Prati nas

Nema predaje

Pun Trg

‘Sekirate mi baku!’ 20.000 ljudi prosvjedovalo je za bolje obrazovanje. Hrvatska mora bolje!

‘Poruka predsjedniku Vlade, prestanite se baviti teorijama zavjere i pitati tko stoji iza nas, iza nas stoje učitelji, naši članovi. Danas možemo reći iza nas stoji Hrvatska’, izjavio je Mihalinec.

Siniša Bogdanić

Objavljeno

|

foto: Sandro Bura

Iako policija nije objavila službenu procjenu sudionika današnjeg prosvjeda u Zagrebu, prema procjeni medija okupilo se 20.000 učitelja, profesora, roditelja i drugih građana. Sindikati pak misle da je na glavni zagrebački trg došlo 40.000 prosvjednika, ponajviše organiziranim prijevozom iz cijele Hrvatske. Prosvjed je podržalo više od 50 sindikata, a među njima je i Sindikat umirovljenika Hrvatske.

Vladi premijera Plenkovića prosvjednici su poručili da “Hrvatska MORA bolje!” Štrajk koji je formalno počeo zbog potplaćenosti radnika u obrazovanju danas je postao široki prosvjed za bolje obrazovanje.


“Moja kolegica radi 38 godina, 8 mjeseci i 3 dana, zadnja plaća joj je bila 6.200 kuna. O čemu pričate vi, gospodo političari? Koga vi lažete i obmanjujete? Dosta vas je više! Dosta!”, rekao je jedan od govornika riječki vjeroučitelj Marin Miletić.

“Jednog dana ćemo postići dogovor s Vladom o plaćama. Jednog dana. Smanjit ćemo zaostajanje plaćama, vratit ćemo se i u učionice, nastavit ćemo raditi svoj posao, ali posao u kojem osjećaj ponosa nijednog trenutka više neće izaći iz nikog od nas, nikada više u ovoj zemlji ne smije biti učitelja koji će pognuti glavu pred drugima koji ga sramote!” riječi su sindikalca Branimira Mihalinca.

foto: Sandro Bura

“Poruka predsjedniku Vlade, prestanite se baviti teorijama zavjere i pitati tko stoji iza nas, iza nas stoje učitelji, naši članovi. Danas možemo reći iza nas stoji Hrvatska”, izjavio je Mihalinec.

“Nakon samo 13 godina staža ja sam mrtav, ja sam iscrpljen, a to nikako nije zbog mojih učenika u razredu. Jedino zbog njih provodim stotine reformi”, poruka je učitelja Luke Žužula. “Moj se rad mjeri količinom papira koje sam skupio. Moja plaća određuje se koeficijentom kojim mi u lice poručuju: Ti nisi jednako vrijedan. A zašto to rade? Zato što mogu, jer smo najobrazovaniji, najpristojniji, najšutljiviji. Jer su navikli da nam mogu pljunuti u lice, a mi ćemo to samo obrisati”, dio je nadahnutog Žužulovog govora.

“Pitali su me što bih poručio premijeru, rekao sam da ono što on radi nije dijalog. Htio sam mu reći svašta, htio sam mu reći koliko mi je drago bilo vidjeti na tom štrajku moje kolege koji su tamo došli za naše tete spremačice. Tete spremačice, koje za 3, 3 i pol tisuće kuna ulaze u laboratorije u kojima radimo s radijacijom, s toksinima, s otrovima. Kad one odu, nitko s time neće htjeti raditi”, izgovorio je Saša Ceci s Instituta Ruđer Bošković.

Premijer misli da ultimatum “onima koji dižu plaće” nije pametan

“Naša Vlada je uspjela povećati plaće za razliku od recimo SDP-ove Vlade koja je smanjivala plaće, ukidala božićnicu, ukidala regres. Ima Vlada koja je zadužila za 70 milijardi, to je Vlada Zorana Milanovića i SDP-a, ova je Vlada koja smanjuje dug ranijih Vlada, osigurava zdraviji rast. Nije bilo Vlada prije koja je to napravila”, odgovorio je premijer Andrej Plenković.

Kaže, da je teza da vlada ne razgovara lažna. “Ultimatum nije dobar ni u kojem aspektu života, a pogotovo ne onima koji vam dižu plaću”, odgovorio je premijer na sindikalne zahtjeve i zaključio: “Za dogovor je potrebno dvoje, mi smo tu.”

Predsjednica: Prepoznali su moj moto

“Nadam se da će sve skupa završiti što je moguće prije dogovorom Vlade i sindikata. Kao što znate, svoj sam program predstavila pod nazivom ‘Hrvatska zna i mora bolje’. Drago mi je da prosvjednici prepoznaju da Hrvatska mora bolje i da se pod tim motom ujedinjavamo i iznalazimo rješenje”, rekla je predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović.

Ovaj prilog nastao je uz potporu Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija u okviru projekta “Nema predaje”

.

Mozaik

Uspoređivati koronavirus i prometne nesreće jednostavno je glupo i opasno

Čak i da se te stvari mogu izjednačavati, što biste učinili da se suočite s mogućnošću da svaki stoti građanin u idućih dva mjeseca pogine u prometnoj nesreći?

Siniša Bogdanić

Objavljeno

|

“I od prometnih nesreća pogibaju ljudi pa nikome nije palo na pamet zabranjivati cestovni promet ili proglašavati karantenu zbog toga.” Ovo je teza koju često čujemo od koronaskeptika, a nažalost posljednjih dana koriste je i neki novinari u tekstovima kojima žele argumentirati potrebu vraćanja gospodarskog života u normalno stanje.

Potrebu za oživljavanjem gospodarstva razumijemo i podupiremo, no usporedba koronavirusa i prometnih nesreća jednostavno nije ispravna. Zato što su prometne nesreće više-manje ograničene na pojedine skupine u prometu i poznata konstanta. Zapravo, zbog ulaganja država u infrastrukturu i proizvođača automobila u sigurnost vozila, broj prometnih nesreća pada.


Stoga im je neinteligentno suprotstavljati koronavirus koji je nepoznat i ne znamo gdje su njegove granice. Ali znamo da je opasan te da broj zaraženih i mrtvih u društvima koja su zakašnjela s protuepidemijskim mjerama eksponencijalno raste.

Uz to, uobičajene prometne nesreće nigdje na svijetu nisu srušile zdravstvene sustave, prisilile liječnike da trijažiraju pacijente prema “biološkoj dobi” i poštuju protokole prema kojima (kronološki) starijim pacijentima treba dati morfij koji će ubrzati njihov odlazak, umjesto kisika koji će im produžiti život.

Uobičajene prometne nesreće nisu sagradile nova groblja, a nisu ni podigle smrtnost u gradovima, regijama, državama više od nekoliko puta. Samo u ožujku, broj smrtnih slučajeva u usporedbi s periodom od 2015. do 2019. godine skočio je za 568 posto u talijanskoj provinciji Bergamo, 391 posto u provinciji Cremona i 370 posto u provinciji Lodi.

I dok COVID-19 prate brojne nepoznanice, za prometne nesreće apsolutno sigurno možemo reći da se ne šire običnim društvenim kontaktom, disanjem ili kašljanjem. Još nije zabilježen smrtonosni prijenos lančanog sudara ili podlijetanja pod kamion s pacijenta na medicinsku sestru ili liječnika.

Usporedbom prometne nesreće i koronavirusa čini se logička zabluda lažnog izjednačavanja koja ne može uroditi ispravnim zaključivanjem. Čak i da se te stvari mogu izjednačavati, što biste učinili da se suočite s mogućnošću da svaki stoti građanin u idućih dva mjeseca pogine u prometnoj nesreći? Ili čak manje, recimo “samo” 20.000 njih. Među njima bi vjerojatno bio vaš prijatelj, dijete ili blagajnica iz lokalnog dućana.

Nadamo se da biste povikali: “Dovraga, zatvorite ceste dok ne pronađemo neko rješenje!”

Za one koji žele znati više

Prema Statističkom pregledu Ministarstva unutarnjih poslova u Hrvatskoj je tijekom prošle godine u prometu poginulo 297 osoba. Čak 110 osoba poginulo je uslijed slijetanja vozila s ceste. U sudarima su poginule 94 osobe. Kao crni rekord u prometu uzima se 1979. godina kada je poginulo čak 1.605 ljudi. 1990. godine poginulo je 1.360. sudionika prometa.

Prema podacima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, od posljedica zaraze COVID-19 u 71 dan od registracije prve infekcije, usprkos strogim mjerama, umrle su 83 osobe.

Nastavi čitati

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Poštujemo različitosti, promoviramo toleranciju i potičemo argumentiranu raspravu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP