Prati nas

Vijesti

Solidarnost

Sindikati su pisali Plenkoviću: ‘Društvo starijima duguje solidarnost i potporu. Izgradili su Hrvatsku!’

‘Nadamo se jačanju solidarnosti među generacijama jer samo zajedno, možemo pobijediti ovu zdravstvenu krizu. Računamo na vašu intervenciju u obrani zdravlja svih hrvatskih građana, a vezano uz starije osobe, kao najosjetljiviju skupinu, intervencija mora biti i zdravstvena i socijalna.’

Moje Vrijeme

Objavljeno

|

Prvomajski prosvjed 2018.
foto: Sandro Bura

Sindikat umirovljenika Hrvatske (SUH) i Savez samostalnih sindikata Hrvatske (SSSH) od Vlade i Sabora traže da se stavi naglasak na solidarnost sa starijim osobama koje su u ovoj krizi pogođene i materijalno i zdravstveno i socijalno.

Obje organizacije pozdravile su mjere usvojene za osiguranje funkcioniranja zdravstvenog sustava u borbi protiv bolesti COVID-19 te potpore za očuvanje radnih mjesta. Ali i upozoravaju- oni koji plaćaju najvišu cijenu, često svojim životom, su građani stariji od 70 godina – skloniji su zarazi ovim virusom i umiranju od njegovih posljedica. Još ranjivije su dobne skupine starijih od 80 godina, već pogođene drugim bolestima, stoji u priopćenju koje prenosimo u nastavku.


“Prepoznajemo ozbiljnost ove zdravstvene opasnosti i priznajemo veliku predanost liječnika, medicinskih sestara i svih zdravstvenih radnika da liječe i spašavaju živote. Međutim, u ovoj fazi vjerujemo kako je ključno da, sukladno preporuci Europske komisije, vlade članica EU posebnu pozornost usmjere mjerama kojima bi se starijim osobama, posebno siromašnima te osobama s invaliditetom, umirovljenicima koji žive u teškim uvjetima i onima koji žive sami, pružila posebna potpora i usmjerena zdravstvena i socijalna zaštita.

razlika između dosmrtnog i doživotnog uzdržavanja
Jasna Petrović (foto: MojeVrijeme.hr)

Solidarnost je nužna za preživljavanje starijih

Kako u Hrvatskoj 52 posto umirovljenika prima mirovine niže od hrvatske linije siromaštva od 2.485 kuna, te kako prosječna mirovina od samo 2.507 kuna čini samo 38 posto prosječne neto plaće, jasno je da su potrebne odgovarajuće mjere solidarnosti kojima bi im se omogućilo preživljavanje u ovim vrlo teškim uvjetima pandemije.

Posebno bismo vas željeli upozoriti na delikatne okolnosti u kojima se nalaze starije osobe koje borave u domovima za starije osobe i ustanovama za dugotrajno zbrinjavanje. Situacija postaje dramatična u mnogim europskim zemljama zbog epidemije virusa, a najčešće se radi o objektima čije osoblje često nije adekvatno zaštićeno.

K tome, kako Hrvatska ima vrlo nisku pokrivenost starijih od 65 godina brojem postelja u domovima umirovljenika, a novi se gotovo i ne grade u javnom sektoru, osobito je važno posvetiti veću pozornost i takvim oblicima skrbi.

Osjećaju se napušteno i diskriminirano

Zaokretom prema razvoju ekonomije skrbi (care economy) Hrvatska bi mogla postići sinergijski učinak i u ekonomskom i u socijalnom području. Za to je važna politička odluka i dobra koordinacija više sustava u provedbi. Uz to, potrebna je socijalna potpora kako bi se spriječilo da se stariji ljudi osjećaju usamljeno, diskriminirano i napušteno zbog posljedica restriktivnih mjera mobilnosti i socijalne distance koje Vlada provodi kako bi se spriječilo širenje ovog zaraznog virusa.

Prvomajski prosvjed 2018.
Sindikalist Mladen Novosel (foto: Sandro Bura)

Nadamo se jačanju solidarnosti među generacijama jer samo zajedno, možemo pobijediti ovu zdravstvenu krizu. Računamo na vašu intervenciju u obrani zdravlja svih hrvatskih građana, a vezano uz starije osobe, kao najosjetljiviju skupinu, intervencija mora biti i zdravstvena i socijalna. Oni su generacija koja je pridonijela izgradnji Hrvatske i Europske unije a upravo oni plaćaju previsoku cijenu – stoga zaslužuju solidarnu potporu generacija koje stižu nakon njih“, piše u dopisu upućenom Andreju Plenkoviću i Gordanu Jandrokoviću, a koji potpisuju Mladen Novosel (SSSH) i Jasna A. Petrović (SUH).

.

Vijesti

Bivša predsjednica čestitala je Dan državnosti: ‘Proslavimo ga onako kako je Tuđman želio’

Aktualni predsjednik Zoran Milanović ima sasma suprotnu poruku. ’30. svibnja ne mogu zvati Danom državnosti jer on to i nije’, kaže.

Moje Vrijeme

Objavljeno

|

Autor

Nakon gotovo dva desetljeća Hrvatska Dan državnosti slavi 30. svibnja. Bivša predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović prigodno je odaslala poruku građanima putem društvenih mreža.

“Danas, kada se naš prvi državni blagdan napokon ‘vratio kući’, svim Hrvaticama i Hrvatima i hrvatskim državljankama i državljanima u Domovini, Bosni i Hercegovini i iseljeništvu, s velikom radošću i ponosom čestitam Dan hrvatske državnosti”, piše Grabar-Kitarović.


Kolinda: Dan državnosti se ‘vratio kući’

“Proslavimo ga onako kako je želio naš prvi predsjednik dr. Franjo Tuđman, izražavajući vrijednosti i težnje što ih je Hrvatski sabor stoljećima čuvao: državnost, želju za samostalnošću i slobodom. To su vrijednosti koje smo čuvali i branili kroz povijest, a posebno u Domovinskom ratu, hrabrošću i vjerom, uz mnoge i velike žrtve. Ponosni na učinjeno, nastavimo u zajedništvu uređivati našu Hrvatsku onakvom u kakvoj zaslužuju živjeti naša djeca i unuci”, zaključila je bivša predsjednica.

Milanović: To nije Dan državnosti

Aktualni predsjednik Zoran Milanović ima sasma suprotnu poruku. “30. svibnja ne mogu zvati Danom državnosti jer on to i nije. Dan 25. lipnja 1991. je datum o odlasku iz Jugoslavije. To je datum o referendumu o Hrvatskoj neovisnosti za koji se kaže da se s njim Hrvati nisu nikad srodili, pa će im netko to utjerati. Taj je datum prihvatljiv gotovo svim ljudima Hrvatske, onima koji su glasovali za hrvatsku neovisnost – to su 1991. bili svi građani hrvatske nacionalnosti. Prihvatljiv je i za dio pripadnika nacionalnih manjina jer nas ne dijeli”, komentirao je Milanović.

“S novim datumom (30. svibnja), kad je konstituirano predstavničko tijelo u SR Hrvatskoj – mnogi građani imaju dilemu. Tri vijeća udruženog rada općina, društveno i političko vijeće u kojem je jedna stranka ostvarila većinu, a za nju je glasala manjina. To nije zajednički datum, to su emotivne stvari”, objasnio je hrvatski predsjednik prije dva dana.

Zbrka s datumom

Dan državnosti praznik je koji se proteklih godina obilježavao 25. lipnja, na dan kada je 1991. godine Hrvatski sabor donio Ustavnu odluku o samostalnosti i suverenosti Republike Hrvatske proglašavajući Republiku Hrvatsku samostalnom i neovisnom državom.

Do 2001. godine obilježavao se 30. svibnja svake godine, u spomen na konstituiranje prvog višestranačkog Sabora 1990. godine. Plenkovićeva vlada izmijenila je kalendar blagdana i praznika tako da je Dan državnosti vratila na 30. lipnja što su mnogi kritizirali na način da je HDZ datum stranačkog trijumfa pretvorio u državni praznik.

Za one koji žele znati više

Koja je razlika između praznika i blagdana? Prema rječničkoj definiciji, praznik je svečan dan kojim se proslavlja kakav događaj iz života društva, neradni dan, dan odmora. Blagdan je dan, obično neradni, posvećen kakvom vjerskom činu ili događaju. Nazivamo ga još i svetac ili svetak.

Nastavi čitati

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Poštujemo različitosti, promoviramo toleranciju i potičemo argumentiranu raspravu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP