Prati nas

Vijesti

In memoriam

U 104. godini preminuo je Đuka Hrženjak, naš najstariji partizan

Hrženjak je u prosincu 1941. otišao sa suprugom Janjom u Liku gdje se priključio antifašističkom partizanskom pokretu.

Moje Vrijeme

Objavljeno

|

Đuka Hrženjak (screenshot: Loki TV/Youtube)

Juraj (Đuka) Hrženjak jugoslavenski i hrvatski pravnik, političar i publicist, preminuo je u Zagrebu u 104. godini života.

Bio je jedan od najživopisnih hrvatskih antifašista starog kova. Do samog kraja života sjećanje mu je bilo svježe, a misli oštre i artikulirane. Pred stoti rođendan napisao je knjigu “Stoljeće života – antifašistički zapisi i kultura sjećanja”. U novije vrijeme uz njega se veže anegdota kako je upravo on spojio prvi par bivše Jugoslavije – Tita i Jovanku. Ovo su neke od njegovih izjava:


O crkvi

Kad smo se već dotakli Crkve, mislim da oni doprinose toj nesnošljivosti koja danas vlada u našem društvu i žele prevariti povijest. Zašto prešućuju velečasnog Rittiga, kao i doslovce stotine župnika koji su se priključili NOB-u jer su vidjeli što se događa u ratu s Hrvatskom te da su ustaše samo koljači i ništa više. (Jutarnji list, 2018.)

O partiji

Kao idejni pripadnik komunizma uporno inzistiram na razlikovanju članova Komunističke partije i komunista. Naime, komunizam je sveta ideja. Pa ipak je komuna zajednica kojoj su pripadali prvi kršćani. A Partija kao i svaka druga: lijepe ideje, obećanja ovakva i onakva, a kada je preuzela vlast, onda se ponašala kao i svaka druga – reakcionarno. (Novosti, 2016.)

O komunizmu

Znate li kako kaže Isus: ‘Ljubi svoga bližnjega kao sebe samoga’. Kakva je razlika između toga i onoga čega smo se mi držali? To je i naše uvjerenje. Loš je jedino ekstremizam, desni ili lijevi. Ekstremizma se valja kloniti otkuda god dolazio… (Express, 2017.)

O Titu i Jovanki

Tražili su iz Vrhovnog štaba prije svega pismenu i pametnu curu, pa sam ja predložio Jovanku, a što se kasnije dogodilo, ne snosim odgovornost. (Jutarnji list, 2018.)

O Franji Tuđmanu

Bio je mlađi od mene. Uvijek je bio ambiciozan, ali često i bahat, a puno toga može zahvaliti Titu, koji ga je kao svog Zagorca često protežirao. Dobro smo se poznavali, ali kada je postao predsjednik, nisam mu se obratio, premda mislim da sam kao njegov ratni drug možda i trebao. No dok je on bio, barem Tita nisu dirali, a sada čovjeku kojeg u svijetu smatraju jednom od najvećih heroja i legendi Drugog svjetskog rata ukidaju ulice i trgove, predsjednica uklanja njegovu bistu iz Ureda, koju je tamo postavio Tuđman. (Jutarnji list, 2018.)

O Franji Tuđmanu, još jednom

Ma Tuđman je griješio od prvog momenta. On je sam po sebi bio bolesno ambiciozan čovjek. Bio je duboko uvjeren u svoju mudrost, u svoje vizije. Njegove ambicije su znatno premašile njegove umne potencijale. A neke su mu stvari išle na ruku. Recimo, Tito ga je kao Zagorca proizveo u generala. To je…  Ode čovjek u visine, čovjek si utvara da je snaga, da je nešto. Je li Tito pogriješio? Vidio je u njemu mladog ambicioznog čovjeka. Htio je sebi za zamjenika Miku Tripala, ali to je drugi format, nema tu usporedbe. Miko je bio i mudar, i karakteran, dostojanstven čovjek. To je nešto skroz drugo. (Express, 2017.)

Tko je bio Đuka Hrženjak?

Rođen je 10. ožujka 1917. u Bjelovaru. Nakon završetka Klasične gimnazije u Zagrebu radio je u zagrebačkoj filijali Privilegovane agrarne banke (1938–39) te Odjelu za seljačko gospodarstvo Banske vlasti u Zagrebu (1940–41).

U prosincu 1941. otišao je sa suprugom Janjom u Liku gdje se priključio antifašističkom partizanskom pokretu. U sklopu Prvog hrvatskog korpusa radio je u kulturno-prosvjetnom i propagandnom odjelu (agitprop) kao pomoćnik komesara za kulturno-politički rad. Potom je pokrenuo Glas Prvog hrvatskog korpusa u kojem je objavljivao izvještaje.

Sudjelovao je 8–9. svibnja 1944. na Trećem zasjedanju ZAVNOH-a u Topuskom, gdje su prihvaćene odluke o stvaranju zajedničke federativne države s ostalim narodima Jugoslavije na principu nacionalne ravnopravnosti i postavljeni ustavnopravni temelji državne organizacije u poslijeratnom razdoblju.

Diplomirao je 1956. na Pravnom fakultetu u Zagrebu. Nakon Drugog svjetskog rata obnašao je mnoge vojne, političke i pravne funkcije; bio je pomoćnik komandanta Vojne uprave Jugoslavenske armije (JA) za Istru i Slovensko primorje (1945–47), pomoćnik ministra za novooslobođene krajeve (1947–51), član Oblasnog komiteta u Bjelovaru, sekretar Kotarskog komiteta KPH, direktor Instituta za društveno samoupravljanje (1955–58), poslanik (1953–58) i savjetnik (1958–60) u Narodnoj skupštini u Beogradu, sudac Ustavnog suda SR Hrvatske (1967–75) te direktor Političke škole »Josip Broz Tito« u Kumrovcu (1975–78).

U mirovinu je otišao 1980. U svibnju 2015. predsjedao je inicijativnim odborom za osnivanje Antifašističke lige Hrvatske pri čemu je na osnivačkoj skupštini izabran za njezina počasnog predsjednika. Objavio je više publicističkih radova u kojima se bavio sociološkim i pravnim temama. (wiki)

.

Vijesti

Doznali smo kad ćemo napokon moći žičarom na Sljeme i koliko će to koštati

Žičara bi prve putnike mogla prevesti na Sljeme tek početkom listopada, no pitanje je koliko će ljudi biti spremno dati 100 kuna za odlazak na Sljeme i natrag.

Silvija Novak

Objavljeno

|

Izgradnja sljemenske žičare samo što nije gotova, no pitanje je koliko će Zagrepčana pohrliti provozati se u skupocjenom čudu tehnike do vrha Zagrebačke gore. Naime, karta u jednom smjeru koštat će oko 50 kuna, pa je upitno koliko će si ljudi moći priuštiti tu vožnju.

Žičara je, prema obećanjima zagrebačkog gradonačelnika Milana Bandića, trebala biti dovršena i puštena u promet još u svibnju, ali je koronavirus poremetio planove. Prve vožnje zatim su najavljivane za početak srpnja, no ni taj rok nije ispoštovan, a po svemu sudeći neće biti ni onaj početkom rujna.


Žičara bi prve putnike mogla prevesti na Sljeme tek početkom listopada, no pitanje je koliko će ljudi biti spremno dati 100 kuna za odlazak na Sljeme i natrag. Tih sto kuna odnosi se samo na cijenu karte za žičaru i u tu cijenu nije uračunat dolazak do prve postaje žičare i  parking.

Uz to, na Sljemenu će se vjerojatno nešto popiti i pojesti pa bi tako izlet na Sljeme četveročlanu obitelj mogao koštati i do 500 kuna. Doduše, neki mediji špekuliraju kako će 50 kuna biti cijena povratne karte, što bi ovaj trošak moglo svesti u granice prihvatljivosti.

No ako ipak uspijete skupiti novac za izlet na Sljeme, do gore će vas voziti 80 gondola u koju stane po desetak ljudi, tako da će žičara u jednom satu moći prevesti i do 1500 putnika. Nove su kabine široke i visoke dva metra te opremljene grijanim sjedalima i bežičnim internetom. Prilagođene su i za osobe s invaliditetom, ali i za prijevoz onih kojima se na vrhu Medvednice ozlijede pa ih se mora spuštati u grad na nosilima. Kabine su opremljene i nosačima za skije i snowboarde, a želite li žičarom prevesti i svoj bicikl, moći ćete ga unijeti u samu kabinu jer nisu predviđeni posebni nosači za bicikle s vanjske strane gondole.

Podsjetimo, cijena početnog projekta izgradnje zagrebačke žičare bila je 300 milijuna kuna bez PDV-a, no kasnije je narasla 537 milijuna kuna.

Pogledajte kako je izgledalo gradilište žičare početkom lipnja 2020.:

Nastavi čitati

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Poštujemo različitosti, promoviramo toleranciju i potičemo argumentiranu raspravu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP