Prati nas

Nema predaje

Broj raste

Broj povlaštenih mirovina i dalje raste, no najviše u jednom od skromnijih razreda

Nastavljamo s tromjesečnim analizama mirovina po posebnim propisima čiji broj i dalje raste unatoč tomu što su predmet žestoke javne rasprave. Analizu temeljimo na najnovijem izvješću koje je objavio HZMO.

Siniša Bogdanić

Objavljeno

|

foto: Pixabay

Hrvatska je 30. rujna 2019. godine isplaćivala 177.498 mirovina po posebnim propisima koje kolokvijalno zovemo “povlaštenim mirovinama”. U odnosu na kvartal ranije, kada je Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje knjižio 176.961 mirovinu po posebnim propisima, porast je to od 537 mirovina. To je značajno usporavanje, s obzirom da je kvartal ranije zabilježen rast od 1.798 mirovina.

Podsjetimo, određene skupine osiguranika ostvaruju prava iz mirovinskog osiguranja na temelju posebnih zakona, koji propisuju blaže uvjete za stjecanje prava i/ili povoljniji način određivanja mirovina od uvjeta propisanih općim propisom. Riječ je o 17 kategorija mirovina, od kojih redovito pratimo njih šest.


Domobrani i ustaše: 4.314 mirovina (-182)

Iako se se u javnoj raspravi često problematiziraju mirovine čiji se dio isplaćuje temeljem sudjelovanja na pobjedničkoj strani u Drugom svjetskom ratu, malo tko spominje mirovine takozvane Hrvatske domovinske vojske (Domobranstvo, Ustaška vojnica i Oružnica NDH). U tri mjeseca broj tih mirovina pao je za 182 što znači da je taj segment smanjen za 4%. Kvartal ranije zabilježen je pad od 4.7%. Prosječna vrijednost ovih mirovina porasla je za 53 kune.

Prosječni staž: 33 godine i 6 dana
Broj korisnika invalidske mirovine: 127 (3%)
Broj korisnika obiteljske mirovine: 3.706 (86)
Prosječna mirovina: 2.488 kuna

Borci NOR-a: 10.169 mirovina (-340)

Broj partizanskih mirovina pao je za 340 u odnosu na drugi kvartal 2019. Partizanskih mirovina manje je za 3,2%, dok je kvartal ranije pad bio strmiji i iznosio 3,8%. Riječ je o mirovinama koje većinom primaju udovice umrlih partizana i koja je od lipnja do rujna porasla za 82 kune.

Prosječni staž: 29 godina, 3 mjeseca i 21 dan
Broj korisnika invalidske mirovine: 361 (4%)
Broj korisnika obiteljske mirovine: 8.217 (81%)
Prosječna mirovina: 2.923 kune. 

Bivši politički zatvorenici: 2.870 mirovina (-41)

Očekivano, pada i broj bivših političkih umirovljenika. Mirovinsko osiguranje je prestalo isplaćivati 41 mirovinu političkim zatvorenicima. To je usporavanje pada s 1,5% na 1,4%. Prosječna vrijednost ovih mirovina porasla je za 82 kune.

Prosječni staž: 33 godine, 2 mjeseca i 13 dana
Broj korisnika invalidske mirovine: 281 (10%)
Broj korisnika obiteljske mirovine: 1.617 (58%)
Prosječna mirovina: 3.967 kuna.

Saborski zastupnici, ministri i ustavni suci: 676 mirovine (+4)

Broj mirovina saborskih zastupnika, ustavnih sudaca i članova vlade u tri mjeseca porastao je za 4, što predstavlja kontinuiranu i stabilnu stopu rasta. Ujedno je u promatranom periodu vrijednost ovih mirovina u prosjeku porasla za čak 176 kuna.

Prosječni staž: 33 godina, 1 mjesec i 18 dana
Broj korisnika invalidske mirovine: 5 (1%)
Broj korisnika obiteljske mirovine: 124 (18%)
Prosječna mirovina: 10.043 kuna.

Branitelji: 112.436 mirovina (+1.020)

Broj braniteljskih mirovina porastao je za 1.020.  Taj je rast od 1% za razliku od 2% u kvartalu ranije. Ove mirovine isplaćuju se u dvije skupine; prve su ostvarene prema ZOHBDR, dok su druge, znatno skromnije, priznate prema općim propisima i određene prema ZOHBDR-u. Zamjetan rast dogodio se u potonjoj skromnijoj podkategoriji braniteljskih mirovina, dok je u prvoj izdašnijoj kategoriji broj mirovina simbolično pao.

1. Mirovine ostvarene prema ZOHBDR – 71.220 mirovine (-13)
U trećem kvartalu 2019. ove su mirovine prosječno porasle za 125 kuna.
Prosječni staž: 18 godina, 7 mjeseci i 29 dana
Broj korisnika invalidske mirovine: 54.489 (77%)
Broj korisnika obiteljske mirovine: 14.449 (20%)
Prosječna mirovina: 5.927 kune

2. Mirovine priznate prema općim propisima, a određene prema  ZOHBDR iz 2017. godine – 41.216 mirovine (+1.033)
U drugom kvartalu 2019. godine ove su mirovine prosječno porasle za 73 kune.
Prosječni staž: 28 godina, 3 mjeseca i 16 dana
Broj korisnika invalidske mirovine: 13.648 (33%)
Broj korisnika obiteljske mirovine: 7.347 (18%)
Prosječna mirovina: 2.740 kuna

HVO: 6.731 mirovine (+8)

Broj mirovina koje se isplaćuju pripadnicima HVO-a porastao je za 8. Podsjetimo, u drugom kvartalu zabilježen je pad od 32 mirovine. Od lipnja do kraja rujna prosječna vrijednost ovih mirovina porasla je za 84 kune.

Prosječni staž: 7 godina, 2 mjeseca i 7 dana
Broj korisnika invalidske mirovine: 5.968 (89%)
Broj korisnika obiteljske mirovine: 763 (11%)
Prosječna mirovina: 3.188 kuna.

Ovaj prilog nastao je uz potporu Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija u okviru projekta “Nema predaje”

.

Nema predaje

Maske vas neće ostaviti bez kisika i pretvoriti u zombije, a neće vas ni otrovati ugljikovim dioksidom

‘Probudite se! Kada imate masku, ne dobivate zrak i kisik. Time se samo još više razbolijevate i gubite imunitet’, tvrdi hrvatska influencerica.

Siniša Bogdanić

Objavljeno

|

Među bizarnijim objavama koje ovih dana kruže društvenim mrežama, a u čijem se korijenu nalazi politička motivacija, jest ona da nas nošenje maske, zapravo, čini bolesnima, poslušnima i moždano umrtvljenima. Prvenstveno zbog nedostatka kisika, ali i trovanja ugljičnim dioksidom.

Poslušate li zdravstvene vlasti i stavite li si masku, mogli biste, ne daj bože, postati zombi kojim će upravljati svjetske elite i strukture “duboke države” umrežene u “novi svjetski poredak”, tvrdnje su maštovitijih hrvatskih protivnika aktualne politike zaštite javnog zdravlja. Oni praktičniji u svemu vide potencijalnu opasnost da tako omamljeni i neuračunljivi izađete na izbore i zaokružite – krivu opciju.


Tako je i jedna hrvatska književna influencerica obožavateljima laički objavila: “Kada imate masku, ne dobivate zrak i kisik. Time se samo još više razbolijevate i gubite imunitet.” No stvarnost je, tvrde stručnjaci, sasma drugačija.

Kako je sve počelo?

Američki portal Healthline navodi da je panika oko maski počela 23. travnja kada je vozač koji je izazvao prometnu nesreću za sve okrivio respirator koji je nosio. Za vrijeme vožnje je, kazao je, ostao bez svijesti baš zbog dugog nošenja respiratora. Slučaj je na Facebooku objavila policija New Jerseya uz navod: “Vjerovali smo da je pretjerano nošenje maske doprinijelo nesreći. Ne možemo biti sigurni 100 %, ali znamo da je vozač nekoliko sati nosio masku u vozilu.” No stručnjaci su tu mogućnost odbacili.

Radilo se o N95 respiratoru visoke filtracije koji tijesno priliježe na lice, a koriste ga najčešće zdravstveni djelatnici u okolnostima epidemija.

Dobivamo li kisik kroz masku?

Materijali od kojih se izrađuju maske ne sprječavaju disanje i ne izazivaju hipoksiju (pοmanjkanje kisika u stanicama οrganizma), čak ni u uvjetima prolongiranog korištenja, kaže Svjetska zdravstvena organizacija. To je još manje vjerojatno kada se radi o laganim tekstilnim maskama koje, za razliku od respiratora, ne priliježu tijesno uz lice.

U cilju zaštite zdravlja zdravstvenih radnika, provedeno je nekoliko istraživanja fiziološkog opterećenja koje bi moglo izazvati nošenje respiratora. Tako su Roberge, Coca, Williams i Powel 2010. godine zaključili da “kod zdravih zdravstvenih radnika nošenje respiratora nije izazvalo nikakvo važno fiziološko opterećenje tijekom jednosatne uporabe”. Ispitanici su nosili maske dok su hodali na traci tijekom čega su im mjerene razine kisika i ugljikovog dioksida u krvi.

A što je s tim ugljikovim dioksidom?

Ništa. Zaboravite ga. Kao što smo rekli, koronaskeptici i dio ljudi koji se loše nose s pandemijskim stresom, navode i da nošenjem maski udišemo ugljikov dioksid i tako se trujemo. “Udisanje ugljikovog dioksida dovodi do opasne hiperkapnije”, navodi se u nizu prezentacija koje ovih dana preplavljuju Facebook. Hiperkapnija je povećana razina ugljikovog dioksida u tkivima ili krvi.

“To se može dogoditi jedino ako se zabrtvite i udišete samo zrak koji ste izdahnuli”, kazao je za BBC infektolog Keith Neal. Naime, maske i respiratori ne zatvaraju hermetički naš dišni trakt, a molekule ugljikovog dioksida su toliko sitne da ne mogu ostati zarobljene ispod prozračnog materijala.

“Mala količina ugljikovog dioksida kojeg udahnemo natrag zbog nošenja maske, ne bi trebala brinuti veliku, veliku većinu ljudi”, kaže Darell Spurlock sa sveučilišta Widener za Healthline. Ta se “doza”, navodi Spurlock, vrlo brzo iz tijela eliminira disanjem i metaboličkim procesima.

Jelda da je ugljikov monoksid isto što i dioksid?

E pa nije! Čovjek udiše kisik, a izdiše ugljikov dioksid. Što se ne bi reklo po iznimno popularnom videu u kojem talijanski farmaceut Stefano Montanari, inače poznati protivnik cijepljenja, govori o “opasnostima” udisanja ugljikovog dioksida ispod maske. Naime, hrvatski “prevoditelji”, to su titlovali kao – ugljikov monoksid.

Ugljikov dioksid zapravo nije otrovan, a u koncentraciji znatno većoj od normalnih nadražuje sluznicu zbog stvaranja ugljične kiseline. Osim što ga ima u vašem dahu, ugljikov dioksid čini mjehuriće u gaziranim pićima koje rado pijete. S druge strane, u ovoj tvrdnji pogrešno naveden ugljikov monoksid zaista jest opasni krvni otrov, a ljudi ga  u najvećoj mjeri dobrovoljno unose u organizam – pušenjem.

I dalje ne vjerujete?

Ne znamo za vas, ali mi nismo čuli za slučajeve da su se vlastitim ugljikovim dioksidom otrovale žene koje, recimo, cijeli život iz vjerskih razloga nose pokrivala za lice. Ili kirurzi koji svakodnevno satima nose puno gušće respiratore. Ili radnici u lakirnicama, na trakama farmaceutske industrije, na poslovima brušenja ili u bilo kojim pogonima koji zahtijevaju obavezno nošenje maski i respiratora. Upravo suprotno. Maske su tu da bi zaštitili njihovo i tuđe zdravlje.

Ovaj prilog nastao je uz potporu Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija u okviru projekta “Nema predaje”

Nastavi čitati

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Poštujemo različitosti, promoviramo toleranciju i potičemo argumentiranu raspravu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP