Prati nas

Vijesti

Naknada za starost

‘Nacionalna mirovina’ je u javnom savjetovanju, ovo su kriteriji za primatelje

Ovim će se zakonom, smatraju autori, skinuti stigma s korisnika socijalne pomoći i podići kvaliteta života starijih osoba.

Moje Vrijeme

Objavljeno

|

foto: Anna Auza/Unsplash

U javnom savjetovanju je Prijedlog zakona o nacionalnoj naknadi za starije osobe, ono što kolokvijalno zovemo “nacionalnom mirovinom”. Riječ je o naknadi koju bi primale osobe koje nisu ostvarile prihod od rada, odnosno za osobe koje nemaju nikakav prihod ili imaju nedovoljan prihod u starosti.

Kao opći uvjeti za ostvarivanje prava na nacionalnu naknadu za starije osobe utvrđeno je hrvatsko državljanstvo, starosna dob od 65 godina i prebivalište u Republici Hrvatskoj u neprekidnom trajanju od 20 godina neposredno prije podnošenja zahtjeva za ostvarivanje prava.


Također, propisuju se i dodatni uvjeti na strani korisnika i članova kućanstva, odnosno dohodovni cenzus. Prihodovni/dohodovni cenzus utvrđuje se u visini iznosa nacionalne naknade za starije osobe, odnosno u iznosu od 800,00 kn mjesečno po članu kućanstva.

Koliko će iznositi nacionalna naknada?

Ovim Prijedlogom zakona predviđeno je da nacionalna naknada za starije osobe od 1. siječnja 2021.godine, kada Zakon stupa na snagu, iznosi 800,00 kuna. Usklađivanje počevši od 1. siječnja 2022. se veže uz stopu porasta indeksa potrošačkih cijena prema podacima Državnog zavoda za statistiku. Odluku o usklađivanju nacionalne naknade za starije osobe donosi Upravno vijeće Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje. 

Zašto se uvodi nacionalna naknada?

Predloženim zakonom namjerava se uspostaviti sustav svojevrsne nacionalne potpore kao zamjenskog dohotka za određenu kategoriju starijih osoba, kako bi im se osigurao određeni stupanj socijalne sigurnosti. Radi se o mjeri usmjerenoj na povećanje kvalitete života starijih osoba. Autori prijedloga misle da će ovako odgovarajući način pridonijeti i smanjenju stigmatiziranja starijih osoba, kao jednog od glavnih razloga nekorištenja naknada iz sustava socijalne skrbi.

Koliko će to sve koštati?

Za provođenje ovoga Prijedloga zakona potrebno je osigurati dodatna financijska sredstva u državnom proračunu Republike Hrvatske. S obzirom na predložene kriterije za ostvarivanje nacionalne naknade za starije osobe, procijenjeno je da će nacionalnu naknadu za starije osobe ostvariti približno 19.700 osoba u 2021. godini te 21.840 osoba u 2022. godini.

Slijedom navedenoga, procjenjuje se da je za provedbu predloženog zakona potrebno 132 milijuna kuna u 2021. godini te 186 milijuna kuna u 2022. godini.

Koji su propisani uvjeti?

Uz gore navedene uvjete, korisnik mora zadovoljiti i ove kriterije:

1. da nije korisnik mirovine prema propisima Republike Hrvatske ili prema propisima druge države

2. da korisniku i/ili članovima kućanstva prihod ostvaren u prethodnoj kalendarskoj godini po članu kućanstva, mjesečno ne prelazi utvrđeni iznos nacionalne naknade za starije osobe iz članka 9. stavka 1. i stavka 2. ovoga Zakona

3. da nije korisnik prava na zajamčenu minimalnu naknadu prema propisima o socijalnoj skrbi

4. da korisniku nije priznato pravo na uslugu smještaja prema propisima o socijalnoj skrbi

5. da nije sklopio ugovor o dosmrtnom uzdržavanju ili ugovor o doživotnom uzdržavanju kao primatelj uzdržavanja.

Što je prihod?

Pod prihodom se, u smislu ovoga Zakona, smatraju sva novčana sredstva ostvarena po osnovi rada, mirovine, primitaka od imovine ili na neki drugi način ostvarena u tuzemstvu i u inozemstvu sukladno propisima o oporezivanju dohotka, a umanjeni za iznos uplaćenog poreza i prireza.

Što je kućanstvo?

Pod kućanstvom se, u smislu ovoga Zakona, smatra obiteljska ili druga zajednica osoba koje zajedno žive i podmiruju troškove života, bez obzira na srodstvo.

Što je s doplatkom za pomoć i invalidninom?

U prihod iz stavka 1. točke 4. ovoga članka ne uračunavaju se doplatak za pomoć i njegu i invalidnina prema propisima o socijalnoj skrbi, invalidnina prema propisima o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji, invalidnina prema propisima o zaštiti vojnih i civilnih invalida rata kao niti naknada zbog tjelesnog oštećenja i doplatak za pomoć i njegu prema propisima iz mirovinskog osiguranja te druge naknade koje ne podliježu plaćanju poreza na dohodak prema poreznim propisima.

Do zaključenja ovog članka nije predan niti jedan komentar na prijedlog zakona. Uključiti se možete na ovoj adresi.

.

Vijesti

Bivša predsjednica čestitala je Dan državnosti: ‘Proslavimo ga onako kako je Tuđman želio’

Aktualni predsjednik Zoran Milanović ima sasma suprotnu poruku. ’30. svibnja ne mogu zvati Danom državnosti jer on to i nije’, kaže.

Moje Vrijeme

Objavljeno

|

Autor

Nakon gotovo dva desetljeća Hrvatska Dan državnosti slavi 30. svibnja. Bivša predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović prigodno je odaslala poruku građanima putem društvenih mreža.

“Danas, kada se naš prvi državni blagdan napokon ‘vratio kući’, svim Hrvaticama i Hrvatima i hrvatskim državljankama i državljanima u Domovini, Bosni i Hercegovini i iseljeništvu, s velikom radošću i ponosom čestitam Dan hrvatske državnosti”, piše Grabar-Kitarović.


Kolinda: Dan državnosti se ‘vratio kući’

“Proslavimo ga onako kako je želio naš prvi predsjednik dr. Franjo Tuđman, izražavajući vrijednosti i težnje što ih je Hrvatski sabor stoljećima čuvao: državnost, želju za samostalnošću i slobodom. To su vrijednosti koje smo čuvali i branili kroz povijest, a posebno u Domovinskom ratu, hrabrošću i vjerom, uz mnoge i velike žrtve. Ponosni na učinjeno, nastavimo u zajedništvu uređivati našu Hrvatsku onakvom u kakvoj zaslužuju živjeti naša djeca i unuci”, zaključila je bivša predsjednica.

Milanović: To nije Dan državnosti

Aktualni predsjednik Zoran Milanović ima sasma suprotnu poruku. “30. svibnja ne mogu zvati Danom državnosti jer on to i nije. Dan 25. lipnja 1991. je datum o odlasku iz Jugoslavije. To je datum o referendumu o Hrvatskoj neovisnosti za koji se kaže da se s njim Hrvati nisu nikad srodili, pa će im netko to utjerati. Taj je datum prihvatljiv gotovo svim ljudima Hrvatske, onima koji su glasovali za hrvatsku neovisnost – to su 1991. bili svi građani hrvatske nacionalnosti. Prihvatljiv je i za dio pripadnika nacionalnih manjina jer nas ne dijeli”, komentirao je Milanović.

“S novim datumom (30. svibnja), kad je konstituirano predstavničko tijelo u SR Hrvatskoj – mnogi građani imaju dilemu. Tri vijeća udruženog rada općina, društveno i političko vijeće u kojem je jedna stranka ostvarila većinu, a za nju je glasala manjina. To nije zajednički datum, to su emotivne stvari”, objasnio je hrvatski predsjednik prije dva dana.

Zbrka s datumom

Dan državnosti praznik je koji se proteklih godina obilježavao 25. lipnja, na dan kada je 1991. godine Hrvatski sabor donio Ustavnu odluku o samostalnosti i suverenosti Republike Hrvatske proglašavajući Republiku Hrvatsku samostalnom i neovisnom državom.

Do 2001. godine obilježavao se 30. svibnja svake godine, u spomen na konstituiranje prvog višestranačkog Sabora 1990. godine. Plenkovićeva vlada izmijenila je kalendar blagdana i praznika tako da je Dan državnosti vratila na 30. lipnja što su mnogi kritizirali na način da je HDZ datum stranačkog trijumfa pretvorio u državni praznik.

Za one koji žele znati više

Koja je razlika između praznika i blagdana? Prema rječničkoj definiciji, praznik je svečan dan kojim se proslavlja kakav događaj iz života društva, neradni dan, dan odmora. Blagdan je dan, obično neradni, posvećen kakvom vjerskom činu ili događaju. Nazivamo ga još i svetac ili svetak.

Nastavi čitati

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Poštujemo različitosti, promoviramo toleranciju i potičemo argumentiranu raspravu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP