Prati nas

Vijesti

Malo može, malo ne može

Ljude koji su kršili samoizolaciju kažnjavali su s 8.000 kuna, Capak sad kaže da mogu na izbore

Sve ovo ne bi bilo zbunjujuće da zbog sprječavanja kršenja samoizolacije nisu uvedene brojne mjere kontrole i represije.

Moje Vrijeme

Objavljeno

|

Krunoslav Capak (screenshot: AlJazeera/Youtube)

Sve je izglednije kako će se parlamentarni izbori održati ovoga ljeta. I to je sasma razumljivo iz perspektive Hrvatske demokratske zajednice, trenutno najpopularnije stranke, koja želi iskoristiti bodove koje prikupila tijekom koronakrize. No, što će biti s ljudima kojima će u vrijeme izbora biti izrečena mjera samoizolacije? Kako će oni glasati?

“Ljudi u samoizolaciji nisu bolesni, oni su bili u kontaktu s nekim od zaraženih, samo imaju veću šansu da postanu bolesni. Mislim da nije problem organizirati da glasaju na daljinu. No, i ako stave masku i nemaju simptome i dođu glasati, ne bi trebalo biti problema”, kazao je primarijus Krunoslav Capak, ravnatelj Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (HZJZ) i član nacionalnog stožera Civilne zaštite.


Sve ovo ne bi bilo zbunjujuće da zbog sprječavanja kršenja samoizolacije nisu uvedene brojne mjere kontrole i represije. Podsjetimo, upravo je zbog sprječavanja kršenja samoizolacije uvedena kontrola OIB-a u ljekarnama, a policija je legitimirala građane, dok im je inspektorat izricao kazne od 8.000 kuna.

“Postupamo po dojavama, a one mogu biti različite. To je bitno, to je nešto što je policija napravila kako bi pomogla svima u ovom trenutku”, izjavio je tada ministar policije i šef Stožera Davor Božinović. “Javno zdravlje je na prvom mjestu. Ako netko sam od sebe ne može biti odgovoran, postoje institucije ove države koje će ga u to uvjeriti”, kazao je prije dva mjeseca ministar, a sam Stožer je tjednima svakodnevni izvještavao o broju uhvaćenih u ovom nedjelu.

“Bila sam preblaga kad sam rekla da je to kao kad pucate iz pištolja. Sad ću biti puno slikovitija. To je kao da s automatskom puškom uđete u trgovački centar i pucate po ljudima To se zove terorizam, a ovo bi bio bioterorizam. Mislim da, kad bi ti ljudi vidjeli što znači biti u samrtnoj agoniji od ovakvih bolesti, nikada to više ne bi napravili”, komentirala je dr. Alemka Markotić, direktorica zagrebačke Klinike za infektivne bolesti “Fran Mihaljević” za Novu TV u ožujku.

Uz to, policijske uprave i dalje poručuju građanima da “sve sumnje o kršenju mjera samoizolacije možete prijaviti pozivom na 192 ili putem aplikacije za e-dojave”.

Doduše, ovo nije prva tvrdnja da bi osobe kojima je izrečena samoizolacija mogle, bez opasnosti po javno zdravlje, napustiti svoj stan. “Ako je nekom nužno otići po lijekove, osoba (u samoizolaciji, op. mv.) smije koristeći masku i uz higijenu ruku otići u ljekarnu po svoje lijekove. Naravno, ne stupajući u kontakt s drugima. S druge strane, policija tu samoizolaciju drugačije shvaća. Čak i sankcionira kada osobu kojoj je izrečena samoizolacija zatekne na putu do ljekarne. To je nešto strože nego što mi epidemiolozi smatramo nužnim. Ali svrha je ista – spriječiti ljude koji su možda zaraženi da dođu u kontakt s drugima”, kazao je prije mjesec dana, u jeku epidemije, šef Epidemiološke službe HZJZ-a, Bernard Kaić, što je shvaćeno kao svojevrsna kritika Stožera “iznutra”.

.

Vijesti

Bežovan: ‘Možda ćemo vlasnicima apartmana na moru davati 800 kuna nacionalne mirovine’

Moguće je da postoji jedan mali dio populacije, možda u nekim ruralnim područjima, mahom starije žene, koji bi moguće mogli biti primatelji tog oblika naknade.

Moje Vrijeme

Objavljeno

|

Autor

Od 1. siječnja iduće godine na snagu stupa Zakon o nacionalnoj naknadi za starije osobe. Ta se naknada prema prvotnoj ideji trebala zvati nacionalnom mirovinom, ali od toga se odustalo iako se u javnosti udomaćio taj naziv. Ideja je da država mjesečnom naknadom u iznosu od 800 kuna olakša život građanima starijima od 65 godina koji nisu ostvarili minimalnih 15 godina radnog staža potrebnih da steknu pravo na redovnu mirovinu.

Ključni kriterij da bi osobe starije od 65 godina bez dovoljno radnog staža ostvarile pravo na tu naknadu jest dohodovni cenzus – prihod po članu kućanstva ne smije biti viši od 800 kuna. No član radne skupine za izradu tog projekta, prof. dr.sc. Gojko Bežovan s Pravnog fakulteta u Zagrebu, upozorava u razgovoru za Net.hr na moguće zlouporabe sustava.


“Postavlja se pitanje jesmo li trebali staviti još neke cenzuse osim dohodovnog, recimo imovinski. Mi u cjelokupnoj praksi imamo relativno malo iskustva kada je u pitanju ciljanje takvih socijalnih mjera, dakle kalibracija socijalnih davanja i uvjeta pod kojima netko nešto dobiva. Može se dogoditi da je netko vlasnik jednog ili dvaju apartmana na moru i da od najma ostvaruje prihode, a mi ćemo mu dati ovaj oblik pomoći. Nadajmo se da će biti relativno mali broj takvih i da zlouporabe neće srušiti svrhovitost ove mjere”, kaže Bežovan.

Profesor je rekao i kako je za vrijeme rada u skupini konzultirao četiri ravnateljice centara za socijalnu skrb jer su tamo najbolje upoznati s mogućim primateljima tih naknada. 

“Kada sam im rekao koji će biti kriteriji i procedura za dodjelu te naknade, rekli su mi kako misle da će biti relativno mali broj osoba za taj oblik socijalne pomoći. Oni koji ostvaruju uvjete već su uključeni u program zajamčene minimalne naknade kao novčane socijalne pomoći. Moguće je da postoji jedan mali dio populacije, možda u nekim ruralnim područjima, mahom starije žene, koji bi moguće mogli biti primatelji tog oblika naknade. Meni je bilo nerealno kada se isprva procjenjivalo da će ih biti 40 tisuća pa čak i 60 tisuća”, rekao je Bežovan za Net.hr.

Nastavi čitati

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Poštujemo različitosti, promoviramo toleranciju i potičemo argumentiranu raspravu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP