Prati nas

Zdravlje

Kada ovo sve prođe...

Njemački stručnjak upozorava: Karantena utječe na imunološki sustav i duševno zdravlje

Gledam kritički na društvene mreže, ali one su u ovim vremenima svakako način da se održi kontakt. Molim vas, nemojte samo danonoćno pratiti budalaštine koje se šire tamo, kaže psihijatar.

Moje Vrijeme

Objavljeno

|

Manfred Spitzer (screenshot: ORF)

U borbi protiv širenja koronavirusa mnoge zemlje su uvele zabrane kretanja ili kontakta i na različit način ograničile društveni život. Čak i tamo gdje ostanak kod kuće nije propisan zakonom, ljudi iz straha rijetko ili nikada ne izlaze na ulicu.

No to nije uvijek svrsishodno, smatra Manfred Spitzer, profesor psihijatrije na Sveučilištu u Ulmu i šef tamošnje psihijatrijske klinike, javlja Deutsche Welle. Spitzer tako kaže: “Znamo da karantena – kao ultimativni oblik zabrane kretanja – stvarno može dovesti do psihičkih poremećaja čak i kod sasvim zdravih ljudi.”


“Postoje dugoročna istraživanja koja pokazuju da je nakon karantene veća učestalost anksioznosti, poremećaja sna ili čak posttraumatskog poremećaja. Tu nema razlika između starijih i mlađih, ili muškaraca i žena. Svi mogu time biti pogođeni”, kaže Spitzer. “Zato je preporuka da se takve mjere uvode samo kada su uistinu nužne.”

U razgovoru za DW profesor kaže da je najvažnije oružje koje čovjek ima u borbi protiv koronavirusa njegov vlastiti imunološki sustav. “Znamo što ga jača – jedna od stvari je izlazak na svježi zrak. Najbolje naravno tamo gdje nema nikoga, recimo u šumu. Znamo da redovno šetanje šumom u trajanju od jednog, ili bolje, dva sata dokazano jača imunološki sustav. A ostanak u kući mu šteti. To je posebno važno za obitelji s djecom.”

Spitzer je autor knjige “Samoća – nepriznata bolest: bolna, zarazna, smrtonosna”. Na pitanje koje se često postavlja ovih dana, mogu li društvene mreže biti zamjena za društveni kontakt, kaže: “Gledam kritički na društvene mreže, ali one su u ovim vremenima svakako način da se održi kontakt. Molim vas, nemojte samo danonoćno pratiti budalaštine koje se šire tamo.”

Ovaj ugledni psihijatar kaže da je trenutno telefon vjerojatno “najbolji društveni medij” koji sada imamo na raspolaganju, jer obično telefoniramo s ljudima koje poznajemo. “Twitter i Facebook nisu toliko dobri. Ne čine nam dobro toliki nepoznati ljudi s kojima se tamo susrećemo.”

.

Zdravlje

Štitnjača se često agresivno liječi, čak i kada ne postoji stvarna opasnost za zdravlje

Agencija za rak Svjetske zdravstvene organizacije provela je istraživanje koje upućuje na to da je velika većina dijagnoza karcinoma štitnjače posljedica pretjerane dijagnostike te da, zapravo, nije potrebna.

Silvija Novak

Objavljeno

|

Prava epidemija predijagnosticiranja karcinoma štitnjače zahvatila je svijet te je ta bolest u tridesetak zemalja dijagnosticirana kod više od milijun osoba, izvijestila je Agencija za rak Svjetske zdravstvene organizacije ( WHO), piše Jutarnji.hr.

Istraživanje je vodio Salvatore Vaccarella s EACR-a koji je rekao da rezultati studije upućuju na to da je velika većina dijagnoza karcinoma štitnjače posljedica pretjerane dijagnostike.


Predijagnosticiranje neke bolesti je situacija kad se ljudima bez ikakvih tegoba dijagnosticira neki problem, zatim se ta bolest liječi, ponekad čak i vrlo agresivno kao u slučaju dijagnoze karcinoma štitnjače, iako ne postoji visoki rizik za zdravlje.

Zbog predijagnosticiranja dolazi do uklanjanja kompletne štitnjače ili se oboljelima propisuju lijekovi koje, nerijetko, moraju uzimati do kraja života, iako bi s bolešću mogli neometano nastaviti živjeti.

Između 2008. i 2012. godine je u 26 zemalja svijeta dijagnozu karcinoma štitnajče dobilo 830.000 žena i 220.000 muškaraca, a procijenjeni udio koji se može pripisati nepotrebnoj dijagnostici je oko 93 posto u Južnoj Koreji, 91 posto u Bjelorusiji, 87 posto u Kini, 84 posto u Italiji i u Hrvatskoj te 83 posto u Slovačkoj i Francuskoj.

Znanstvenici preporučuju da se ne radi dijagnostika eventualnog raka štitnjače kod osoba koje nemaju nikakve simptome.

Nastavi čitati

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Poštujemo različitosti, promoviramo toleranciju i potičemo argumentiranu raspravu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP