Prati nas

Nema predaje

nije svejedno

Da, kroz maske prolazi virus, ali to je najgluplji razlog da je ne nosite. Koliko štite i koju odabrati?

Najboljima su se pokazale posebne medicinske maske, tzv. N-95. Nakon njih, dolaze one kirurške, a treće po učinkovitosti bile su pamučne maske.

Silvija Novak

Objavljeno

|

foto: Georg Arthur Pflueger/Unsplash

Vremena kad smo se čudom čudili turistima iz azijskih zemalja koji uokolo hodaju s maskama na licu i nagađali o razlozima zašto to čine, sad se čine kao neka druga realnost jer su maske na licu postale uobičajen prizor i na ulicama hrvatskih gradova.

Ljudi nose svakakve maske i na svakakve načine. Najčešće su one zelene, kirurške, nešto rjeđe pamučne, ima i onih sofisticiranijih, skupljih koje pružaju bolju zaštitu, no neki oko glava zamataju i obične marame ili preko nosa navlače majicu kad ulaze u trgovinu.


Raznovrsni su i načini na koje se maske nose. Iako bi ih trebalo nositi tako da prekrivaju i usta i nos, one najčešće prekrivaju samo usta, stoje na bradi, vise s uha poput naušnice ili se klate oko zapešća i čekaju trenutak kad će postati baš prijeko potrebno da budu instalirane na lice. Ipak, najkreativniji su razlozi koje ljudi izmišljaju da ih ne bi nosili.

Maske kao podbradak

“Gledajte, na tim maskama ionako piše da ne štite od koronavirusa tako da ja ne znam zašto ih trebamo nositi”, govori nam prodavačica na jarunskoj tržnici dok joj maska “štiti” bradu. “Ali, evo – nosim je jer nam stalno dolaze inspekcije pa bolje da nemamo problema”, kaže prodavačica, iako pritom masku uopće “ne nosi”, jer se maska na bradi ne računa pod ozbiljnim nošenjem maske i na taj način doista ne služi ničemu.

Gospođa nije u krivu kad kaže da maska ne štiti sto posto od virusa, no u krivu je kad misli da je zbog toga ne treba nositi. Ovako je to na društvenim mrežama pojasnio fizičar Saša Ceci.

“Davor Pavuna je podijelio izvanredno otkriće – virus može proći kroz pore na maskama. Dobro jutro, Kolumbo. Pa zato na maskama i piše da ne štite od virusa. I to su nam odmah rekli da je tako. Iako sam virus može putovati zrakom, on se puno češće prenosi u kapljicama npr. kad kašljemo, ili kad prstima čačkamo po licu pa ga pokupimo i prenosimo dalje. Maske smanjuju količinu kapljica i udaljenost na koju one odlete, a i ne daju nam da svako malo kopamo nos. I zato maske pomažu. Stvarno nije neka kvantna fizika.”

“Ne mogu disati!” Stvarno?

Drugo najčešće opravdanje za nenošenje maske je to što ona, navodno, toliko ometa disanje da to ljudi ne mogu podnijeti. Iako bi to, zapravo, bilo u suprotnosti s ovom prethodnom tvrdnjom – ako kroz maske prolaze virusi, bakterije i ostali mikrobi, onda valjda može proći i molekula kisika – mnogo je onih koji kažu kako je nezdravo i štetno, premda razne maske, pa i puno teže od običnih kirurških, nose najrazličitije profesije i još se nikada nije povelo pitanje o opasnosti njihova nošenja.

“Ja sam medicinska sestra i masku nosim već 20 godina, svaki dan po više sati i s maskom na licu obavljam jako zahtjevan posao. Zato kad mi netko kaže da ne može staviti masku tih deset minuta dok obavi kupovinu, ne znam bih li se smijala ili plakala”, kaže gospođa Jelena (52) zaposlena u jednoj zagrebačkoj bolnici.

Dok traje epidemija novog koronavirusa – ali bilo bi to dobro činiti i inače, u sezonama obične gripe i prehlade – maska na licu onda kad ne možete izbjeći bliži kontakt s drugim osobama, može smanjiti mogućnost zaraze virusom. Neće zarazu u potpunosti spriječiti, ali će značajno pomoći, što može biti sasvim dovoljno da virus ne izazove ozbiljne probleme u društvu. Ne ulazeći ovaj put u nagađanja zašto se ljudi opiru tako jednostavnim i zdravorazumskim rješenjima koja ugroženim skupinama mogu puno pomoći, a nama ostalima tek beznačajno narušiti uobičajenu komociju, potražili smo odgovor na pitanje koje su maske najučinkovitije.

Ne štite sve maske jednako

Prema najnovijem istraživanju, sve maske doista ne štite jednako dobro, a neka rješenja bi mogla biti čak i štetnija nego da masku ne nosimo uopće.

“Vodeći se logikom da i ruka pred ustima kad kišemo barem malo pomaže, mislili smo da će i bilo kakva maska biti bolje nego nikakva”, kaže doktor Eric Westman sa Sveučilišta Duke u Sjevernoj Karolini na kojem je provedeno istraživanje o učinkovitosti zaštitnih maski.

U provedenom istraživanju, najboljima su se pokazale posebne medicinske maske, tzv. N-95 koje su bolje i od kirurških, jednokratnih maski. Nakon njih, dolaze one kirurške, najčešće zelene, maske. Treće po učinkovitosti bile su pamučne maske, a tek nakon njih razne marame i povezi koje ljudi nose.

Studija je ispitivala učinkovitost zaštitnih maski prilikom govora, što je ujedno i najčešća situacija u kojoj se ljudi nalaze, daleko češća od kihanja ili kašljanja. Ovo istraživanje pokazalo je i koje maske moraju imati oni najizloženiji virusu, npr. liječnici i medicinske sestre, dok drugi mogu nositi maske manje razine zaštite no to svejedno može smanjiti rizik od prenošenja zaraze.

Zaboravite na marame i šalove

Najzanimljiviji dio istraživanja odnosio se na ispitivanje razine zaštite koju pružaju marame i razni povezi te je dokazano da takva rješenja mogu zapravo povećati raspršivanje virusa u okolinu.

“Mislimo da je to zbog toga što te vrste tekstila ne sprečavaju širenje kapljica iz naših usta i nosa već ih razbijaju na mnogo manje čestice koje se onda lakše šire. Takve manje čestice mogu dulje ostati u zraku i putovati na dalje relacije pa je možda nošenje takvih pokrivala kontraproduktivno te je bolje uopće ne pokrivati usta nego ih pokriti običnom maramom koja nije zamišljena za zaštitu”, kazao je doktor Martin Fischer, jedan od članova istraživačkog tima.

Ovaj prilog nastao je uz potporu Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija u okviru projekta “Nema predaje”

.

Nema predaje

Uz epidemiju koronavirusa, svijet je zahvatila i epidemija lažnih tvrdnji. Evo nekih od njih…

Pobrojali smo neke od najnevjerojatnijih tvrdnji koje se mogu naći na internetu i pogotovo društenim mrežama i pokušali na njih dati smislen odgovor u nadi da će nekome ipak pomoći da raspoznaju istinu od očite laži.

Silvija Novak

Objavljeno

|

Kao da epidemija koronavirusa nije sama po sebi dovoljna, paralelno s njom svijet je zahvatila i neviđena epidemija lažnih vijesti, krivih zaključaka i nelogičnih tvrdnji. Sumnja se u sve i svašta: i u stvari u koje bi se trebalo sumnjati, ali i u one koje su notorna činjenica oko koje se slaže kompletna svjetska znanstvena zajednica.

Osim toga, ljudi koji pripadaju taboru sumnjičavaca, svoju sumnju često izražavaju na krajnje agresivan način, ne prezaju od uvreda, pa i posve izravnih prijetnji. Činjenica da je svima dostupan internet i da je relativno lako pronaći prave informacije, nije od prevelike koristi jer paralelno s pravim informacijama nudi se i pregršt posve netočnih, a ljudi se, čini se, vrlo teško snalaze u toj šumi različitih podataka i teško razaznaju vjerodostojne izvore od nevjerodostojnih.


Pobrojali smo neke od najnevjerojatnijih tvrdnji koje se mogu naći na internetu i pogotovo društenim mrežama i pokušali na njih dati smislen odgovor u nadi da će nekome ipak pomoći da raspoznaju istinu od očite laži.

“Koronavirus je proizveden u laboratoriju iz kojega je namjerno pušten jer je ova pandemija zapravo planirana”

U kineskom gradu Wuhanu, odakle je epidemija krenula, doista postoji Institut za virologiju koji se bavi proučavanjem virusa. To je zato jer je to područje poznat bazen virusa pa je logično da je laboratorij upravo tamo. Slično tome, u Italiji se nalazi poznati Talijanski geofizički i vulkanološki institut jer se u Italiji nalazi i nekoliko aktivnih vulkana (Etna, Stromboli…). No nitko ne pomišlja optužiti Talijane da namjerno puštaju vulkane po svijetu. Ipak, Kineze se optužuje da su virus SARS CoV-2 namjerno pustili da izazove probleme u ostatku svijeta. Ta tvrdnja je nevjerojatna jer pandemiju nitko ne može kontrolirati pa ne bi bilo moguće niti namjerno pustiti virus i nadati se da će zaraziti sve druge, ali ne i zemlju koja ga je pustila. Naime, i Kinezi su, baš kao i njihovo gospodarstvo, zbog ove pandemije mnogo propatili.

“Ali Kinezi su se riješili virusa, što je znak da su ga namjerno i pustili”

Točno je da su se Kinezi, barem zasada, riješili virusa, ali su to postigli na način koji bi kod nas, ili bilo gdje drugdje u zapadnom svijetu, bio posve neizvediv: strogim zatvaranjem, praćenjem i nadzorom zaraženih osoba i testiranjem čitavih gradova zbog svega nekoliko slučajeva. U Europi su tijekom ove epidemije izbijali nasilni prosvjedi i za puno manje, pa je pomisao da bi neka europske država uspjela suzbiti virus onako kako su to učinili Kinezi, posve nevjerojatna.

“Kakav je to strašno opasan virus koji se može uništiti običnim sapunom i vodom?”

To je virus kao i većina drugih virusa. Naime, čak i oni najopasniji neće biti imuni na sapun i vodu, jednako kao što većina virusa vrlo kratko preživljava izvan domaćina. Da bi preživjeli, virusi trebaju ući u neki organizam i tamo se širiti. Ako ga uspijemo spriječiti da nekoga zarazi, virus smo učinili prilično bezopasnim. To posebno vrijedi za koronaviruse koji imaju lipidnu ovojnicu koja se naročito lako topi u običnom sapunu.

“Kakav je to sad neki novi koronavoirus? Pa koronavirusi su poznati otprije i uzrokuju običnu prehladu!”

Koronavirusi su velika skupina virusa i mnogi od njih su vrlo dobro poznati. Neki koronavirusi uzrokuju običnu prehladu, no neki drugi, poput SARS-CoV 2 mogu uzrokovati i teže bolesti. 2014. znanstvenici su, proučavajući šišmiše u špiljama Kine, ustanovili da su mnogi od njih nositelji različitih vrsta koronavirusa, nekih poznatih, ali i nekih nepoznatih, i već su tada upozorili da je ovakva pandemija moguća te da nije pitanje hoće li se dogoditi, već kada će se dogoditi. No znanstvenike nije nitko slušao i tu smo gdje jesmo.

“Maske uopće ne pomažu. Na njima čak i piše da ne štite od koronavirusa”

Da, na maskama doista piše da ne štite sto posto od koronavirusa, isto kao što na kondomima piše da ne štite sto posto od spolno prenosivih bolesti. No poanta je u smanjenju mogućnosti zaraze. Ako svi nose maske, i oni zaraženi i nezaraženi, virusi koji su prisutni u kapljicama iz naših usta i nosa ili u aerosolu, teže će prijeći s jednog čovjeka na drugog. A ako se virusima prijenos oteža, to bi moglo biti dovoljno da se epidemija značajno smanji.

“Maske uzrokuju više bolesti i problema nego ih sprječavaju”

To nije točno jer da jest, mnoge profesije u kojima se maske nose redovito (liječnici, medicinsko osoblje, laboranti, ali i zavarivači, vatrogasci, oni koji rade s opasnim kemikalijama i brojni drugi) imali bi kroničnih problema za koje bi se znalo. No nikad nitko nije čuo da je nekom liječniku pozlilo zato što je tijekom višesatne operacije nosio masku.

“Više ljudi svake godine umre od gripe”

Od gripe svake godine doista umre mnogo ljudi pa nam zaiste ne treba još jedna bolest od koje će umrijeti isto toliko ljudi. No smrtnost od COVID-19 mnogo je veća nego od gripe, a koliko će ljudi na kraju umrijeti zapravo još i ne znamo jer epidemije nije gotova. Vrijednost na koju kasnije treba obratiti pozornost je tzv. višak smrti koji će, već je sada vidljivo, 2020. godine biti ogroman.

Ovaj prilog nastao je uz potporu Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija u okviru projekta “Nema predaje”

Nastavi čitati

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Poštujemo različitosti, promoviramo toleranciju i potičemo argumentiranu raspravu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP