Prati nas

Vijesti

Naknada za starost

‘Nacionalna mirovina’ je u javnom savjetovanju, ovo su kriteriji za primatelje

Ovim će se zakonom, smatraju autori, skinuti stigma s korisnika socijalne pomoći i podići kvaliteta života starijih osoba.

Moje Vrijeme

Objavljeno

|

foto: Anna Auza/Unsplash

U javnom savjetovanju je Prijedlog zakona o nacionalnoj naknadi za starije osobe, ono što kolokvijalno zovemo “nacionalnom mirovinom”. Riječ je o naknadi koju bi primale osobe koje nisu ostvarile prihod od rada, odnosno za osobe koje nemaju nikakav prihod ili imaju nedovoljan prihod u starosti.

Kao opći uvjeti za ostvarivanje prava na nacionalnu naknadu za starije osobe utvrđeno je hrvatsko državljanstvo, starosna dob od 65 godina i prebivalište u Republici Hrvatskoj u neprekidnom trajanju od 20 godina neposredno prije podnošenja zahtjeva za ostvarivanje prava.


Također, propisuju se i dodatni uvjeti na strani korisnika i članova kućanstva, odnosno dohodovni cenzus. Prihodovni/dohodovni cenzus utvrđuje se u visini iznosa nacionalne naknade za starije osobe, odnosno u iznosu od 800,00 kn mjesečno po članu kućanstva.

Koliko će iznositi nacionalna naknada?

Ovim Prijedlogom zakona predviđeno je da nacionalna naknada za starije osobe od 1. siječnja 2021.godine, kada Zakon stupa na snagu, iznosi 800,00 kuna. Usklađivanje počevši od 1. siječnja 2022. se veže uz stopu porasta indeksa potrošačkih cijena prema podacima Državnog zavoda za statistiku. Odluku o usklađivanju nacionalne naknade za starije osobe donosi Upravno vijeće Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje. 

Zašto se uvodi nacionalna naknada?

Predloženim zakonom namjerava se uspostaviti sustav svojevrsne nacionalne potpore kao zamjenskog dohotka za određenu kategoriju starijih osoba, kako bi im se osigurao određeni stupanj socijalne sigurnosti. Radi se o mjeri usmjerenoj na povećanje kvalitete života starijih osoba. Autori prijedloga misle da će ovako odgovarajući način pridonijeti i smanjenju stigmatiziranja starijih osoba, kao jednog od glavnih razloga nekorištenja naknada iz sustava socijalne skrbi.

Koliko će to sve koštati?

Za provođenje ovoga Prijedloga zakona potrebno je osigurati dodatna financijska sredstva u državnom proračunu Republike Hrvatske. S obzirom na predložene kriterije za ostvarivanje nacionalne naknade za starije osobe, procijenjeno je da će nacionalnu naknadu za starije osobe ostvariti približno 19.700 osoba u 2021. godini te 21.840 osoba u 2022. godini.

Slijedom navedenoga, procjenjuje se da je za provedbu predloženog zakona potrebno 132 milijuna kuna u 2021. godini te 186 milijuna kuna u 2022. godini.

Koji su propisani uvjeti?

Uz gore navedene uvjete, korisnik mora zadovoljiti i ove kriterije:

1. da nije korisnik mirovine prema propisima Republike Hrvatske ili prema propisima druge države

2. da korisniku i/ili članovima kućanstva prihod ostvaren u prethodnoj kalendarskoj godini po članu kućanstva, mjesečno ne prelazi utvrđeni iznos nacionalne naknade za starije osobe iz članka 9. stavka 1. i stavka 2. ovoga Zakona

3. da nije korisnik prava na zajamčenu minimalnu naknadu prema propisima o socijalnoj skrbi

4. da korisniku nije priznato pravo na uslugu smještaja prema propisima o socijalnoj skrbi

5. da nije sklopio ugovor o dosmrtnom uzdržavanju ili ugovor o doživotnom uzdržavanju kao primatelj uzdržavanja.

Što je prihod?

Pod prihodom se, u smislu ovoga Zakona, smatraju sva novčana sredstva ostvarena po osnovi rada, mirovine, primitaka od imovine ili na neki drugi način ostvarena u tuzemstvu i u inozemstvu sukladno propisima o oporezivanju dohotka, a umanjeni za iznos uplaćenog poreza i prireza.

Što je kućanstvo?

Pod kućanstvom se, u smislu ovoga Zakona, smatra obiteljska ili druga zajednica osoba koje zajedno žive i podmiruju troškove života, bez obzira na srodstvo.

Što je s doplatkom za pomoć i invalidninom?

U prihod iz stavka 1. točke 4. ovoga članka ne uračunavaju se doplatak za pomoć i njegu i invalidnina prema propisima o socijalnoj skrbi, invalidnina prema propisima o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji, invalidnina prema propisima o zaštiti vojnih i civilnih invalida rata kao niti naknada zbog tjelesnog oštećenja i doplatak za pomoć i njegu prema propisima iz mirovinskog osiguranja te druge naknade koje ne podliježu plaćanju poreza na dohodak prema poreznim propisima.

Do zaključenja ovog članka nije predan niti jedan komentar na prijedlog zakona. Uključiti se možete na ovoj adresi.

.

Vijesti

Inozemne mirovine i nova pravila za dostavljanje potvrde o životu

Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje (HZMO) obavijestio je korisnike o promjenama u slanju potvrda o životu za primatelje francuskih, nizozemskih i španjolskih mirovina, zbog pandemije virusa COVID-19.

Moje Vrijeme

Objavljeno

|

Autor

Zbog pandemije koronavirusa, Francuska, Nizozemska i Španjolska obavijestile su HZMO o promjenama u načinu na koji će isplaćivati mirovinu korisnicima s boravištem u Hrvatskoj, s obzirom na potrebu dostavljanja potvrde o životu.

Korisnici mirovina iz Francuske, koji su zaprimili potvrdu o životu u prosincu 2019., siječnju, veljači ili ožujku 2020., imaju dodatna 2 mjeseca za dostavu potvrdu o životu. Mirovine će se u tom razdoblju nastaviti redovito isplaćivati, navode iz HZMO-a.


Nizozemska ustanova Sociale Verzekeringsbank trenutačno ne šalje potvrde o životu svojim korisnicima u inozemstvo, a slanje tih potvrda odgođeno je na otprilike 6 mjeseci, dodaju iz HZMO-a.

U Španjolskoj je suspendiran rok određen za dostavu ovjerene potvrde o životu korisnika koji žive u inozemstvu sve dok traju ove izvanredne okolnosti. Za to vrijeme, mirovine iz Španjolske će se nastaviti redovno isplaćivati, a nakon prestanka izvanrednih okolnosti odredit će se novi rok za dostavu potvrda o životu.

Iz HZMO-a podsjećaju korisnike hrvatske mirovine s prebivalištem u Republici Srbiji da neće dostavljati tiskanice potvrda o životu u travnju 2020., niti obustaviti isplatu mirovina zbog nedostavljene potvrde o životu za 2020. godinu, dok traju izvanredne okolnosti uzrokovane pandemijom virusa COVID-19.

Podsjećamo i korisnike mirovine iz Srbije s prebivalištem u Hrvatskoj, da će i nadležni nositelj mirovinskog osiguranja u Republici Srbiji (Republički fond za penzijsko i invalidsko osiguranje RF PIO) postupati na isti način i nastaviti isplatu korisnicima mirovina do prestanka izvanrednih okolnosti, navode iz HZMO-a.

Nastavi čitati

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Poštujemo različitosti, promoviramo toleranciju i potičemo argumentiranu raspravu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP