine: 14.449 (20%)
Prosječna mirovina: 5.927 kune

2. Mirovine priznate prema općim propisima, a određene prema  ZOHBDR iz 2017. godine – 41.216 mirovine (+1.033)
U drugom kvartalu 2019. godine ove su mirovine prosječno porasle za 73 kune.
Prosječni staž: 28 godina, 3 mjeseca i 16 dana
Broj korisnika invalidske mirovine: 13.648 (33%)
Broj korisnika obiteljske mirovine: 7.347 (18%)
Prosječna mirovina: 2.740 kuna

HVO: 6.731 mirovine (+8)

Broj mirovina koje se isplaćuju pripadnicima HVO-a porastao je za 8. Podsjetimo, u drugom kvartalu zabilježen je pad od 32 mirovine. Od lipnja do kraja rujna prosječna vrijednost ovih mirovina porasla je za 84 kune.

Prosječni staž: 7 godina, 2 mjeseca i 7 dana
Broj korisnika invalidske mirovine: 5.968 (89%)
Broj korisnika obiteljske mirovine: 763 (11%)
Prosječna mirovina: 3.188 kuna.

Ovaj prilog nastao je uz potporu Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija u okviru projekta “Nema predaje”

.

Mozaik

Uspoređivati koronavirus i prometne nesreće jednostavno je glupo i opasno

Čak i da se te stvari mogu izjednačavati, što biste učinili da se suočite s mogućnošću da svaki stoti građanin u idućih dva mjeseca pogine u prometnoj nesreći?

Siniša Bogdanić

Objavljeno

|

“I od prometnih nesreća pogibaju ljudi pa nikome nije palo na pamet zabranjivati cestovni promet ili proglašavati karantenu zbog toga.” Ovo je teza koju često čujemo od koronaskeptika, a nažalost posljednjih dana koriste je i neki novinari u tekstovima kojima žele argumentirati potrebu vraćanja gospodarskog života u normalno stanje.

Potrebu za oživljavanjem gospodarstva razumijemo i podupiremo, no usporedba koronavirusa i prometnih nesreća jednostavno nije ispravna. Zato što su prometne nesreće više-manje ograničene na pojedine skupine u prometu i poznata konstanta. Zapravo, zbog ulaganja država u infrastrukturu i proizvođača automobila u sigurnost vozila, broj prometnih nesreća pada.


Stoga im je neinteligentno suprotstavljati koronavirus koji je nepoznat i ne znamo gdje su njegove granice. Ali znamo da je opasan te da broj zaraženih i mrtvih u društvima koja su zakašnjela s protuepidemijskim mjerama eksponencijalno raste.

Uz to, uobičajene prometne nesreće nigdje na svijetu nisu srušile zdravstvene sustave, prisilile liječnike da trijažiraju pacijente prema “biološkoj dobi” i poštuju protokole prema kojima (kronološki) starijim pacijentima treba dati morfij koji će ubrzati njihov odlazak, umjesto kisika koji će im produžiti život.

Uobičajene prometne nesreće nisu sagradile nova groblja, a nisu ni podigle smrtnost u gradovima, regijama, državama više od nekoliko puta. Samo u ožujku, broj smrtnih slučajeva u usporedbi s periodom od 2015. do 2019. godine skočio je za 568 posto u talijanskoj provinciji Bergamo, 391 posto u provinciji Cremona i 370 posto u provinciji Lodi.

I dok COVID-19 prate brojne nepoznanice, za prometne nesreće apsolutno sigurno možemo reći da se ne šire običnim društvenim kontaktom, disanjem ili kašljanjem. Još nije zabilježen smrtonosni prijenos lančanog sudara ili podlijetanja pod kamion s pacijenta na medicinsku sestru ili liječnika.

Usporedbom prometne nesreće i koronavirusa čini se logička zabluda lažnog izjednačavanja koja ne može uroditi ispravnim zaključivanjem. Čak i da se te stvari mogu izjednačavati, što biste učinili da se suočite s mogućnošću da svaki stoti građanin u idućih dva mjeseca pogine u prometnoj nesreći? Ili čak manje, recimo “samo” 20.000 njih. Među njima bi vjerojatno bio vaš prijatelj, dijete ili blagajnica iz lokalnog dućana.

Nadamo se da biste povikali: “Dovraga, zatvorite ceste dok ne pronađemo neko rješenje!”

Za one koji žele znati više

Prema Statističkom pregledu Ministarstva unutarnjih poslova u Hrvatskoj je tijekom prošle godine u prometu poginulo 297 osoba. Čak 110 osoba poginulo je uslijed slijetanja vozila s ceste. U sudarima su poginule 94 osobe. Kao crni rekord u prometu uzima se 1979. godina kada je poginulo čak 1.605 ljudi. 1990. godine poginulo je 1.360. sudionika prometa.

Prema podacima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, od posljedica zaraze COVID-19 u 71 dan od registracije prve infekcije, usprkos strogim mjerama, umrle su 83 osobe.

Nastavi čitati

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Poštujemo različitosti, promoviramo toleranciju i potičemo argumentiranu raspravu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP