Prati nas

Zdravlje

Stroj koji spašava život

Ministar Beroš objasnio je što znači kada je netko ‘spojen na respirator’

Prvi komercijalni respiratori primjenjuju se od polovice prošlog stoljeća kada su ‘željezna pluća’ održavala na životu pacijente oboljele od poliomijelitisa ili dječje paralize čija je epidemija tada vladala.

Moje Vrijeme

Objavljeno

|

Vili Beroš (screenshot: HRT)

Uz broj novozaraženih i ukupno zaraženih iz dana u dan brojimo i pacijente oboljele od Covid-19 koji su spojeni na respirator. Ta sintagma “spojen na respirator” u laika izaziva nemir pa ga neki tumače i kao korak do najgoreg. Jučer je, podsjetimo, 34 pacijenata bilo na takvoj terapiji.

“Ne mogu skroz točno reći te podatke, ali mislim da je do sada jedna osoba skinuta s respiratora”, kazao je u razgovoru za N1 ministar zdravstva Vili Beroš. “U slučaju patološkog procesa na plućima, riječ je o nekoj virusnoj ili intersticijskoj bolesti koja se može sresti i kod gripe i sličnih stanja, liječnici procjenjuju je li nekome potrebna takva pomoć. Odluku donose na temelju točno određenih parametara kao što je koncentracija kisika u krvi. Uspavaju ga i stave na respirator da bi ta respiracijska funkcija bila adekvatna. To obično traje neko vrijeme dok se patološke promjene na plućima ne umanje. Prosječni boravak na respiratoru je desetak dana. Ali imamo i slučajeve da su se pacijenti oporavili nakon dva ili tri tjedna respiratora”, objasnio je ministar.


Beroš vjeruje da će klinička slika zaraženih koronavirusom, a koji su stavljeni na respirator, biti slična kliničkoj slici bolesnika koji su prošle godine na isti način liječeni zbog gripe. “Prošle ili pretprošle godine je bila veća epidemija gripe pa smo pomagali Klinici za infektivne bolesti i nabavljali respiratore. Najveći dio tih bolesnika se oporavio. Nažalost, neki nisu zbog prirode bolesti, imunološkog stanja i drugih patoloških stanja. Zato govorimo da su stariji, kronični i onkološki bolesnici predisponirani za težu kliničku sliku i teže posljedice”, zaključio je Beroš.

Što je respirator?

Respirator je medicinski uređaj za pružanje umjetnog disanja ili kako liječnici kažu – za mehaničku ventilaciju. Primjenjuje se na onima koji nemaju dostatnu funkciju disanja. Respirator se najčešće primjenjuje na odjelima ili jedinicama za intenzivnu skrb ili tijekom operacijskih zahvata kada je bolesnik u anesteziji.

Prvi komercijalni respiratori primjenjuju se od polovice prošlog stoljeća kada su “željezna pluća” održavala na životu pacijente oboljele od poliomijelitisa ili dječje paralize čija je epidemija tada vladala. Pacijent se smještao u veliku metalnu cijev gdje se udisaj provocirao stvaranjem vakuuma oko bolesnika.

Danas su to bitno manji i kompjuterizirani strojevi koji spašavaju živote u najrazličitijim stanjima opasnim po život. Zahvaljujući razvoju računalne tehnologije, omogućavaju kontroliranje niza parametara (frekvencija i volumen disanja, volumen dubokog udaha, frekvencija respiracije, postotak kisika) i prilagođavaju se potrebama svakog pacijenta ponaosob.

.

Zdravlje

Njemački virolog Streeck odgovara na najčešća pitanja koronaskeptika i teoretičara zavjera

Profesor Hendrik Streeck spada među vodeće stručnjake u Njemačkoj kada je koronavirus u pitanju. Direktor Instituta za virologiju pri Sveučilišnoj klinici u Bonnu provodi dugoročnu studiju o protoku zaraze koronavirusom u okrugu Heinsberg.

Moje Vrijeme

Objavljeno

|

Autor

“Virus uopće nije opasan! Farmaceutska industrija samo želi zaraditi na pandemiji! Mladima virus ne može ništa!”. Na prosvjedima protivnika mjera protiv širenja pandemije koronavirusa ili na internetu se redovito mogu čuti ovakve teze.

Jedan od vodećih njemačkih virologa, profesor Hendrik Streeck, direktor instituta za virologiju na Sveučilišnoj klinici u Bonnu, je za Deutsche Welle zauzeo stav kada su u pitanju najpoznatije teze ili izjave na temu koronavirusa.


“Virus uopće nije tako opasan, opasnost napuhavaju mediji, političari i znanstvenici.”

Hendrik Streeck: To nije točno! Sve studije koje su dosad provedene, kako one u SAD, koje teže tomu da sugeriraju manju smrtnost, kao i ostale studije koje sugeriraju veću smrtnost, nedvosmisleno pokazuju da je kod koronavirusa smrtnost definitivno viša nego kod obične gripe.

Mi smo u okrugu Heinsberg (jedno od prvih žarišta pandemije u Njemačkoj op.ur.) došli do saznanja da je koronavirus najmanje četiri puta opasniji od sezonske gripe. Doduše uvijek treba uzeti u obzir kod kojeg dijela populacije se ispitivanje vrši. To je virus kojeg treba shvatiti ozbiljno, ali opet ne treba previše dramatizirati.

“Političari i mediji dnevno predstavljaju dramatične podatke o broju zaraženih. No ja ne poznajem nikoga tko je obolio od Covida-19”

Pa, recimo kod mene su dvije osobe u užem obiteljskom krugu oboljele od koronavirusa.

“U Italiji ili SAD-u mnogo ljudi umire. Ovdje ne. Tu je nešto sumnjivo!”

I mi u Njemačkoj imamo umrle od koronavirusa. U Italiji i SAD-u se zaraza proširila vrlo brzo. Dakle veliki dijelovi stanovništva su se zarazili i time su bolnice brzo došle do granica svojih kapaciteta. Virus je tamo prodro u područja gdje je prisutan visok stupanj rizika da pacijenti od virusa i umru. U Njemačkoj nam je pošlo za rukom ova područja osloboditi od virusa.

“U posljednje vrijeme je bilo toliko velikih prosvjeda protiv korona-mjera. Je li nakon toga bilo nekog naglog izbijanja broja zaraženih? Nije!”

Prosvjedi su se održavali vani gdje je mogućnost prijenosa niža. Osim toga je teško zaključiti jesu li oni koji su npr. bili na prosvjedima u Berlinu i vratili se u svoje gradove mnoge zarazili. Bilo bi lakše donositi zaključke kada bi svi prosvjednici dolazili iz istog grada.

“Ova cjepiva su vrlo opasna i napadaju naš DNK. Osim toga ona služe samo farmakološkoj industriji da zaradi još više.”

Ove teze su nedvosmisleno netočne. Cjepivo ne napada gene, dakle DNK. I RNK cjepiva funkcioniraju tako da se iz njih generiraju proteini. Mi sami ne posjedujemo ove enzime. To mogu samo neki retrovirusi. Zato jedno cjepivo ne može zahvatiti DNK.

Farmaceutska industrija naravno zarađuje na cjepivima. No ono što zdravstvena osiguranja godišnje potroše za cjepiva je samo 0,3 posto od onoga što se potroši za lijekove općenito. Znači budžet za cjepiva je mali. Osim toga farmaceutska industrija mora zaraditi na cjepivu jer inače uopće ne bi mogla istraživati.

“Virus je do sada već toliko puta mutirao da cjepivo tu uopće ne bi pomoglo. Ili se treba, kao kod gripe, svake godine cijepiti protiv novog soja.”

To se ne može tvrditi. Virus mutira ali ne tako snažno kao kod obične gripe. Treba li se na kraju svake godine cijepiti, to ne možemo još reći jer cjepiva još nema.

“Mjere korona-režima su u potpunosti pretjerane. Ja želim natrag svoju slobodu.”

Mi znamo da mjere poput nošenja maski, držanja razmaka i pranja ruku pomažu i da se njima sprječavaju zaraze.

Osim toga ove mjere doprinose tome da ako se netko i zarazi virusima da se zarazi s mnogo manjim brojem virusa pa su i simptomi u njegovom slučaju mnogo slabiji. Doza virusa je presudna. Znači ove mjere skrbe i za blaži tijek bolesti.

“Virus potječe iz laboratorija u Kini ili je pušten nenamjerno”

Vrlo je malo vjerojatno da je ovaj virus nastao u laboratoriju. S jedne strane se tako nešto, koliko ja znam, uopće ne radi. Dakle, ne radi se na tome da se stvaraju novi virusi jer je to preopasno. S druge strane se porijeklo jednog virusa ne može utvrditi. On nema gene koje inače pronalazimo u prirodi.

Isto tako moram reći da laboratoriji poput onih u Kini sadrže mnoge sigurnosne brane kroz više prostorija kroz koje virusi ili bakterije uopće ne mogu slučajno proći. No to je teško dokazati. No isto tako je teško dokazati i suprotno.

“Sve da se i zarazim: mlad sam i pri punoj snazi. Ako ću i oboljeti, dobit ću samo blage simptome.”

Statistički gledano, mladi zaista obolijevaju s blagim simptomima a često sve prođe i bez ikakvih simptoma. Dakle statistički gledano je to točno. No događa se da i mladi obolijevaju uz teške simptome pa da čak i umiru. Zabilježeni su i takvi slučajevi.

Profesor Hendrik Streeck spada među vodeće stručnjake u Njemačkoj kada je koronavirus u pitanju. Direktor Instituta za virologiju pri Sveučilišnoj klinici u Bonnu provodi dugoročnu studiju o protoku zaraze koronavirusom u okrugu Heinsberg.

Nastavi čitati

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Poštujemo različitosti, promoviramo toleranciju i potičemo argumentiranu raspravu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP