Prati nas

Zdravlje

Vodič

Ovo su jedini savjeti koji vam trebaju za zdrav i sretniji život

Kada dođe bolest, psihička nestabilnost, nezadovoljstvo, zapitamo se gdje smo to pogriješili, a upravo njegovanjem loših navika stvaramo negativnu ličnost, narušavamo fizičko i psihičko zdravlje.

Moje Vrijeme

Objavljeno

|

foto: LOGAN WEAVER/Unsplash

Ako sjedite u zatvorenom prostoru, ako ste često nervozni i razdražljivi, možda je uzrok tome to što niste dovoljno vremena posvetili svome tijelu jer se ne kaže uzalud “u zdravom tijelu zdrav duh”, piše za Narodni zdravstveni list liječnik Petar Radaković, specijalist hitne medicine.

Iako se čini da je sve dostupno svakom pojedincu, rijetko će tko ispuniti život pozitivnim i zdravim navikama jer “slađa” je nezdrava hrana, popodnevni odmor važniji je od šetnje ili vježbe, vino je “žešće” od vode, kava je “aromatičnija” od kravljeg mlijeka, ljenčarenje je “ugodnije” od teškog i iscrpljujućeg treninga ili rada, moderni glazbeni ritmovi “bolje dižu” adrenalin od narodne glazbe…


Kada dođe bolest, psihička nestabilnost, nezadovoljstvo, zapitamo se gdje smo to pogriješili, a upravo njegovanjem loših navika stvaramo negativnu ličnost, narušavamo fizičko i psihičko zdravlje. Stručnjaci savjetuju: ako želite promijeniti svijet i svoj život, krenite od sebe. Kada priželjkuju promjene u svom životu, ljudi obično imaju pogrešan stav i polaze s loše pozicioniranog starta, obično čekajući da se nešto desi pa da njihov život krene nabolje.

Drugi opet pokušavaju promijeniti ljude oko sebe, partnera, brata, sestru, prijatelje, djecu vjerujući da je problem u drugima. Naravno da je to greška jer problem je, kao i sreća, u svakom pojedincu.

Hodanje, vožnja biciklom, za djecu preporučljiv džudo

Tjelesna aktivnost vrlo je važna pretpostavka za dobro tjelesno zdravlje, a djeluje i na psihu. U skladu sa svojim godinama, pokrenite svoje tijelo. Bilo da se odlučite za vježbe na svježem zraku ili u teretani, sve je dobro i pozitivno.

Djeci se od svih sportova preporučuje džudo jer je to odličan sport za razvoj psihološke, motoričke i funkcionalne sposobnosti djece. Za one koji imaju više od 50 godina, preporučuju se šetnja, brzo hodanje, vožnja biciklom. Samo 30 minuta umjerenog hoda dnevno poboljšava ukupno stanje organizma. Umjesto lifta, koristite stepenice i pronađite vrijeme za šetnju u prirodi.

Umjerenost i dobri izbori u prehrani

Hrana je neophodna svakom živom biću. Mi smo ono što unosimo u sebe, a to zaboravljamo. Nezdrava hrana pogubna je za organizam, a hedonizam je dobar samo u nekim minimalnim okvirima, no ako se pretjera, razara se cijeli sistem. Sve je u redu ako se hrana unosi u organizam u granicama normale.

Kakvu hranu jedemo, to se vidi na našem tijelu, licu, osmijehu i pogledu. Ako čovjek neprekidno unosi u sebe ugljikohidrate, masnu i začinjenu hranu, previše mesa punog hormona, mesne prerađevine, on ne može biti zdrav.

Hrana utječe i na psihu. Ako čovjek ponekad uzme komad čokolade da “popravi raspoloženje” – to je prava stvar za njegovo dobro, ali ako pojede i 300 grama čokolade bez grižnje savjesti, onda to zabrinjava. Kako se psihički osjeća čovjek kada vidi sebe u ogledalu s viškom kilograma, a takav je zato što je neumjeren u jelu i piću i hrani se nezdravo?

Važno je da se hranimo zdravo, bez obzira na to što volimo jesti, jer sve je dobro ako je umjereno i reducirano. Ako volite meso, jedite umjereno, ako volite slaninu, pojedite ponekad vrlo malo. Najzdravija je ishrana s puno svježeg voća i povrća, sa što manje začina i zaprška. Sve što je svježe, zdravo je. Od mesa se preporučuje riblje meso, teletina, govedina, piletina, puretina, ali svakako umjereno. U dopuštenim količinama jedite mliječne proizvode i jaja. Izbjegavajte masnu i začinjenu hranu, mesne prerađevine, gazirana pića, alkohol (više od 2 čašice), neumjerene jelovnike, večeru prije spavanja, gutanje umjesto žvakanja.

Ako želite promijeniti svoj režim ishrane, vodite računa o zdravom životu i potražite savjet nutricionista. Ako usvojite zdrave navike, bit ćete preporođeni.

Aktivniji odnos prema zdravlju

Tijekom života, uvijek nam je nešto “važnije” od zdravlja: novac, egzistencija, emocije. “Zdravlje je najvažnije” – to vam je samo poštapalica, ali što smo uradili za naše fizičko i psihičko zdravlje? Većina ljudi odlazi doktoru tek kad se razboli, a prevencija je nešto o čemu ni ne razmišlja. Samo jednom godišnje treba otići kardiologu, ginekologu, urologu i uraditi analizu krvne slike. Jeli to previše vremena za onoga kome je “zdravlje najvažnije”?

Psihičko zdravlje je zanemareno pa se svakog dana susrećemo s agresivnim ponašanjem, negativnim stavovima pojedinaca i lošim postupcima, koji utječu na njegov život i na okolinu. Razmislite malo o svojem zdravlju – sve vam je dostupno.

Vrijeme za sebe i društveni život

Da bi čovjek bio zdrav, mora i zdravo razmišljati, biti ispunjen privatnim i socijalnim životom. Osoba zatvorena u četiri zida, bez komunikacije s ljudima, postaje asocijalna, a to nije dobro za psihu, mada ima nekih osobenjaka koji jednostavno žive po svome.

Čovjek mora imati vremena najprije za sebe, pa pronađite ono što vas ispunjava, bilo da je to sport, rekreacija, čitanje. Brinite se o sebi izvana i iznutra, izdvojite se iz porodice barem na sat vremena pa nasamo razmišljajte u tišini, odmorite se. Ne zaboravite na svoj socijalni život, družite se s prijateljima, organizirajte izlaske i druženja.

San – važan dio odmora

Poslije napornog dana tijelu je potreban odmor. Potrebno je 8 do 10 sati sna. Svaki organizam ima svoje navike i potrebe, ali san je potreban svima. Čovjek provede jednu trećinu života u spavanju. Vjeruje se da je glavna funkcija sna odmor i oporavak svih organa pa tako i mozga, gdje se tijekom sna sortiraju važne informacije i skladište u dugoročnom pamćenju.

Osobe koje imaju problema sa spavanjem, loše mentalno funkcioniraju i slabije im je pamćenje. Loš san utječe na poremećaje pažnje i koncentracije (što može dovesti do loših rezultata u školi i na poslu), izaziva usporeno vrijeme reakcije (posebno je opasno za vozače i slična zanimanja), veću zaboravnost i poremećaj pamćenja (dugoročno i radne memorije), ima negativne efekte na kongnitivne funkcije (vizualnomotoričke performanse, smanjenje inovativnog i kreativnog razmišljanja).

.

Zdravlje

Otkriveno je zašto je koronavirus puno opasniji za starije ljude

‘Starije osobe imaju više težih bolesti u usporedbi s mladima i otkrili smo da kod starijih ljudi citotoksični dio imunološke kontrole nije toliko učinkovit da reagira na virus.’

Silvija Novak

Objavljeno

|

Iako se ljudi bilo koje dobi mogu zaraziti virusom SARS-CoV-2 koji uzrokuje COVID-19, stariji pacijenti su u većem riziku da razviju teži oblik bolesti ili čak umru. Novo istraživanje u kojem se uspoređuje imunološki odgovor među dobnim skupinama, moglo bi pomoći objasniti zašto je to tako, piše portal Zee News.

Istraživači su otkrili da stariji pacijenti s tom bolešću imaju nižu koncentraciju imunoloških stanica potrebnih za izbacivanje virusa iz tijela. Studija je objavljena ovog tjedna časopisu Američkog društva za mikrobiologiju mBio.


“Starije osobe imaju više težih bolesti u usporedbi s mladima i otkrili smo da kod starijih ljud citotoksični dio imunološke kontrole nije toliko učinkovit da reagira na virus”, rekao je voditelj istraživanja, virolog dr. Gennadiy Zelinskyy iz Sveučilišne bolnice Essen u Njemačkoj.

On i njegovi kolege analizirali su uzorke krvi 30 osoba s blagim slučajevima COVID-19 kako bi promatrali kako T-stanice, potrebne za prepoznavanje i uklanjanje zaraženih stanica, reagiraju tijekom infekcije virusom SARS-CoV-2.

Starost pacijenata kretala se od srednjih dvadesetih pa do kasnih devedesetih godina. Kod svih pacijenata znanstvenici su otkrili da su akutne infekcije SARS-CoV-2 dovele do manjeg broja T-stanica u krvi pacijenata u usporedbi sa zdravim osobama. Ovo smanjenje broja T stanica je jedno od mnogih neželjenih iznenađenja od COVID-19, rekao je Zelinskyy.

Većina virusa, jednom kad uđe u tijelo, pokreće ekspanziju T-stanica imunološkog sustava. Tu spadaju T-stanice “ubojice”, koje igraju ključnu ulogu u iskorjenjivanju stanica zaraženih virusom. One proizvode citotoksične molekule koje uništavaju zaražene stanice u tijelu. Ali ako nečiji imunološki sustav proizvodi manje tih T-stanica, rekao je Zelinskyy, borba protiv virusne infekcije bit će manje uspješna.

U skupini bolesnika s COVID-19 koju su proučavali Zelinskyy i njegovi kolege, istraživači su na sličan način utvrdili da se broj CD8+ T-stanica koje proizvode citotoksične molekule kao odgovor na virus, smanjuje s povećanjem dobi, a to smanjenje je u prosjeku bilo značajno veće kod bolesnika starijih od 80.

Štoviše, “ubojite” T-stanice kod pacijenata u dobi od 80 do 96 godina stvarale su citotoksične molekule nižom učestalošću od sličnih stanica kod mlađih pacijenata. Virus SARS-CoV-2 veže se na stanice u nosu ili ustima. Odatle se može proširiti na pluća i preći na druge organe, što izaziva infekciju opasnu po život.

“Citotoksične T-stanice zaista se bore za kontrolu tijekom ove akutne faze infekcije”, rekao je Zelinskyy. Ako imunološki sustav starijeg pacijenta proizvodi manje ubojitih T-stanica, a te su stanice neadekvatno naoružane, rekao je, možda su nedostatna obrana protiv virusa SARS-CoV-2.

Virusne čestice mogu se nastaviti širiti i, kao rezultat, infekcija se pogoršava. Novi podaci sugeriraju da citotoksične T-stanice igraju ključnu ulogu u kontroli ranih infekcija, ali Zelinskyy je upozorio da je prerano da bi se znalo može li se ta veza iskoristiti za dizajn učinkovite imunoterapije koja koristi ove stanice.

U prethodnim studijama o virusnim infekcijama kod miševa, njegova je skupina otkrila da je inhibitor kontrolne točke – imunoterapija koja aktivira T-stanice ubojice i učinkovito otpušta kočnice imunološkog sustava – poboljšava kontrolu virusa, ali potencijalno može kasnije oštetiti pluća i druge organe.

Daljnje su studije potrebne, rekao je Zelinskyy, kako bi se bolje razumjeli potencijalni rizici i koristi T-stanica kao načina za kontrolu SARS-CoV-2 i drugih virusa.

Nastavi čitati

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Poštujemo različitosti, promoviramo toleranciju i potičemo argumentiranu raspravu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP