Prati nas

Mozaik

Prisjetili smo se nekih od legendarnih slikovnica i knjiga uz koje su odrastale generacije

Sjećate li se svoje omiljene slikovnice iz djetinjstva? Tko vam ju je čitao: roditelji ili možda bake i djedovi? I čitate li danas svojoj djeci ili unucima neki od legendarnih naslova? Pođite s nama na kratko putovanje u prošlost…

Silvija Novak

Objavljeno

|

foto: Antikvarijat Studio

Koja vam je omiljena priča iz djetinjstva? Pamtite li i danas o čemu se radilo i koji su bili likovi? Tko vam je pričao priče? Jesu li to bili roditelji ili bake i djedovi i pričate li danas svojoj djeci ili unucima neke od priča koje ste i vi voljeli kao mali?

Antikvarijat Studio prisjetio se nekih od legendarnih naslova uz koje su odrastale generacije djece, a koje su i danas neizostavni dio kućnih biblioteka.


Ovo je tek mali pregled dječjih knjiga, slikovnica i bajki uz koje su naši roditelji,  bake i djedovi stjecali osnovne navike čitanja, a sam pogled na neke od njih možda će i u vama probuditi neka lijepa sjećanja… prizvati neke davno zaboravljene uspomene, jer većinu tih knjiga smo i mi kao djeca pronalazili kopajući po starim policama, škrinjicama i tavanima. Neke od njih smo samo znatiželjno listali u potrazi za zanimljivim ilustracijama, neke su nam čitali odrasli, a neke smo i sami pročitali.

Antikvarne dječje knjige, godinama zaboravljene, dolaze nam iz jednog davnog vremena koji je dio ne samo naše književne i kulturne povijesti, već i neizostavan dio djetinjstva naših najstarijih. Zaronite u djetinjstvo vaših roditelja, baka i djedova uz naš izbor prekrasnih antiknih dječjih knjiga.

1. “Dodo i Buco”, Slavko Ježić

foto: Antikvarijat Studio

Ovo prvo izdanje dječje knjige “Dodo i Buco” izdano je u Zagrebu godine 1943. Autor je u pedesetim godinama pripremio i drugo izdanje, ali ono za njegova života nije izašlo. Na poticaj obitelji Ježić uoči šezdesete godišnjice odavno rasprodanog prvog izdanja, 2002. godine izdavač Erazmus je ponovno tiskao “Dodu i Bucu”. Odabirom ovog djela želimo skrenuti pažnju na ovu, današnjim naraštajima nepoznatu, vrstu stvaralaštva Slavka Ježića koji je svojim ukupnim književnim i znanstvenim djelom zadužio hrvatsku kulturu u 20.stoljeću. Posebnu vrijednost ovom prvom izdanju daju ilustracije velikog Andrije Maurovića, koji se ovdje otkriva se i kao vješt ilustrator pjesama za djecu.

2. “Lalaj Bao” i “Ježeva kućica” Branka Ćopića

foto: Antikvarijat Studio

Iako danas zaboravljena, kolonijalna balada “Lalaj Bao” Branka Ćopića onodobno je bila rado čitana od strane omladine. Ovo prekrasno ilustrirano izdanje potječe iz 1950. godine, a ilustracije su djelo slikara Dalibora Paraća. Kao i inače, i ovdje su Ćopićeve pjesme za djecu spontane i maštovite te su stekle antologijski status. Doduše, mnogo su nam poznatiji Ćopićevi stihovi iz kultne “Ježeve kućice” koja je nadrasla sve generacije, pa je tako i nedavno, 2018 . godine, doživjela novo, osuvremenjeno izdanje s popratnim CD-om koju sadrži pjesmu Ježeva kućica u aranžmanu Hrvoja Hegedušića. “Ježeva kućica” i danas prenosi jednostavnu i jasnu poruku kako se treba voljeti i čuvati vlastiti dom. Ježurka Ježić bori se za sebe i svoje stavove – čak i kada mu se drugi likovi izruguju, on je i dalje nepokolebljiv u obrani svojega doma. Zbog zanimljive i dinamične priče, “Ježeva kućica” spada u djela koja ostaju upamćena tijekom cijeloga života, a Ćopićevi se stihovi često citiraju i lako prepoznaju.

3. “Čiča Tomina koliba”, Harriet Beecher-Stowe

foto: Antikvarijat Studio

Knjige kao i ljudi tijekom života imaju svoje uspone i padove: jednom su poželjne, drugi put nepoželjne, pa onda zaboravljene, otkrivene, zabranjene i slavljene. No “Čiča Tomina koliba” američke spisateljice Harriet Beecher Stowe kao da izmiče toj „prirodnoj pojavi“. Otkako je objavljen prije 165 godina – ovaj omiljeni lektirni naslov još uvijek privlači čitatelje i poziva na nova tumačenja. Drugim riječima: svjež je i zanimljiv i današnjoj publici kao što je to bio i našim bakama i djedovima. Ovo izdanje “Čiča Tomine kolibe” prvo je hrvatsko izdanje. Točna godina izdanja nije navedena, no prema dostupnim izvorima zaključujemo da se radi o 1920. godini.  Knjiga sadrži i 4 prekrasne kromolitografije Dragutina Šimuneka u formatu knjige.

4. Andersenove priče i bajke 

foto: Antikvarijat Studio

Sigurno se i vi sjećate Andersenovih priča (Andersenove priče I, Andersenove priče II & Andersenove priče III) koje su šezdesetih godina izlazile u nastavcima u izdanju naklade Naša djeca. Prekrasne ilustracije naslovnica i bajki mala su remek-djela našeg poznatog slikara i ilustratora Vladimira Kirina, koji je jednom prilikom istaknuo kako je te ilustracije radio s velikom ljubavlju za svoje unuke.

Kad smo već kod Andersena, prekrasna je poslastica i izdanje “Andersenove odabrane priče i druge pripovijesti” iz 1922. godine u prijevodu Milana Ogrizovića. Ovo lijepo izdanje u ediciji najpoznatijeg hrvatskog antikvara Mirka Breyera ilustrirao je slikar Ljubo Babić.

5. “Don Kihot I-II”, Miguel de Cervantes

foto: Antikvarijat Studio

Još jedno malo remek-djelo priređeno u Nakladi Naša djeca nastalo u suradnji s Vladimirom Kirinom. Ovo je djelo, koje su naše bake i djedovi rado čitali svojoj djeci, izdano je 1958. godine, a same ilustracije je slikar Kirin radio četrdesetih godina. Ovo izdanje je idealna prilika da otkrijemo kako su svima nam omiljenog viteza i njegovog pomoćnika vidjeli i doživjeli naši najstariji.

6. Tri dječja prva izdanja Mate Lovraka

foto: Antikvarijat Studio

Matu Lovraka kao mali smo čitali svi. Svojim djelima Mato je Lovrak kao rijetko koji pisac na našim prostorima rušio, pa i danas ruši, sve generacijske barijere. Razlog tome je što djelo Mate Lovraka i danas odiše pozitivnom energijom, zrači posebnim vrednotama, ukazuje na važnost dobroga i plemenitog. Govori o slozi, zajedništvu, timskom radu, kolektivnom uspjehu. A što je najvažnije, govori o tome da nikada ne treba odustati, te da ponekad i oni ‘najmanji’, oni za koje se smatra da ne mogu uspjeti, na kraju se pokažu velikim borcima i izađu kao najveći pobjednici. Iz tog smo razloga posebno ponosni našim prekrasnim dječjim prvim izdanjima Mate Lovraka: Družba Pere Kvržice, Njegova malenkost Francek drugi, hrabri i Micek, Mucek i Dedek.

7. “Istočne priče” Vilima Hauffa

foto: Antikvarijat Studio

“Istočne priče” Vilima Hauffa su onodobno kada su tiskane, oko 1900. godine, bile veoma popularna literatura među mladima. Ovo izdanje u ediciji najpoznatijeg hrvatskog antikvara Mirka Breyera sadrži i 3 kromolitografije K. Šimuneka u formatu knjige.

Ove slikovnice možete pronaći u Antikvarijatu Studio u Masarykovoj ulici 20 u Zagrebu. Kontaktirati ih možete i putem web stranice i Facebooka.

.

Mozaik

Lewisia – kamena djevica kojoj ćete se veseliti iz godine u godinu

Lewisia je otporna biljka kojoj je siromašan kamenjar prirodno okruženje. Može se uzgajati na ekstremno ocjeditim položajima, ali i u loncima.

Moje Vrijeme

Objavljeno

|

Autor

Kada bismo mogli križati čuvarkuću i jaglac, vjerojatno bismo dobili biljku nalik lewisiji, cvjetnici koja polako, ali sigurno, osvaja hrvatske vrtove i balkone. Priča o njoj, barem onaj dio poznat zapadnoj civilizaciji, počela je paralelno s najvećom američkom avanturom – ekspedicijom koja je pod vodstvom Meriwethera Lewisa i Williama Clarka istražila do tada nepoznat zapad Amerike.

Meriwether Lewis, vojnik i javni službenik, ali i prirodoslovac, kraj potoka Lolo u današnjoj saveznoj državi Montani 1. srpnja 1806. godine otkrio je biljčicu koja je kasnije po njemu dobila ime – Lewisia rediviva.


Indijanski crni lijek

Ova skromna biljka navikla na škrte kamenjare ranije je bila poznata američkim domorocima koji su je zvali gorkim korijenom ili crnim lijekom, a koristili su je kao rijetku delikatesu. Legenda kaže da su za bisage pune gorkog korijena davali konja.

Postoji čak i mit prema kojem je jedan dio biljke iz originalnog Lewisovog herbara oživljen naknadno i to nekoliko godina nakon što je biljka prikupljenja. Ono što je sasma sigurno je da se Lewis iz višegodišnje ekspedicije vratio s barem jednim živim i zdravim primjerkom lewisije.

Kamena djevica

Iako se i danas L. rediviva sa svojim velikim ružičastim cvijetom rado uzgaja po znalačkim vrtovima, po popularnosti ju je pretekla bliska rođaka Lewisia cotyledon koja cvijeta više puta godišnje; od ranog proljeća do kasne jeseni. Zovu je još i Siskiyou lewisia ili kamena djevica.

I kod ove vrste lišće dugo do 9 centimetara raspoređeno je čvrsto rozetasto. A na stapkama dugim do 30 centimetara, štitasto su zbijeni cvjetovi koji dolaze u puno boja; od čisto bijele preko ružičaste, narančaste i crvene do potpuno žute. Mnogima su najzanimljivije hippie varijante s prugastim cvjetovima. Rod Lewisia, za sada, bilježi 19 vrsta smještenih u botaničku porodicu Montiaceae.

Lewisia cotyledon (foto: Sandro Bura)

Gdje uzgajati?

Lewisia je otporna biljka kojoj je siromašan kamenjar prirodno okruženje. Može se uzgajati na ekstremno ocjeditim položajima, ali i u loncima. Kada se uzgaja kao lončanica, valja joj osigurati hladno prezimljavanje u svijetlim i negrijanim prostorijama. Uspjeh je zagarantiran kada se biljka zimi, zbog kontroliranja vlage, može držati u negrijanom stakleniku.

Pozicija i temperatura

Samim tim što potječe iz američkih stjenjaka jasno ne da Lewisia podnosi ekstremne raspone temperature i sušu. Lewisia traži puno svjetla. Uspijevati će na punom suncu, ali i na zapadnoj ekspoziciji.

Supstrat

Biljku valja posaditi u ocjedito, siromašno i po mogućnosti kiselo tlo. Idealne su za kamenjar i sadnju u kamene zidove. Kada se uzgaja kao lončanica, dobar recept za supstrat je jedna trećina kvarcnog (riječnog) pijeska na dvije trećine komercijalne tresetne mješavine za uzgoj lončanica.

Kada zalijevati

Ekstremno je osjetljiva na višak vlage. U takvim uvjetima vrlo lako dođe do truljenja “mrkvastog” korijena. Stoga se voda u podlošku nikada ne smije zadržavati, a biljku valja zaliti tek kada se supstrat u potpunosti osušio.

Kako prihranjivati

Iako je lewisia “programirana” za škrte uvjete, možete je tijekom ljeta gnojiti na dvotjednoj bazi komercijalnim gnojivima za cvatuće biljke.

Kako razmnožavati

Odvajanjem postranih izboja i sjemenom.

Ubiranje sjemena lewisije

Nastavi čitati

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Poštujemo različitosti, promoviramo toleranciju i potičemo argumentiranu raspravu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP