Prati nas

Vijesti

In memoriam

U 104. godini preminuo je Đuka Hrženjak, naš najstariji partizan

Hrženjak je u prosincu 1941. otišao sa suprugom Janjom u Liku gdje se priključio antifašističkom partizanskom pokretu.

Moje Vrijeme

Objavljeno

|

Đuka Hrženjak (screenshot: Loki TV/Youtube)

Juraj (Đuka) Hrženjak jugoslavenski i hrvatski pravnik, političar i publicist, preminuo je u Zagrebu u 104. godini života.

Bio je jedan od najživopisnih hrvatskih antifašista starog kova. Do samog kraja života sjećanje mu je bilo svježe, a misli oštre i artikulirane. Pred stoti rođendan napisao je knjigu “Stoljeće života – antifašistički zapisi i kultura sjećanja”. U novije vrijeme uz njega se veže anegdota kako je upravo on spojio prvi par bivše Jugoslavije – Tita i Jovanku. Ovo su neke od njegovih izjava:


O crkvi

Kad smo se već dotakli Crkve, mislim da oni doprinose toj nesnošljivosti koja danas vlada u našem društvu i žele prevariti povijest. Zašto prešućuju velečasnog Rittiga, kao i doslovce stotine župnika koji su se priključili NOB-u jer su vidjeli što se događa u ratu s Hrvatskom te da su ustaše samo koljači i ništa više. (Jutarnji list, 2018.)

O partiji

Kao idejni pripadnik komunizma uporno inzistiram na razlikovanju članova Komunističke partije i komunista. Naime, komunizam je sveta ideja. Pa ipak je komuna zajednica kojoj su pripadali prvi kršćani. A Partija kao i svaka druga: lijepe ideje, obećanja ovakva i onakva, a kada je preuzela vlast, onda se ponašala kao i svaka druga – reakcionarno. (Novosti, 2016.)

O komunizmu

Znate li kako kaže Isus: ‘Ljubi svoga bližnjega kao sebe samoga’. Kakva je razlika između toga i onoga čega smo se mi držali? To je i naše uvjerenje. Loš je jedino ekstremizam, desni ili lijevi. Ekstremizma se valja kloniti otkuda god dolazio… (Express, 2017.)

O Titu i Jovanki

Tražili su iz Vrhovnog štaba prije svega pismenu i pametnu curu, pa sam ja predložio Jovanku, a što se kasnije dogodilo, ne snosim odgovornost. (Jutarnji list, 2018.)

O Franji Tuđmanu

Bio je mlađi od mene. Uvijek je bio ambiciozan, ali često i bahat, a puno toga može zahvaliti Titu, koji ga je kao svog Zagorca često protežirao. Dobro smo se poznavali, ali kada je postao predsjednik, nisam mu se obratio, premda mislim da sam kao njegov ratni drug možda i trebao. No dok je on bio, barem Tita nisu dirali, a sada čovjeku kojeg u svijetu smatraju jednom od najvećih heroja i legendi Drugog svjetskog rata ukidaju ulice i trgove, predsjednica uklanja njegovu bistu iz Ureda, koju je tamo postavio Tuđman. (Jutarnji list, 2018.)

O Franji Tuđmanu, još jednom

Ma Tuđman je griješio od prvog momenta. On je sam po sebi bio bolesno ambiciozan čovjek. Bio je duboko uvjeren u svoju mudrost, u svoje vizije. Njegove ambicije su znatno premašile njegove umne potencijale. A neke su mu stvari išle na ruku. Recimo, Tito ga je kao Zagorca proizveo u generala. To je…  Ode čovjek u visine, čovjek si utvara da je snaga, da je nešto. Je li Tito pogriješio? Vidio je u njemu mladog ambicioznog čovjeka. Htio je sebi za zamjenika Miku Tripala, ali to je drugi format, nema tu usporedbe. Miko je bio i mudar, i karakteran, dostojanstven čovjek. To je nešto skroz drugo. (Express, 2017.)

Tko je bio Đuka Hrženjak?

Rođen je 10. ožujka 1917. u Bjelovaru. Nakon završetka Klasične gimnazije u Zagrebu radio je u zagrebačkoj filijali Privilegovane agrarne banke (1938–39) te Odjelu za seljačko gospodarstvo Banske vlasti u Zagrebu (1940–41).

U prosincu 1941. otišao je sa suprugom Janjom u Liku gdje se priključio antifašističkom partizanskom pokretu. U sklopu Prvog hrvatskog korpusa radio je u kulturno-prosvjetnom i propagandnom odjelu (agitprop) kao pomoćnik komesara za kulturno-politički rad. Potom je pokrenuo Glas Prvog hrvatskog korpusa u kojem je objavljivao izvještaje.

Sudjelovao je 8–9. svibnja 1944. na Trećem zasjedanju ZAVNOH-a u Topuskom, gdje su prihvaćene odluke o stvaranju zajedničke federativne države s ostalim narodima Jugoslavije na principu nacionalne ravnopravnosti i postavljeni ustavnopravni temelji državne organizacije u poslijeratnom razdoblju.

Diplomirao je 1956. na Pravnom fakultetu u Zagrebu. Nakon Drugog svjetskog rata obnašao je mnoge vojne, političke i pravne funkcije; bio je pomoćnik komandanta Vojne uprave Jugoslavenske armije (JA) za Istru i Slovensko primorje (1945–47), pomoćnik ministra za novooslobođene krajeve (1947–51), član Oblasnog komiteta u Bjelovaru, sekretar Kotarskog komiteta KPH, direktor Instituta za društveno samoupravljanje (1955–58), poslanik (1953–58) i savjetnik (1958–60) u Narodnoj skupštini u Beogradu, sudac Ustavnog suda SR Hrvatske (1967–75) te direktor Političke škole »Josip Broz Tito« u Kumrovcu (1975–78).

U mirovinu je otišao 1980. U svibnju 2015. predsjedao je inicijativnim odborom za osnivanje Antifašističke lige Hrvatske pri čemu je na osnivačkoj skupštini izabran za njezina počasnog predsjednika. Objavio je više publicističkih radova u kojima se bavio sociološkim i pravnim temama. (wiki)

.

Vijesti

Podignut cenzus za besplatno dopunsko, SUH poziva umirovljenike da iskoriste svoje pravo

Od 1. svibnja 2020. godine prihodovni cenzus se svake godine usklađuje s promjenama prosječnog indeksa potrošačkih cijena i promjenama prosječne bruto plaće zaposlenih u Republici Hrvatskoj.

Moje Vrijeme

Objavljeno

|

Autor

Upravno vijeće Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje (HZZO) donijelo je Odluku o usklađivanju prihodovnog cenzusa za ostvarivanje prava na plaćanje premije dopunskog zdravstvenog osiguranja iz državnog proračuna u 2021. godini. Odluka će se primjenjivati od 1. siječnja.

Temeljem provedenog usklađenja, utvrđeno je da pravo na plaćanje premije dopunskog zdravstvenog osiguranja iz državnog proračuna u 2021. godini ostvaruju osigurane osobe HZZO-a ako im ukupan prihod u prethodnoj kalendarskoj godini, iskazan po članu obitelji, mjesečno nije veći od 1.600,12 kuna, a za osigurane osobe HZZO-a koje su samci, ako im prihod u prethodnoj kalendarskoj godini nije veći od 2.047,20 kuna.


Predsjednica Sindikata umirovljenika Hrvatske, Jasna Petrović, pozvala je umirovljenike koji ostvare pravo na dopunsko zdravstveno osiguranje na teret proračuna da se jave u HZZO i sklope ugovor. “Ipak se kreće! Procjenjuje se da i u ovom trenutku ima do desetak tisuća osoba koje imaju to pravo, a nisu ga konzumirale. I one bi se trebale što prije javiti u HZZO. Naime, od 1. svibnja je prema aktualnom cenzusu to pravo ostvarilo oko 20.000 umirovljenika i starijih osoba”, kazala je Petrović.

Usklađivanje prihodovnog cenzusa posljedica je inicijative Sindikata umirovljenika Hrvatske i Matice umirovljenika Hrvatske. Ove umirovljeničke udruge održale su niz prosvjeda na Markovu trgu u listopadu i studenom prošle godine. Upozorile su da cenzus nije mijenjan već 15 godina te da je zbog usklađivanja mirovina u samo godinu dana pravo na besplatno dopunsko osiguranje izgubilo čak deset tisuća umirovljenika.

Od 1. svibnja 2020. godine prihodovni cenzus se svake godine usklađuje s promjenama prosječnog indeksa potrošačkih cijena i promjenama prosječne bruto plaće zaposlenih u Republici Hrvatskoj.

Nastavi čitati

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Poštujemo različitosti, promoviramo toleranciju i potičemo argumentiranu raspravu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP