Prati nas

Zdravlje

Pokušajmo razumno

Jednako je glupo odmahivati rukom kao i paničariti oko korona virusa

I stari životi se računaju. Ljudi žele živjeti i nakon osamdesetog rođendana, ma koliko to mladima bilo teško razumjeti. Sprječavanje širenja koronavirusa među mlađima štiti starije i bolesne; vaše roditelje, baku ili djeda.

Moje Vrijeme

Objavljeno

|

foto: Terri Sharp/Pixabay

U Hrvatskoj je sve veći broj zaraženih koronavirusom COVID-19. S današnjim danom ih je sedam. Epidemiolozi potvrđuju da je riječ o osobama iz dva obiteljska kruga te da nema razloga za paniku. Istovremeno europski stručnjaci upozoravaju da bi se cijeloj Europi mogao dogoditi talijanski scenarij. Naime, u Italiji je umrlo više od 50 osoba, a zaraženih je više od 1.100.

Zašto se brinemo oko koronavirusa?

Zapravo, stručnjaci ne znaju koliko je taj virus opasan i neće znati dok se ne prikupi dovoljno velika baza podataka. Neki epidemiolozi kažu kako će se pravi izračuni smrtnosti moći dati tek kada epidemija prođe. Za sada se zna da je mortalitet u epicentru epidemije, kineskoj provinciji Hubei, oko 2 posto. Sezonska gripa odnese manje od jednog života na 100 zaraženih, dok se kod SARS-a mortalitet penje iznad 10 posto.


Osim toga, ne zna se ni koliko je koronavirus zarazan i što je najvažnije – za njega ne postoji cjepivo. To pak znači da će se od infekcije puno teže obraniti najranjiviji dijelovi građanstva; oni stariji i bolesni. To je sasvim dovoljno razloga da ne zanemarujemo činjenicu da je relativno nepoznati virus u opticaju, ali nije razlog za paniku.

Kakva je situacija u svijetu?

Prema brojaču stranice WorldOmeter, u svijetu je zabilježeno 87.693 infekcija koronavirusom. Od toga je 2.995 završilo fatalno. Oporavilo se 42.687 pacijenata.

foto: WorldOmeter

Od gripe u svijetu umre 400.000 ljudi godišnje pa se ne diže panika?

I sve te smrti događaju se usprkos zdravstvenim kampanjama s kojima se promovira cijepljenje protiv gripe i usprkos činjenici da je pristojan broj starih i bolesnih procijepljen. A sada zamislite da nema cjepiva, medija koji vas informiraju, zaštite starih i bolesnih te da je virus nekoliko puta opasniji. Treba li dopustiti da i od koronavirusa u svijetu svake godine umre minimalno 800.000 ljudi godišnje?

Stručnjaci kažu da je smrtnost najveća kod ljudi starijih od 70 ili 80 godina. Zašto se onda diže panika?

I stari životi se računaju. Ljudi žele živjeti i nakon osamdesetog rođendana, ma koliko to mladima bilo teško razumjeti. Sprječavanje širenja koronavirusa među mlađima štiti starije i bolesne; vaše roditelje, baku ili djeda.

Čitao sam na Facebooku da je vjerojatnost da se zarazim minimalna. Ne dižite paniku!

Vjerojatno ste čitali status molekularnog biologa Igora Štagljara koji tvrdi:

“Dakle 99.3% je šansa da virus nikada neće dospjeti do Vas. Na tih 0,7% tek idu postotci, pa tako ako imate 85 godina, imate 0.7% šanse uopće pokupiti virus, pa ako ga pokupite imate još 14.8% šanse umrijeti od njega, odnosno ukupno imate 0.103% šanse umrijeti od tog virusa. To znači da je šansa da nećete umrijeti od tog virusa čak 99.897% ! Za jednog 45-godišnjaka, te dvije šanse pomnožene iznose 0.0028% da će ih corona virus ubiti. A 99.9972 da neće. Za jednog 35-godišnjaka vjerojatnost da će umrijeti od ovog virusa je 0.0014%. A da neće umrijeti je 99.9986%.”

Bilo bi dobro da je tako, ali… Kao što smo rekli, u svijetu ne žive samo 35-ogodišnjaci. Osim toga, Štagljar je u potpunosti banalizirao podatke koji dolaze iz Kine na način da je zanemario činjenicu da su se sve te smrti dogodile usprkos neviđenim zdravstvenim mjerama, karantenama, vojnom nadzoru, samoizolacijama u kojima žive stanovnici Wuhana, obustavi javnog prijevoza i potpunoj zabrani okupljanja. Kolika bi smrtnost bila da nije bilo te “panike”?

Zašto vi mediji dižete paniku?

Upravo smo vam napisali da razloga za paniku nema. Pogledate li tekstove u hrvatskim medijima, vidjet ćete da gotovo u svakom stoji da nema razloga za paniku.

Nisu li upravo mediji prenosili riječi ministra zdravstva Vilija Beroša i dr. Alemke Markotić da ne treba paničariti? Nisu li upravo nakon tih riječi ljudi počeli pustošiti dućane? Nisu li upravo nakon toga mediji prenijeli riječi premijera Andreja Plenkovića da ne treba haračiti po supermarketima i paničariti? Nisu li mediji uporno javljali kako maske ne pomažu? Nije li se upravo nakon toga otvorilo crno tržište maskama?

Nisu mediji sazivali konferencije, osnivali stožere, proglasili karantene, poluzatvorili granice, donijeli protokole za postupanje ili raspustili svoje radnike da rade od kuće. To su učinile zdravstvene vlasti i poslodavci.

A vi, kako biste znali da ne treba paničariti da vam to nisu javili mediji? Ili biste radije umjesto stručnjaka koji progovaraju putem medija slušali teoretičare zavjera na društvenim mrežama?

.

Zdravlje

Njemački virolog Streeck odgovara na najčešća pitanja koronaskeptika i teoretičara zavjera

Profesor Hendrik Streeck spada među vodeće stručnjake u Njemačkoj kada je koronavirus u pitanju. Direktor Instituta za virologiju pri Sveučilišnoj klinici u Bonnu provodi dugoročnu studiju o protoku zaraze koronavirusom u okrugu Heinsberg.

Moje Vrijeme

Objavljeno

|

Autor

“Virus uopće nije opasan! Farmaceutska industrija samo želi zaraditi na pandemiji! Mladima virus ne može ništa!”. Na prosvjedima protivnika mjera protiv širenja pandemije koronavirusa ili na internetu se redovito mogu čuti ovakve teze.

Jedan od vodećih njemačkih virologa, profesor Hendrik Streeck, direktor instituta za virologiju na Sveučilišnoj klinici u Bonnu, je za Deutsche Welle zauzeo stav kada su u pitanju najpoznatije teze ili izjave na temu koronavirusa.


“Virus uopće nije tako opasan, opasnost napuhavaju mediji, političari i znanstvenici.”

Hendrik Streeck: To nije točno! Sve studije koje su dosad provedene, kako one u SAD, koje teže tomu da sugeriraju manju smrtnost, kao i ostale studije koje sugeriraju veću smrtnost, nedvosmisleno pokazuju da je kod koronavirusa smrtnost definitivno viša nego kod obične gripe.

Mi smo u okrugu Heinsberg (jedno od prvih žarišta pandemije u Njemačkoj op.ur.) došli do saznanja da je koronavirus najmanje četiri puta opasniji od sezonske gripe. Doduše uvijek treba uzeti u obzir kod kojeg dijela populacije se ispitivanje vrši. To je virus kojeg treba shvatiti ozbiljno, ali opet ne treba previše dramatizirati.

“Političari i mediji dnevno predstavljaju dramatične podatke o broju zaraženih. No ja ne poznajem nikoga tko je obolio od Covida-19”

Pa, recimo kod mene su dvije osobe u užem obiteljskom krugu oboljele od koronavirusa.

“U Italiji ili SAD-u mnogo ljudi umire. Ovdje ne. Tu je nešto sumnjivo!”

I mi u Njemačkoj imamo umrle od koronavirusa. U Italiji i SAD-u se zaraza proširila vrlo brzo. Dakle veliki dijelovi stanovništva su se zarazili i time su bolnice brzo došle do granica svojih kapaciteta. Virus je tamo prodro u područja gdje je prisutan visok stupanj rizika da pacijenti od virusa i umru. U Njemačkoj nam je pošlo za rukom ova područja osloboditi od virusa.

“U posljednje vrijeme je bilo toliko velikih prosvjeda protiv korona-mjera. Je li nakon toga bilo nekog naglog izbijanja broja zaraženih? Nije!”

Prosvjedi su se održavali vani gdje je mogućnost prijenosa niža. Osim toga je teško zaključiti jesu li oni koji su npr. bili na prosvjedima u Berlinu i vratili se u svoje gradove mnoge zarazili. Bilo bi lakše donositi zaključke kada bi svi prosvjednici dolazili iz istog grada.

“Ova cjepiva su vrlo opasna i napadaju naš DNK. Osim toga ona služe samo farmakološkoj industriji da zaradi još više.”

Ove teze su nedvosmisleno netočne. Cjepivo ne napada gene, dakle DNK. I RNK cjepiva funkcioniraju tako da se iz njih generiraju proteini. Mi sami ne posjedujemo ove enzime. To mogu samo neki retrovirusi. Zato jedno cjepivo ne može zahvatiti DNK.

Farmaceutska industrija naravno zarađuje na cjepivima. No ono što zdravstvena osiguranja godišnje potroše za cjepiva je samo 0,3 posto od onoga što se potroši za lijekove općenito. Znači budžet za cjepiva je mali. Osim toga farmaceutska industrija mora zaraditi na cjepivu jer inače uopće ne bi mogla istraživati.

“Virus je do sada već toliko puta mutirao da cjepivo tu uopće ne bi pomoglo. Ili se treba, kao kod gripe, svake godine cijepiti protiv novog soja.”

To se ne može tvrditi. Virus mutira ali ne tako snažno kao kod obične gripe. Treba li se na kraju svake godine cijepiti, to ne možemo još reći jer cjepiva još nema.

“Mjere korona-režima su u potpunosti pretjerane. Ja želim natrag svoju slobodu.”

Mi znamo da mjere poput nošenja maski, držanja razmaka i pranja ruku pomažu i da se njima sprječavaju zaraze.

Osim toga ove mjere doprinose tome da ako se netko i zarazi virusima da se zarazi s mnogo manjim brojem virusa pa su i simptomi u njegovom slučaju mnogo slabiji. Doza virusa je presudna. Znači ove mjere skrbe i za blaži tijek bolesti.

“Virus potječe iz laboratorija u Kini ili je pušten nenamjerno”

Vrlo je malo vjerojatno da je ovaj virus nastao u laboratoriju. S jedne strane se tako nešto, koliko ja znam, uopće ne radi. Dakle, ne radi se na tome da se stvaraju novi virusi jer je to preopasno. S druge strane se porijeklo jednog virusa ne može utvrditi. On nema gene koje inače pronalazimo u prirodi.

Isto tako moram reći da laboratoriji poput onih u Kini sadrže mnoge sigurnosne brane kroz više prostorija kroz koje virusi ili bakterije uopće ne mogu slučajno proći. No to je teško dokazati. No isto tako je teško dokazati i suprotno.

“Sve da se i zarazim: mlad sam i pri punoj snazi. Ako ću i oboljeti, dobit ću samo blage simptome.”

Statistički gledano, mladi zaista obolijevaju s blagim simptomima a često sve prođe i bez ikakvih simptoma. Dakle statistički gledano je to točno. No događa se da i mladi obolijevaju uz teške simptome pa da čak i umiru. Zabilježeni su i takvi slučajevi.

Profesor Hendrik Streeck spada među vodeće stručnjake u Njemačkoj kada je koronavirus u pitanju. Direktor Instituta za virologiju pri Sveučilišnoj klinici u Bonnu provodi dugoročnu studiju o protoku zaraze koronavirusom u okrugu Heinsberg.

Nastavi čitati

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Poštujemo različitosti, promoviramo toleranciju i potičemo argumentiranu raspravu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP