Prati nas

Vijesti

Na mala vrata

Zahvaljujući koronavirusu, Plenković je bez rasprave nametnuo zabranu rada trgovina nedjeljom

Hrvatska je do sada već dva puta zabranjivala rad trgovina nedjeljom i oba su puta takve odluke padale na Ustavnom sudu. Hoće li ono što nije uspjelo ni Račanu ni Sanaderu, poći za rukom Andreju Plenkoviću?

Moje Vrijeme

Objavljeno

|

Andrej Plenković (screenshot: Andrej Plenković, MEP/Youtube)

Predstavljajući nova pravila za rad trgovina, ministar unutarnjih poslova Davor Božinović priopćio je da se radno vrijeme vraća na ono staro, prije izbijanja pandemije. “Nedjeljom i blagdanima neće biti dopušten rad, osim kioscima, pekarnicama, trgovinama kruhom i pekarskim proizvodima, te trgovinama na benzinskim postajama”, kazao je. To pak znači da ni trgovine prehranom koje su i za najstrožih mjera radile nedjeljom, više to neće smjeti. Umjesto u šoping, ljudi sada mogu ići u crkve koje se otvaraju upravo u trenutku kada će se nedjeljom zatvoriti trgovine.

Rad nedjeljom, podsjetimo, pitanje je koje, uz zabranu pobačaja, već godinama hrvatskoj javnosti i politici pokušava nametnuti Katolička crkva. Na inicijativu biskupa, vlada Ivice Račana (SDP) zabranila je rad nedjeljom 2003. godine, no to je već iduće godine ukinuo Ustavni sud. I vlada Ive Sanadera je pokušala isto 2008. godine, no zakon je ponovno pao na Ustavnom sudu sredinom 2009. godine.


Kako je došlo do ove “tihe” zabrane rada nedjeljom za Jutarnji list pokušao je odgovoriti epidemiolog Krunoslav Capak, član Nacionalnog stožera Civilne zaštite i ravnatelj Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo. Kaže da su se na ovu odluku odlučili budući da su produžili radno vrijeme svih trgovina do 21 sat, a kako bi ipak smanjili mobilnost ljudi dok traje pandemija, zabranili su rad svim trgovinama nedjeljom i blagdanima.

To znači da će sve trgovine nedjeljom biti zatvorene do daljnjega, dok se ne procijeni da popuštanje mjera nije utjecalo na epidemiološku situaciju u državi, a bit će otvoreni samo kiosci, benzinske crpke, pekarnice i trgovine s kruhom i pekarskim proizvodima (to se, primjerice, odnosi na kioske koji dobavljaju kruh od pekara i onda ga prodaju, ne na trgovine s prehranom).

“Svaku ćemo mjeru evaluirati i to se sve može brzo promijeniti ako situacija bude dobra. Sada imamo relativno dobru epidemiološku situaciju, zdravstveni sustav je dobro organiziran i popuštanje mora biti u fazama, polako i promišljeno da ne moramo vraćati restriktivne mjere. Ako bi se situacija poboljšala, nema razloga da se ponovno ne vratiti rad nedjeljom”, pojasnio je za Jutarnji Capak.

.

Vijesti

Bivša predsjednica čestitala je Dan državnosti: ‘Proslavimo ga onako kako je Tuđman želio’

Aktualni predsjednik Zoran Milanović ima sasma suprotnu poruku. ’30. svibnja ne mogu zvati Danom državnosti jer on to i nije’, kaže.

Moje Vrijeme

Objavljeno

|

Autor

Nakon gotovo dva desetljeća Hrvatska Dan državnosti slavi 30. svibnja. Bivša predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović prigodno je odaslala poruku građanima putem društvenih mreža.

“Danas, kada se naš prvi državni blagdan napokon ‘vratio kući’, svim Hrvaticama i Hrvatima i hrvatskim državljankama i državljanima u Domovini, Bosni i Hercegovini i iseljeništvu, s velikom radošću i ponosom čestitam Dan hrvatske državnosti”, piše Grabar-Kitarović.


Kolinda: Dan državnosti se ‘vratio kući’

“Proslavimo ga onako kako je želio naš prvi predsjednik dr. Franjo Tuđman, izražavajući vrijednosti i težnje što ih je Hrvatski sabor stoljećima čuvao: državnost, želju za samostalnošću i slobodom. To su vrijednosti koje smo čuvali i branili kroz povijest, a posebno u Domovinskom ratu, hrabrošću i vjerom, uz mnoge i velike žrtve. Ponosni na učinjeno, nastavimo u zajedništvu uređivati našu Hrvatsku onakvom u kakvoj zaslužuju živjeti naša djeca i unuci”, zaključila je bivša predsjednica.

Milanović: To nije Dan državnosti

Aktualni predsjednik Zoran Milanović ima sasma suprotnu poruku. “30. svibnja ne mogu zvati Danom državnosti jer on to i nije. Dan 25. lipnja 1991. je datum o odlasku iz Jugoslavije. To je datum o referendumu o Hrvatskoj neovisnosti za koji se kaže da se s njim Hrvati nisu nikad srodili, pa će im netko to utjerati. Taj je datum prihvatljiv gotovo svim ljudima Hrvatske, onima koji su glasovali za hrvatsku neovisnost – to su 1991. bili svi građani hrvatske nacionalnosti. Prihvatljiv je i za dio pripadnika nacionalnih manjina jer nas ne dijeli”, komentirao je Milanović.

“S novim datumom (30. svibnja), kad je konstituirano predstavničko tijelo u SR Hrvatskoj – mnogi građani imaju dilemu. Tri vijeća udruženog rada općina, društveno i političko vijeće u kojem je jedna stranka ostvarila većinu, a za nju je glasala manjina. To nije zajednički datum, to su emotivne stvari”, objasnio je hrvatski predsjednik prije dva dana.

Zbrka s datumom

Dan državnosti praznik je koji se proteklih godina obilježavao 25. lipnja, na dan kada je 1991. godine Hrvatski sabor donio Ustavnu odluku o samostalnosti i suverenosti Republike Hrvatske proglašavajući Republiku Hrvatsku samostalnom i neovisnom državom.

Do 2001. godine obilježavao se 30. svibnja svake godine, u spomen na konstituiranje prvog višestranačkog Sabora 1990. godine. Plenkovićeva vlada izmijenila je kalendar blagdana i praznika tako da je Dan državnosti vratila na 30. lipnja što su mnogi kritizirali na način da je HDZ datum stranačkog trijumfa pretvorio u državni praznik.

Za one koji žele znati više

Koja je razlika između praznika i blagdana? Prema rječničkoj definiciji, praznik je svečan dan kojim se proslavlja kakav događaj iz života društva, neradni dan, dan odmora. Blagdan je dan, obično neradni, posvećen kakvom vjerskom činu ili događaju. Nazivamo ga još i svetac ili svetak.

Nastavi čitati

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Poštujemo različitosti, promoviramo toleranciju i potičemo argumentiranu raspravu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP