Prati nas

Mozaik

Kako se virus širi na koncertima? Njemačka traži 4.000 dobrovoljaca za eksperiment

Istraživači se nadaju da će im eksperiment pomoći u pronalasku matematičkog modela koji bi se mogao koristiti za sprječavanje širenja zaraze na velikim manifestacijama.

Moje Vrijeme

Objavljeno

|

foto: Aditya Chinchure/Unsplash

Dok Njemačka radi na tome da ljubitelje sporta ponovo vrati na tribine, tim istraživača sa Sveučilišne klinike u Halleu, na istoku Njemačke, organizira eksperiment u kojem bi tisuće dobrovoljaca prisustvovali jednom koncertu pop glazbe, javlja Deutsche Welle.

Znanstvenici se nadaju da će okupiti 4.000 sudionika koji bi se 22. kolovoza okupili u Areni u Leipzigu. Dobrovoljci, stari od 18 do 50 godina, prethodno će biti testirani na koronavirus, a sudjelovanje će biti dozvoljeno samo onima čiji je rezultat negativan.


Na koncertu će nastupati popularni berlinski pjevač Tim Bendzko kako bi se “ponašanje publike što više približilo stvarnosti”, rekli su organizatori.

Svakih pet sekundi

Sudionici će morati nositi FFP2 filter maske, a bit će korišteno i fluorescentno dezinfekcijsko sredstvo koje će – pored pružanja još jednog sloja zaštite – znanstvenicima omogućiti praćenje koje površine publika najčešće dodiruje. Najvažnije je pak da će dobrovoljci dobiti uređaj koji će pratiti njihovo kretanje i udaljenost od ostalih posjetitelja.

“Mislim da će najveći izazov biti procjena podataka”, izjavio je šef projekta Stefan Moritz za dpa. „Zato što ćemo dobivati podatke o kontaktima sa svim ostalim sudionicima u radijusu od 30 metara – svakih pet sekundi tijekom cijelog dana”, dodao je on.

Tri scenarija

Organizatori planiraju testiranje tri moguća scenarija. Prvi scenarij će biti ono što bi se inače zvalo kontrolna grupa – dakle sve kao i prije korone: publika ulazi na dva ulaza, nema obaveznog razmaka i sličnih mjera. Drugi scenarij je sa strožim higijenskim mjerama, sporijim ulaskom posjetitelja, odnosno otvaranja više ulaza u Arenu i pravilima o razmaku. Treći scenarij je s dobrovoljcima koji sjede na tribinama na udaljenosti od 1,5 metara. Za ovaj scenarij je potrebno samo 2.000 dobrovoljaca u Areni koji ima kapacitet 12.000 posjetitelja.

Projekt bi trebao pomoći pri “identificiranju uvjeta pod kojima bi umjetnici i sportaši mogli ponovo nastupati pred publikom, od 30. rujna, od kada bi manifestacije s velikim brojem posjetitelja ponovno trebale biti dozvoljene u Njemačkoj”, naveli su istraživači na svojoj internetskoj stranici. Pored toga, bi se trebalo utvrditi s koliko drugih osoba posjetitelj ima kontakt prilikom dolaska na koncert.

Istraživači se nadaju da će im eksperiment pomoći u pronalasku matematičkog modela koji bi se mogao koristiti za sprječavanje širenja zaraze na velikim manifestacijama. Prvi rezultati studije očekuju se četiri do šest tjedana nakon koncerta, krajem rujna.

Na svojoj stranici tim istraživača je upozorio na opasnosti koje donosi pandemija koronavirusa. “Da bi se izbjegle ove opasnosti, morale su biti donesene teške odluke”, napisali su znanstvenici iz Hallea. Istovremeno zaključuju da trajna zabrana velikih manifestacija predstavlja “egzistencijalnu prijetnju za mnoge sportaše i umjetnike, čiji prihodi ovise od publike”.

.

Mozaik

Facebook stručnjaci su rekli svoje: ‘Van s arapskim brojkama iz hrvatskih škola!’

Važne informacije potražite u vjerodostojnim i provjerljivim izvorima. Facebook nije jedan od njih. Ali vas može zabaviti.

Moje Vrijeme

Objavljeno

|

Autor

Iako formalno nepriznata od obrazovnih sustava, Facebook akademija prepoznata je po golemoj produkciji multidisciplinarnih stručnjaka koji se ne libe prakticirati slobodu glasnog mišljenja, bilo da je riječ o čipiranju, Billu Gatesu ili koronavirusu.

Tako smo nakon plodonosne debate, u kojoj smo saznali sve o ljudima-gušterima, smanjenju populacije i “istinama o kojima se šuti”, odlučili provjeriti što dotični akademici, okupljeni na našoj Facebook stranici, misle o kvaliteti hrvatskoga školstva. Kako se već godinama govori o pretrpanosti osnovnoškolskog kurikuluma, pitali smo ih trebaju li djeca već u osnovnoj školi učiti arapske brojke.


U samo tridesetak minuta stiglo nam je prvih stotinu odgovora. Čak 45 njih je odlučilo odlučno reći NE suvišnim novotarijama poput arapskih brojki. Isti omjer zadržan je i kad je zbir glasova nakon sat vremena iznosio 200. U trenutku pisanja ovog teksta, čak 45 posto onih koji žele da se njihov glas čuje na društvenim mrežama misli da su arapske brojke – višak. Razlozi su brojni, no pretežu oni da “ima i korisnijih stvari za naučiti”.

Što su arapske brojke?

To su obične brojke koje upotrebljavamo u svakodnevnom životu. Arapske brojke su tradicionalni naziv matematičkih simbola 0, 1, 2, 3, 4, 5, 6, 7, 8, 9 koji su omogućili upotrebu položajnoga decimalnoga brojevnoga sustava i unaprijedili metode računanja s pomoću abaka.

Ovako je o arapskim brojkama glasala Facebook akademija znanosti i umjetnosti

Njihova najstarija upotreba zabilježena je u Indiji 595., a uporaba nule, ključnog simbola koji omogućava djelotvornost sustava, zabilježena je 876. Preko Arapa, prijevodom na latinski al-Hvarizmijeve Knjige o uspostavljanju i suprotstavljanju u XII. st., arapske su brojke stigle u Europu. Njihovu širu primjenu potaknuo je Leonardo Fibonacci Knjigom o abacima, 1202. (Hrvatska enciklopedija)

Zašto smo postavili ovu anketu?

Da bismo vas podsjetili da su to oni isti “stručnjaci” koji se ne libe raspravljati o ozbiljnim i kompliciranijim stvarima poput 5G mreže, cijepljenja ili protuepidemijskih mjera i pri tome očekuju da njihovo mišljenje poštujete, kao da je riječ o informiranom i kvalificiranom stavu.

Koji je zaključak?

Važne informacije potražite u vjerodostojnim i provjerljivim izvorima. Facebook nije jedan od njih. Ali vas može nasmijati.

Nastavi čitati

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Poštujemo različitosti, promoviramo toleranciju i potičemo argumentiranu raspravu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP