Prati nas

Vijesti

Solidarnost

Sindikati su pisali Plenkoviću: ‘Društvo starijima duguje solidarnost i potporu. Izgradili su Hrvatsku!’

‘Nadamo se jačanju solidarnosti među generacijama jer samo zajedno, možemo pobijediti ovu zdravstvenu krizu. Računamo na vašu intervenciju u obrani zdravlja svih hrvatskih građana, a vezano uz starije osobe, kao najosjetljiviju skupinu, intervencija mora biti i zdravstvena i socijalna.’

Moje Vrijeme

Objavljeno

|

Prvomajski prosvjed 2018.
foto: Sandro Bura

Sindikat umirovljenika Hrvatske (SUH) i Savez samostalnih sindikata Hrvatske (SSSH) od Vlade i Sabora traže da se stavi naglasak na solidarnost sa starijim osobama koje su u ovoj krizi pogođene i materijalno i zdravstveno i socijalno.

Obje organizacije pozdravile su mjere usvojene za osiguranje funkcioniranja zdravstvenog sustava u borbi protiv bolesti COVID-19 te potpore za očuvanje radnih mjesta. Ali i upozoravaju- oni koji plaćaju najvišu cijenu, često svojim životom, su građani stariji od 70 godina – skloniji su zarazi ovim virusom i umiranju od njegovih posljedica. Još ranjivije su dobne skupine starijih od 80 godina, već pogođene drugim bolestima, stoji u priopćenju koje prenosimo u nastavku.


“Prepoznajemo ozbiljnost ove zdravstvene opasnosti i priznajemo veliku predanost liječnika, medicinskih sestara i svih zdravstvenih radnika da liječe i spašavaju živote. Međutim, u ovoj fazi vjerujemo kako je ključno da, sukladno preporuci Europske komisije, vlade članica EU posebnu pozornost usmjere mjerama kojima bi se starijim osobama, posebno siromašnima te osobama s invaliditetom, umirovljenicima koji žive u teškim uvjetima i onima koji žive sami, pružila posebna potpora i usmjerena zdravstvena i socijalna zaštita.

razlika između dosmrtnog i doživotnog uzdržavanja
Jasna Petrović (foto: MojeVrijeme.hr)

Solidarnost je nužna za preživljavanje starijih

Kako u Hrvatskoj 52 posto umirovljenika prima mirovine niže od hrvatske linije siromaštva od 2.485 kuna, te kako prosječna mirovina od samo 2.507 kuna čini samo 38 posto prosječne neto plaće, jasno je da su potrebne odgovarajuće mjere solidarnosti kojima bi im se omogućilo preživljavanje u ovim vrlo teškim uvjetima pandemije.

Posebno bismo vas željeli upozoriti na delikatne okolnosti u kojima se nalaze starije osobe koje borave u domovima za starije osobe i ustanovama za dugotrajno zbrinjavanje. Situacija postaje dramatična u mnogim europskim zemljama zbog epidemije virusa, a najčešće se radi o objektima čije osoblje često nije adekvatno zaštićeno.

K tome, kako Hrvatska ima vrlo nisku pokrivenost starijih od 65 godina brojem postelja u domovima umirovljenika, a novi se gotovo i ne grade u javnom sektoru, osobito je važno posvetiti veću pozornost i takvim oblicima skrbi.

Osjećaju se napušteno i diskriminirano

Zaokretom prema razvoju ekonomije skrbi (care economy) Hrvatska bi mogla postići sinergijski učinak i u ekonomskom i u socijalnom području. Za to je važna politička odluka i dobra koordinacija više sustava u provedbi. Uz to, potrebna je socijalna potpora kako bi se spriječilo da se stariji ljudi osjećaju usamljeno, diskriminirano i napušteno zbog posljedica restriktivnih mjera mobilnosti i socijalne distance koje Vlada provodi kako bi se spriječilo širenje ovog zaraznog virusa.

Prvomajski prosvjed 2018.
Sindikalist Mladen Novosel (foto: Sandro Bura)

Nadamo se jačanju solidarnosti među generacijama jer samo zajedno, možemo pobijediti ovu zdravstvenu krizu. Računamo na vašu intervenciju u obrani zdravlja svih hrvatskih građana, a vezano uz starije osobe, kao najosjetljiviju skupinu, intervencija mora biti i zdravstvena i socijalna. Oni su generacija koja je pridonijela izgradnji Hrvatske i Europske unije a upravo oni plaćaju previsoku cijenu – stoga zaslužuju solidarnu potporu generacija koje stižu nakon njih“, piše u dopisu upućenom Andreju Plenkoviću i Gordanu Jandrokoviću, a koji potpisuju Mladen Novosel (SSSH) i Jasna A. Petrović (SUH).

.

Vijesti

Bežovan: ‘Možda ćemo vlasnicima apartmana na moru davati 800 kuna nacionalne mirovine’

Moguće je da postoji jedan mali dio populacije, možda u nekim ruralnim područjima, mahom starije žene, koji bi moguće mogli biti primatelji tog oblika naknade.

Moje Vrijeme

Objavljeno

|

Autor

Od 1. siječnja iduće godine na snagu stupa Zakon o nacionalnoj naknadi za starije osobe. Ta se naknada prema prvotnoj ideji trebala zvati nacionalnom mirovinom, ali od toga se odustalo iako se u javnosti udomaćio taj naziv. Ideja je da država mjesečnom naknadom u iznosu od 800 kuna olakša život građanima starijima od 65 godina koji nisu ostvarili minimalnih 15 godina radnog staža potrebnih da steknu pravo na redovnu mirovinu.

Ključni kriterij da bi osobe starije od 65 godina bez dovoljno radnog staža ostvarile pravo na tu naknadu jest dohodovni cenzus – prihod po članu kućanstva ne smije biti viši od 800 kuna. No član radne skupine za izradu tog projekta, prof. dr.sc. Gojko Bežovan s Pravnog fakulteta u Zagrebu, upozorava u razgovoru za Net.hr na moguće zlouporabe sustava.


“Postavlja se pitanje jesmo li trebali staviti još neke cenzuse osim dohodovnog, recimo imovinski. Mi u cjelokupnoj praksi imamo relativno malo iskustva kada je u pitanju ciljanje takvih socijalnih mjera, dakle kalibracija socijalnih davanja i uvjeta pod kojima netko nešto dobiva. Može se dogoditi da je netko vlasnik jednog ili dvaju apartmana na moru i da od najma ostvaruje prihode, a mi ćemo mu dati ovaj oblik pomoći. Nadajmo se da će biti relativno mali broj takvih i da zlouporabe neće srušiti svrhovitost ove mjere”, kaže Bežovan.

Profesor je rekao i kako je za vrijeme rada u skupini konzultirao četiri ravnateljice centara za socijalnu skrb jer su tamo najbolje upoznati s mogućim primateljima tih naknada. 

“Kada sam im rekao koji će biti kriteriji i procedura za dodjelu te naknade, rekli su mi kako misle da će biti relativno mali broj osoba za taj oblik socijalne pomoći. Oni koji ostvaruju uvjete već su uključeni u program zajamčene minimalne naknade kao novčane socijalne pomoći. Moguće je da postoji jedan mali dio populacije, možda u nekim ruralnim područjima, mahom starije žene, koji bi moguće mogli biti primatelji tog oblika naknade. Meni je bilo nerealno kada se isprva procjenjivalo da će ih biti 40 tisuća pa čak i 60 tisuća”, rekao je Bežovan za Net.hr.

Nastavi čitati

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Poštujemo različitosti, promoviramo toleranciju i potičemo argumentiranu raspravu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP