Prati nas

Vijesti

Uvrijedila je vođu

Zbog vica o Titu, nekadašnja žrtva nacističkog logora Ženi Lebl završila je na Golom otoku

Pošto je prepričala vic u redakciji, po Ženi Lebl dolaze dva udbaša jer je, rekoše, govorila protiv Tita i nije prijavila narodnog neprijatelja od kojeg je čula sporni vic.

Moje Vrijeme

Objavljeno

|

Brojni obožavatelji Josipa Broza Tita i u koronakrizi proslavili su Dan mladosti. Tako su u Kumrovcu, rodnom mjestu doživotnog jugoslavenskog predsjednika, položeni vijenci ispred Titovog spomenika. Položile su ih delegacije Krapinsko-zagorske županije, Općine Kumrovec i Udruge Josip Broz.

Podsjetimo, Dan mladosti je bila priredba i sastavni dio kulta ličnosti u čast Josipa Broza Tita u SFR Jugoslaviji koja bi kulminirala sletom i uručenjem štafete. Ona je do Beograda dolazila nošena rukama omladinaca i radnika kroz cijelu Jugoslaviju. Naime, 25. svibnja proglašen je Titovim rođendanom, bez obzira što je on stvarno rođen 7. srpnja.


Iako Titov sjaj kod nekih ne blijedi, mnoge žrtve njegovog režima i njihovi potomci ne dijele taj odnos prema prošlosti. Brojni su se mediji tako prisjetili novinarke Jovanke Ženi Lebl (1927.-2009.), Beograđanke židovskog porijekla koja je preživjela nacistički logor, ali i Titov otok strave – Goli otok.


O njoj je 2013. godine pisala Politika, list u kojem je radila dok je robije nije koštao vic ispričan upravo o Titu. “Kolega joj je jednom ispričao šalu kako je Jugoslavija pobijedila na međunarodnom takmičenju u cvijeću jer je uzgojila ljubičicu bijelu od 100 kila, aludirajući na pjesmu ‘druže Tito, ljubičice bela, tebe voli omladina cela’. Pošto je prepričala vic u redakciji, po Ženi Lebl dolaze dva udbaša jer je, rekoše, govorila protiv Tita i nije prijavila narodnog neprijatelja od kojeg je čula sporni vic. Odvode je u zatvor UDB Glavnjača, potom u logor Ramski rit, pa u Zabelu, Grgur, i Goli otok. U pet zatvora, gdje je od travnja 1949. do listopada 1951. bila, od nje su tražili da promijeni mišljenje i prizna krivnju. Ispisana je potom i iz Udruženja novinara“, napisala je Politika.

Na poticaj jugoslavenskog književnika Danila Kiša, koji ju je upoznao u Izraelu, Lebl je napisala knjigu “Ljubičica bijela”, u kojoj je opisala strahote iz zatvora. Knjiga je objavljena 1990. godine te je u Izraelu postala bestseler. Mnogi do tada nisu znali da je na Golom otoku bilo i žena.

“Samo žedni znaju cijeniti vodu. Bile smo okružene morem, a žedne do ludila. Spoznale smo kako je komplicirano iščupati stijenu iz njenog prirodnog okruženja. Tada naučite da kamen ima žile kucavice, i gdje ga trebate rastvoriti. Čupale smo temelje stijena koje su tamo bile stoljećima, mijenjale smo prirodu. Djevojke su pretvarane u starice, otpadali su im zubi, obolijevale su dok su im stizale vijesti da su ih se odrekli djeca, majke i muževi jer su postale narodni neprijatelji”, napisala je Lebl.

Lebl je rođena 1927. godine u Aleksincu, no od 1933. godine živjela je u Beogradu. Uoči odvođenja židovskih žena i djece u logor na Sajmištu, pobjegla je u Niš u kojem je živjela pod lažnim imenom. Uhapšena je 1943. godine zbog rada u ilegali i otjerana na prinudni rad. Oslobođena je iz berlinskog Gestapoa 28. travnja 1945. godine. Po povratku u Beograd završila je gimnaziju i studirala pravo te je završila i Novinarsko-diplomatsku visoku školu. Istovremeno je radila kao suradnica “Politike”. U travnju 1949. godine je zatvorena na Golom otoku kao politički disident. U rujnu 1954. godine odselila je u Izrael. Nekoliko godina prije smrti posjetila je Goli otok na kojem je prepoznala bunar koji je zajedno s drugim zatvorenicama gradila. Umrla je u Tel Avivu 21. listopada 2009. godine.

Za one koji žele znati više

Goli otok, koncentracijski logor i zatvor na otoku Goli, a uključuje i žensku kaznionicu na obližnjem otoku Sv. Grguru. Otvoren je 1949. nakon rezolucije Informbiroa, u vrijeme obračuna s pristašama staljinizma unutar KPJ. Kasnije su se ondje zatvarali i drugi politički neistomišljenici (uglavnom na temelju administrativnih odluka, a manje na osnovi sudskih presuda). Poznat je po surovim kažnjeničkim uvjetima, torturama i teškome prisilnom radu. Procjenjuje se da je kroz logor prošlo 17.000 do 32.000 zatvorenika (broj ubijenih i umrlih nije točno utvrđen). Postao je zatvor 1956., a naknadno je pretvoren u kazneno–popravni dom za maloljetnike. Ukinut je 1988. (Hrvatska enciklopedija)

.

Vijesti

Sindikat i Matica traže da se svim korisnicima domova za starije omogući glasanje

Šokantno je i da je DIP nonšalantno objavio kako će se birački odbori organizirati u samo 83 od 700 domova za starije i nemoćne osobe, što bi značilo da će većina od 17 tisuća korisnika ostati bez prava glasa.

Moje Vrijeme

Objavljeno

|

Autor

Krađa glasova na biralištima

Sindikat i Matica umirovljenika, dvije najveće umirovljeničke udruge, oštro se protive zabrani ustavnog prava glasa na izborima za većinu korisnika domova za starije i nemoćne te pozivaju na fleksibilna rješenja kojima bi se broj zakinutih za to pravo sveo na minimum. Priopćenje prenosimo u cijelosti.

Naime, Državno izborno povjerenstvo tri dana prije izbora, u četvrtak 2. srpnja 2020. objavilo je bizarnu uputu izbornim povjerenstvima da zbog prijetnje širenja koronavirusa članovi biračkog odbora s redovnih i posebnih biračkih mjesta neće na poziv birača, korisnika domova za starije i nemoćne, odlaziti u navedene ustanove kako bi istima omogućili glasovanje izvan biračkog mjesta.


S obzirom da je korisnicima domova za starije zabranjen izlazak iz domova, ovakva odluka DIP-a značila je i da će tim ljudima na ovim izborima biti uskraćeno pravo glasa.

Šokantno je i da je DIP nonšalantno objavio kako će se birački odbori organizirati u samo 83 od 700 domova za starije i nemoćne osobe, što bi značilo da će većina od 17 tisuća korisnika ostati bez prava glasa. Tragična je to politička odluka na izborima gdje svaki glas odlučuje.

Nakon oštrih reakcija u javnosti, ministar uprave Ivan Malenica objavio je kako će korisnici preostalih domova za starije i nemoćne u kojima nisu organizirani birački odbori ipak moći ostvariti svoje biračko pravo. No, iz obrazloženja je vidljivo da će se to odnositi samo na one koji su se do 24. lipnja službeno prijavili da žele glasati “izvan mjesta boravišta”. I na to su stigle oštre reakcije.

Konačno, DIP je pod ogromnim pritiskom javnosti, promijenio svoju odluku, te u najnovijim uputama piše kako će se omogućiti glasovanje birača korisnika ustanova u kojima nisu određena biračka mjesta, no potrebno je da ravnatelji ustanova bez odlaganja, a najkasnije do 12 sati 5. srpnja 2020. obavijeste nadležno gradsko odnosno općinsko izborno povjerenstvo. Pozivamo sve ravnatelje odnosno odgovorne osobe u domovima da to i učine.

Umirovljeničke udruge zahvaljuju brojnim civilnim udrugama, poput GONG-a, koje su uporno ukazivale na neustavnu odluku DIP-a, čime su ga natjerale da odluku dijelom korigira.

Mnogi će korisnici domova ipak ostati bez svog ustavnog prava na glas, zbog čega treba promijeniti izborni zakon kako se ovakve stvari više ne bi događale, a možda i putem rješenja koji su u doba korone primijenile za svoje izbore u Francuskoj i Poljskoj, tj. putem elektronskog odnosno dopisnog glasanja.

SUH i MUH poručuju da, iako umirovljenici nisu aktivni članovi političkih stranaka, njihov glas doista odlučuje na izborima i treba zaustaviti sve moguće manipulacije od strane svake vlasti te što prije pristupiti izmjenama zakona, stoji u priopćenju koje potpisuju Jasna Petrović (SUH) i Višnja Fortuna (MUH).

Nastavi čitati

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Poštujemo različitosti, promoviramo toleranciju i potičemo argumentiranu raspravu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP