Prati nas

Zdravlje

Vodič

Ovo su jedini savjeti koji vam trebaju za zdrav i sretniji život

Kada dođe bolest, psihička nestabilnost, nezadovoljstvo, zapitamo se gdje smo to pogriješili, a upravo njegovanjem loših navika stvaramo negativnu ličnost, narušavamo fizičko i psihičko zdravlje.

Moje Vrijeme

Objavljeno

|

foto: LOGAN WEAVER/Unsplash

Ako sjedite u zatvorenom prostoru, ako ste često nervozni i razdražljivi, možda je uzrok tome to što niste dovoljno vremena posvetili svome tijelu jer se ne kaže uzalud “u zdravom tijelu zdrav duh”, piše za Narodni zdravstveni list liječnik Petar Radaković, specijalist hitne medicine.

Iako se čini da je sve dostupno svakom pojedincu, rijetko će tko ispuniti život pozitivnim i zdravim navikama jer “slađa” je nezdrava hrana, popodnevni odmor važniji je od šetnje ili vježbe, vino je “žešće” od vode, kava je “aromatičnija” od kravljeg mlijeka, ljenčarenje je “ugodnije” od teškog i iscrpljujućeg treninga ili rada, moderni glazbeni ritmovi “bolje dižu” adrenalin od narodne glazbe…


Kada dođe bolest, psihička nestabilnost, nezadovoljstvo, zapitamo se gdje smo to pogriješili, a upravo njegovanjem loših navika stvaramo negativnu ličnost, narušavamo fizičko i psihičko zdravlje. Stručnjaci savjetuju: ako želite promijeniti svijet i svoj život, krenite od sebe. Kada priželjkuju promjene u svom životu, ljudi obično imaju pogrešan stav i polaze s loše pozicioniranog starta, obično čekajući da se nešto desi pa da njihov život krene nabolje.

Drugi opet pokušavaju promijeniti ljude oko sebe, partnera, brata, sestru, prijatelje, djecu vjerujući da je problem u drugima. Naravno da je to greška jer problem je, kao i sreća, u svakom pojedincu.

Hodanje, vožnja biciklom, za djecu preporučljiv džudo

Tjelesna aktivnost vrlo je važna pretpostavka za dobro tjelesno zdravlje, a djeluje i na psihu. U skladu sa svojim godinama, pokrenite svoje tijelo. Bilo da se odlučite za vježbe na svježem zraku ili u teretani, sve je dobro i pozitivno.

Djeci se od svih sportova preporučuje džudo jer je to odličan sport za razvoj psihološke, motoričke i funkcionalne sposobnosti djece. Za one koji imaju više od 50 godina, preporučuju se šetnja, brzo hodanje, vožnja biciklom. Samo 30 minuta umjerenog hoda dnevno poboljšava ukupno stanje organizma. Umjesto lifta, koristite stepenice i pronađite vrijeme za šetnju u prirodi.

Umjerenost i dobri izbori u prehrani

Hrana je neophodna svakom živom biću. Mi smo ono što unosimo u sebe, a to zaboravljamo. Nezdrava hrana pogubna je za organizam, a hedonizam je dobar samo u nekim minimalnim okvirima, no ako se pretjera, razara se cijeli sistem. Sve je u redu ako se hrana unosi u organizam u granicama normale.

Kakvu hranu jedemo, to se vidi na našem tijelu, licu, osmijehu i pogledu. Ako čovjek neprekidno unosi u sebe ugljikohidrate, masnu i začinjenu hranu, previše mesa punog hormona, mesne prerađevine, on ne može biti zdrav.

Hrana utječe i na psihu. Ako čovjek ponekad uzme komad čokolade da “popravi raspoloženje” – to je prava stvar za njegovo dobro, ali ako pojede i 300 grama čokolade bez grižnje savjesti, onda to zabrinjava. Kako se psihički osjeća čovjek kada vidi sebe u ogledalu s viškom kilograma, a takav je zato što je neumjeren u jelu i piću i hrani se nezdravo?

Važno je da se hranimo zdravo, bez obzira na to što volimo jesti, jer sve je dobro ako je umjereno i reducirano. Ako volite meso, jedite umjereno, ako volite slaninu, pojedite ponekad vrlo malo. Najzdravija je ishrana s puno svježeg voća i povrća, sa što manje začina i zaprška. Sve što je svježe, zdravo je. Od mesa se preporučuje riblje meso, teletina, govedina, piletina, puretina, ali svakako umjereno. U dopuštenim količinama jedite mliječne proizvode i jaja. Izbjegavajte masnu i začinjenu hranu, mesne prerađevine, gazirana pića, alkohol (više od 2 čašice), neumjerene jelovnike, večeru prije spavanja, gutanje umjesto žvakanja.

Ako želite promijeniti svoj režim ishrane, vodite računa o zdravom životu i potražite savjet nutricionista. Ako usvojite zdrave navike, bit ćete preporođeni.

Aktivniji odnos prema zdravlju

Tijekom života, uvijek nam je nešto “važnije” od zdravlja: novac, egzistencija, emocije. “Zdravlje je najvažnije” – to vam je samo poštapalica, ali što smo uradili za naše fizičko i psihičko zdravlje? Većina ljudi odlazi doktoru tek kad se razboli, a prevencija je nešto o čemu ni ne razmišlja. Samo jednom godišnje treba otići kardiologu, ginekologu, urologu i uraditi analizu krvne slike. Jeli to previše vremena za onoga kome je “zdravlje najvažnije”?

Psihičko zdravlje je zanemareno pa se svakog dana susrećemo s agresivnim ponašanjem, negativnim stavovima pojedinaca i lošim postupcima, koji utječu na njegov život i na okolinu. Razmislite malo o svojem zdravlju – sve vam je dostupno.

Vrijeme za sebe i društveni život

Da bi čovjek bio zdrav, mora i zdravo razmišljati, biti ispunjen privatnim i socijalnim životom. Osoba zatvorena u četiri zida, bez komunikacije s ljudima, postaje asocijalna, a to nije dobro za psihu, mada ima nekih osobenjaka koji jednostavno žive po svome.

Čovjek mora imati vremena najprije za sebe, pa pronađite ono što vas ispunjava, bilo da je to sport, rekreacija, čitanje. Brinite se o sebi izvana i iznutra, izdvojite se iz porodice barem na sat vremena pa nasamo razmišljajte u tišini, odmorite se. Ne zaboravite na svoj socijalni život, družite se s prijateljima, organizirajte izlaske i druženja.

San – važan dio odmora

Poslije napornog dana tijelu je potreban odmor. Potrebno je 8 do 10 sati sna. Svaki organizam ima svoje navike i potrebe, ali san je potreban svima. Čovjek provede jednu trećinu života u spavanju. Vjeruje se da je glavna funkcija sna odmor i oporavak svih organa pa tako i mozga, gdje se tijekom sna sortiraju važne informacije i skladište u dugoročnom pamćenju.

Osobe koje imaju problema sa spavanjem, loše mentalno funkcioniraju i slabije im je pamćenje. Loš san utječe na poremećaje pažnje i koncentracije (što može dovesti do loših rezultata u školi i na poslu), izaziva usporeno vrijeme reakcije (posebno je opasno za vozače i slična zanimanja), veću zaboravnost i poremećaj pamćenja (dugoročno i radne memorije), ima negativne efekte na kongnitivne funkcije (vizualnomotoričke performanse, smanjenje inovativnog i kreativnog razmišljanja).

.

Zdravlje

Virologinja Ana Gligić: ‘Drugog vala neće biti. Hrvatska je sretna jer ima Alemku Markotić’

Ugledna virologinja, doktorica Ana Gligić, koja je 1972. bila na čelu tima koji je suzbio velike boginje, rekla je da je koronavirus sada već toliko oslabio da sumnja da će biti drugog vala epidemije.

Silvija Novak

Objavljeno

|

Poznata beogradska virologinja, doktorica Ana Gligić, koja je davne 1972. bila na čelu tima koji je u Jugoslaviji uspio izolirati virus velikih boginja, iznijela je svoje predviđanje u vezi nastavka pandemije. Doktorica Gligić je kazala već ranije da će epidemije koronavirusa širom svijeta početi slabjeti od u svibnju.

“Virus je definitivno oslabio. Do toga je došlo pasažiranjem kroz čovjeka, kao i zbog mjera koje su poduzete da se on ne prenosi s čovjeka na čovjeka. Čovjek nije supstrat na kojem virus može opstati”, kazala je Gligić za Slobodnu Dalmaciju i dodala: “Volim reći da su ljudi virusu slijepa ulica.”


Gligić dodaje da je virus već sada toliko slab da 50 posto onih i koji se zaraze više neće imati nikakve simptome. Osim, naravno, onih slabijeg imuniteta.

Dr. Gligić uvjerena je da drugog vala epidemije na našim prostorima neće biti. Ističe da se mogu pojaviti tzv. džepovi, odnosno manja žarišta poput onog na Braču. Pribojava se toga i u Srbiji zbog posljedica prosvjeda koji se ondje odvijaju.

“To su džepovi, žarišta, zato ih i nazivamo prirodno-žarišnim infekcijama i nikada ne znate gdje se još mogu pojaviti, ali to više nije epidemija, pogotovo ne na razini koju smo imali u ožujku. Takva žarišta treba u početku prepoznati i sanirati da se ne bi počela širiti. Već u lipnju moći će se slobodno putovati, a nadam se da će biti još više turizma i putovanja u srpnju i kolovozu”, dodaje Gligić.

Ugledna virologinja upozorava da bi problem mogla stvoriti sezona gripe. “Pojedinačni slučajevi mogu biti zahtjevni samo ako se poklope sa sezonom gripe. Imate naravno takve koji opet dođu. Slično je s mišjom groznicom ili zapadnonilskom groznicom. One nisu svake godine epidemične, ali su prisutne. No i ako se to dogodi, neće biti sadašnjih brojki oboljelih po bolnicama”, kaže Gligić.

Što se cjepiva tiče, ono neće doći još barem 16 mjeseci, smatra Gligić. “Nije isključeno da nakon što konačno dobijemo cjepivo za 16 mjeseci, virus opet doživi mutaciju pa nam za dvije godine bude potrebno novo”, kaže Gligić.

Znanstvenica odaje puno priznanje kolegama s Klinike “Fran Mihaljević” u Zagrebu jer im upravo pošlo za rukom izolirati virus.

“Veliki je to uspjeh bez obzira koliko sam postupak bio lagan ili težak. Nemam informaciju je li im to ussjelo sa ili bez razine zaštite 4. ili 5. stupnja, odnosno je li sve rađeno u uvjetima komore pod tlakom iz koje je izvučen zrak kako se ne bi dovelo u opasnost osoblje. To u Srbiji još nisu uradili ili barem objavili, iako imaju slične uvjete. Dr. Alemke Markotić sjećam se iz vremena kada je učila kod mene na Institutu ‘Torlak’ u Beogradu, ali i s terena u Sarajevu i BiH kada je 1989. godina izbila epidemija mišje groznice. Tada se ona priključila jednom američkom timu, a ja sam bila glavni istraživač na projektu s jugoslavenske strane. Tu je bila i jedna kolegica iz Slovenije. Sretali smo i kasnije puno puta, na kongresima u Kini, Južnoj Koreji, a Helsinki je bio posljednji put kada smo se srele. Vrlo stručna, vrijedna i otvorena osoba i jako mi se sviđa kao čovjek. Hrvatska može biti sretna što ju je imala u ovoj epidemiji”, kaže dr. Ana Gligić.

Nastavi čitati

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Poštujemo različitosti, promoviramo toleranciju i potičemo argumentiranu raspravu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP