Prati nas

Nema predaje

nije svejedno

Da, kroz maske prolazi virus, ali to je najgluplji razlog da je ne nosite. Koliko štite i koju odabrati?

Najboljima su se pokazale posebne medicinske maske, tzv. N-95. Nakon njih, dolaze one kirurške, a treće po učinkovitosti bile su pamučne maske.

Silvija Novak

Objavljeno

|

foto: Georg Arthur Pflueger/Unsplash

Vremena kad smo se čudom čudili turistima iz azijskih zemalja koji uokolo hodaju s maskama na licu i nagađali o razlozima zašto to čine, sad se čine kao neka druga realnost jer su maske na licu postale uobičajen prizor i na ulicama hrvatskih gradova.

Ljudi nose svakakve maske i na svakakve načine. Najčešće su one zelene, kirurške, nešto rjeđe pamučne, ima i onih sofisticiranijih, skupljih koje pružaju bolju zaštitu, no neki oko glava zamataju i obične marame ili preko nosa navlače majicu kad ulaze u trgovinu.


Raznovrsni su i načini na koje se maske nose. Iako bi ih trebalo nositi tako da prekrivaju i usta i nos, one najčešće prekrivaju samo usta, stoje na bradi, vise s uha poput naušnice ili se klate oko zapešća i čekaju trenutak kad će postati baš prijeko potrebno da budu instalirane na lice. Ipak, najkreativniji su razlozi koje ljudi izmišljaju da ih ne bi nosili.

Maske kao podbradak

“Gledajte, na tim maskama ionako piše da ne štite od koronavirusa tako da ja ne znam zašto ih trebamo nositi”, govori nam prodavačica na jarunskoj tržnici dok joj maska “štiti” bradu. “Ali, evo – nosim je jer nam stalno dolaze inspekcije pa bolje da nemamo problema”, kaže prodavačica, iako pritom masku uopće “ne nosi”, jer se maska na bradi ne računa pod ozbiljnim nošenjem maske i na taj način doista ne služi ničemu.

Gospođa nije u krivu kad kaže da maska ne štiti sto posto od virusa, no u krivu je kad misli da je zbog toga ne treba nositi. Ovako je to na društvenim mrežama pojasnio fizičar Saša Ceci.

“Davor Pavuna je podijelio izvanredno otkriće – virus može proći kroz pore na maskama. Dobro jutro, Kolumbo. Pa zato na maskama i piše da ne štite od virusa. I to su nam odmah rekli da je tako. Iako sam virus može putovati zrakom, on se puno češće prenosi u kapljicama npr. kad kašljemo, ili kad prstima čačkamo po licu pa ga pokupimo i prenosimo dalje. Maske smanjuju količinu kapljica i udaljenost na koju one odlete, a i ne daju nam da svako malo kopamo nos. I zato maske pomažu. Stvarno nije neka kvantna fizika.”

“Ne mogu disati!” Stvarno?

Drugo najčešće opravdanje za nenošenje maske je to što ona, navodno, toliko ometa disanje da to ljudi ne mogu podnijeti. Iako bi to, zapravo, bilo u suprotnosti s ovom prethodnom tvrdnjom – ako kroz maske prolaze virusi, bakterije i ostali mikrobi, onda valjda može proći i molekula kisika – mnogo je onih koji kažu kako je nezdravo i štetno, premda razne maske, pa i puno teže od običnih kirurških, nose najrazličitije profesije i još se nikada nije povelo pitanje o opasnosti njihova nošenja.

“Ja sam medicinska sestra i masku nosim već 20 godina, svaki dan po više sati i s maskom na licu obavljam jako zahtjevan posao. Zato kad mi netko kaže da ne može staviti masku tih deset minuta dok obavi kupovinu, ne znam bih li se smijala ili plakala”, kaže gospođa Jelena (52) zaposlena u jednoj zagrebačkoj bolnici.

Dok traje epidemija novog koronavirusa – ali bilo bi to dobro činiti i inače, u sezonama obične gripe i prehlade – maska na licu onda kad ne možete izbjeći bliži kontakt s drugim osobama, može smanjiti mogućnost zaraze virusom. Neće zarazu u potpunosti spriječiti, ali će značajno pomoći, što može biti sasvim dovoljno da virus ne izazove ozbiljne probleme u društvu. Ne ulazeći ovaj put u nagađanja zašto se ljudi opiru tako jednostavnim i zdravorazumskim rješenjima koja ugroženim skupinama mogu puno pomoći, a nama ostalima tek beznačajno narušiti uobičajenu komociju, potražili smo odgovor na pitanje koje su maske najučinkovitije.

Ne štite sve maske jednako

Prema najnovijem istraživanju, sve maske doista ne štite jednako dobro, a neka rješenja bi mogla biti čak i štetnija nego da masku ne nosimo uopće.

“Vodeći se logikom da i ruka pred ustima kad kišemo barem malo pomaže, mislili smo da će i bilo kakva maska biti bolje nego nikakva”, kaže doktor Eric Westman sa Sveučilišta Duke u Sjevernoj Karolini na kojem je provedeno istraživanje o učinkovitosti zaštitnih maski.

U provedenom istraživanju, najboljima su se pokazale posebne medicinske maske, tzv. N-95 koje su bolje i od kirurških, jednokratnih maski. Nakon njih, dolaze one kirurške, najčešće zelene, maske. Treće po učinkovitosti bile su pamučne maske, a tek nakon njih razne marame i povezi koje ljudi nose.

Studija je ispitivala učinkovitost zaštitnih maski prilikom govora, što je ujedno i najčešća situacija u kojoj se ljudi nalaze, daleko češća od kihanja ili kašljanja. Ovo istraživanje pokazalo je i koje maske moraju imati oni najizloženiji virusu, npr. liječnici i medicinske sestre, dok drugi mogu nositi maske manje razine zaštite no to svejedno može smanjiti rizik od prenošenja zaraze.

Zaboravite na marame i šalove

Najzanimljiviji dio istraživanja odnosio se na ispitivanje razine zaštite koju pružaju marame i razni povezi te je dokazano da takva rješenja mogu zapravo povećati raspršivanje virusa u okolinu.

“Mislimo da je to zbog toga što te vrste tekstila ne sprečavaju širenje kapljica iz naših usta i nosa već ih razbijaju na mnogo manje čestice koje se onda lakše šire. Takve manje čestice mogu dulje ostati u zraku i putovati na dalje relacije pa je možda nošenje takvih pokrivala kontraproduktivno te je bolje uopće ne pokrivati usta nego ih pokriti običnom maramom koja nije zamišljena za zaštitu”, kazao je doktor Martin Fischer, jedan od članova istraživačkog tima.

Ovaj prilog nastao je uz potporu Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija u okviru projekta “Nema predaje”

.

Mozaik

Ovo ljeto je manje turista pa svoju zemlju ponovno otkrivaju – domaći

Svima koji se bave turizmom, ova sezona nije vrijedna spomena. Međutim, sad kad nema ogromnog broja turista, u nekima od najpoznatijih destinacija ponovno uživaju domaći.

Moje Vrijeme

Objavljeno

|

Autor

Turistička sezona je na izdisaju – što zbog skorašnjeg kraja ljeta, početka škole i svega što donose i normalne godine, a što zbog egzodusa turista čim su njihove matične zemlje stavile Hrvatsku na crvenu listu zbog porasta broja zaraženih koronavirusom.

Strani turisti koji su ove godine ipak došli na Jadran (statistike kažu njih oko 40 posto od uobičajenog broja), brže-bolje su spakirali stvari i zaputili se prema granici ostavljajući inače krcate turističke destinacije polupraznima. I dok ugostitelji i iznajmljivači očajavaju, ostalo stanovništvo ponovno otkriva neka mjesta koja su prijašnjih godina zbog nepreglednih rijeka ljudi, izbjegavali.


Na Plitvičkim jezerima tako se, nakon dugog vremena, uglavnom čuje samo hrvatski jezik, a osim manjih gužvi, mnoge je na posjet ovom našem najpoznatijem nacionalnom parku ponukala i niža cijena ulaznica kojom je uprava parka željela od sezone spasiti što se spasiti da. Tijekom svibnja i lipnja kad se još činilo da od turističke sezone neće biti ništa, cijena je bila snižena i do 50 posto, no kad su posjetitelji ipak počeli pristizati, cijena je malo povećana, no i dalje je 30 posto niža od uobičajene.

To je bio jedan od razloga i što su park baš sada odlučili posjetiti Branka i Vlado, umirovljenici iz Zagreba koji su u prvu šetnju Plitvičkim jezerima poveli i svog trogodišnjeg unuka Jana.

“Karta je jako skupa. I sada, a o prijašnjoj cijeni da i ne govorimo. Gledajte, nama je kao penzionerima to jako skupo. I onda kad platiš skupu kartu, još se guraš s tisućama turista. No sad kad je cijena malo niža, a gužvi nema, odlučili smo doći. Naš unuk još nikada nije bio na Plitvicama, pa dok mu roditelji rade, mi smo napravili mali izlet”, govori nam Branka i dodaje da su nešto džeparca za ovo putovanje dobili i od svoje djece, Janovih roditelja.

“Karte smo kupili jednu mi, drugu su nam platila naša djeca, a mali ima besplatan ulaz. Ponijeli smo sa sobom sendviče i sokove tako da osim sladoleda nećemo puno više trošiti. Učinilo nam se da je sada idealan trenutak za dolazak. Ima ljudi, ali gužva nije kao ranijih godina. Pa znalo se događati da ljudi bude toliko da auti budu sparkirani uz rub ceste s obje strane uzduž čitavih Plitvica. Ove godine je prava milina. Da bar tako i ostane”, kaže Vlado pripremajući karte za pregled na ulazu u park.

Upravo ovo zadnje je česta opaska koja se može čuti od domaćih ljudi – barem od onih koji ne žive od turizma: ovolik, dakle upola manji broj turista, zapravo je idealan. Samo kad bi oni svi donijeli toliko novca kao da ih je duplo više. Nažalost, to tako ne ide.

foto: Silvija Novak

Svjesni su toga i u Zadru gdje na poznatoj gradskoj plaži Kolovare lokalci ponovno uživaju kao nekad, ali s određenim grčem. “Ovo je taman. Više ljudi je naprosto previše, ali nažalost neće ovo svi uspjet preživjeti. Mislim prije svega na kafiće i restorane. Lako za mene, ja sam u mirovini”, kaže Senka koja je na plažu povela i svoje dvije unučice.

“Da vam pravo kažem i ne sjećam se kad sam zadnji put bila na Kolovarama na kupanju. Kad mi dođu djeca iz Zagreba, odemo na plažu negdje izvan grada. Tu na Kolovarama bude čovjek na čovjeku. Ali ove godine je kako bi trebalo biti”, kaže Senka kupujući djevojčicama sladoled u kafiću na plaži u kojem ove godine nema gužve. “Bilo je ljudi. Imali smo par dana, čak i tjedana početkom kolovoza koji su izgledati kao da nema korone. Ali brzo se to razišlo. Tako da sada, napokon, uživamo mi.”

Ni u trajektnoj luci Gaženica nije gužva. U špici sezone i tu su se, povremeno, znale stvoriti velike kolone za ukrcaj, no to je trajalo svega par udarnih vikenda i nakon toga je stalo. Sada na otok putuju uglavnom samo domaći, oni koji ondje žive ili imaju vikendice, a jedini kruzer u luci ne čeka putnike, već je ondje “zapeo” i čeka da prođe pandemija.

foto: Silvija Novak

No zanimljivo, mnogi otoci, pa tako i Dugi otok, nisu taj pad broja turista baš toliko osjetili. “Srpanj je bio tako-tako, ali kolovoz pun. Nije bilo slobodne sobe”, kaže godpođa Rada koja iznajmljuje apartman u mjestu Verunić.

Naime, na najudaljeniji otok zadarskog arhipelaga i inače dolaze oni željni mira i tišine, a kako taj skriveni biser Jadrana još uvijek nije zahvatila posvemašnja apartmanizacija, čak i kad su svi kapaciteti uglavnom popunjeni, nije prevelika gužva. Također, nisu iznevjerili niti nautičari kojima je Dugi otok jedna od omiljenih destinacija.

No da nije sve baš kao inače, lokalno stanovništvo zna po ipak manje sparkiranih automobila u blizini poznate plaže Saharun i po tome što mnogi restorani, čak ni u srcu sezone, nisu radili čitav dan nego samo poslijepodne i navečer.

Domaći su zato uživali i kupali se i na plažama koje inače, kad je sezona u punom jeku, zaobilaze u širokom luku. Tko ga uspije preživjeti, mogao bi pamtiti ovo ljeto kao jedno od najljepših u životu.

Ovaj prilog nastao je uz potporu Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija u okviru projekta “Nema predaje”

Nastavi čitati

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Poštujemo različitosti, promoviramo toleranciju i potičemo argumentiranu raspravu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP