Prati nas

Zdravlje

Još stignete

Starost nije isto što i bolest, a dugovječnost valja i zaslužiti

Istraživanja pokazuju da se, primarno brigom o vlastitom tjelesnom i duhovnom zdravlju, uravnoteženom prehranom, redovitom fizičkom aktivnošću, relaksacijom, redovitim odmorom i dobrim spavanjem, može znatno usporiti djelovanje zuba vremena, zadržati svjež, mladenački izgled, dobro zdravlje i vitalnost i što bolje uživati u punoći življenja.

Moje Vrijeme

Objavljeno

|

foto: Nick Karvounis/Unsplash

Starenje je prirodan, fiziološki, genetski uvjetovan proces. Kako starimo, postupno dolazi do promjena u izgledu tijela i funkcioniranju organa i organskih sustava organizma. Te promjene dio su normalnog životnog ciklusa, a započinju već nakon četrdesete godine života, piše dr. Helena Glibotić Kresina, specijalistica javnog zdravstva za Narodni zdravstveni list.

Nije jednostavno odrediti dobnu granicu prema kojoj možemo osobu definirati kao osobu starije životne dobi. Još uvijek se kao kalendarska granica početka starosti uzima dob od 65 godina i nju je odredila Svjetska zdravstvena organizacija.


Starost i bolest nisu sinonimi, star čovjek nije nužno i bolestan čovjek. Iz života i literature poznate su brojne starije osobe koje su svojim izgledom i svojom aktivnošću pobijedile zub vremena. Jeanne Calment, iz Francuske, npr., živjela je 122 godine i 164 dana, a bicikl je prestala voziti sa 100 godina. Poznato je da puno dugovječnih osoba živi na malom japanskom otoku Okinawi, na kojem je preko 700 osoba starijih od 100 godina.

A takvih primjera ima još. Koja je tajna njihove dugovječnosti? Može li se dugi životni vijek opravdati samo dobrim genetskim materijalom? Za dug život svakako nije odgovorno samo nasljeđe, nego važnu ulogu imaju i vanjski utjecaji, životni stil, dobre i loše navike, koje se stječu puno ranije u životu i koje se, najčešće u starijoj životnoj dobi, očituju svojim posljedicama. Kvaliteta starenja samo je jednom trećinom uvjetovana genima, dok za druge dvije trećine odgovaramo sami.

Vitalnost se i zaslužuje

Prema rezultatima znanstvenih istraživanja, “ljudi koji su pobijedili vrijeme” obično su osobe koje se bave nekom sportskom aktivnošću, ne puše, ne konzumiraju alkohol, jedu zdravo, uravnoteženo, intelektualno su aktivne, više čitaju, a manje gledaju televiziju, psihički su uravnotežene, duhovno zadovoljne, dobro spavaju, imaju normalan ili niži krvni tlak, znatiželjne su, osjećaju se odgovornima za svoju sudbinu, zadovoljne su svojim dosadašnjim životom te imaju predodžbu o vrijednosti i svrsi svoje budućnosti.

Dakle, primarno brigom o vlastitom tjelesnom i duhovnom zdravlju, zdravom, uravnoteženom prehranom, redovitom fizičkom aktivnošću, relaksacijom, redovitim odmorom i dobrim spavanjem, može se znatno usporiti djelovanje zuba vremena, zadržati svjež, mladenački izgled, dobro zdravlje i vitalnost i što bolje uživati u punoći življenja.

Starost je i doba mudrosti, životnog iskustva, akumuliranog znanja, vještina koje trebaju biti prenesene na mlađe naraštaje. To je vrijeme kada svatko treba uživati u plodovima koje mu je podario život, doba zrele ljubavi, mudrosti, vrijeme prepuno životnih iskustava.

Edukacija i rani pregledi daju rezultat

Sve su to ujedno i motivi koji vode i određuju aktivnosti Odjela socijalne medicine u osiguranju što zdravije, kvalitetnije i bogatije starosti – zlatnog doba u životu svakog čovjeka.

U Odjelu socijalne medicine Nastavnog zavoda za javno zdravstvo PGŽ, s ciljem promocije zdravlja, provode se brojne gerontološke javnozdravstvene aktivnosti koje znatno utječu na poboljšanje razine zdravlja i kvalitete života starijeg stanovništva naše Županije. Među njima važno mjesto zauzimaju aktivnosti u sklopu projekata Rijeka zdravi grad i Zdrava županija, kao i niz preventivnih programa koji se provode sa svrhom ranog otkrivanja odstupanja u zdravlju starijeg čovjeka, kao što su, npr., Skrining osteoporoze, Pregledi i edukacija za rano otkrivanje melanoma.

Za usvajanje i provođenje zdravih navika i stilova života vrlo je važno podignuti razinu znanja te se u tu svrhu već niz godina organiziraju gerontološke radionice po gradovima i općinama PGŽ, tiskaju se brojne edukativne brošure, obilježavaju se važni javnozdravstveni datumi, kao što je Međunarodni dan starijih osoba, kojima se nastoji usmjeriti pažnja i svijest javnosti na određeni zdravstveni problem. Na takvim se obilježavanjima preventivnim zdravstvenim pregledima pokušava osvijestiti stanovništvo o tome koliko je važna briga o vlastitom zdravlju za postizanje dugog i kvalitetnog života.

.

Zdravlje

Što treba imati u kućnoj ljekarni, a koje lijekove treba odmah baciti?

U kućnim ljekarnama nađe se svačega, no s lijekovima valja biti oprezan i prije uzimanja se konzultirati s liječnikom.

Silvija Novak

Objavljeno

|

Andoli, aspirini, analgetici, razni vitamini kojima je odavno istekao rok trajanja, onda antibiotici koje nismo popili do kraja, a “šteta da se bace jer nikad ne znaš”…

Ukratko, u kućnim apotekama nađe se svega i svačega. Zbog koronavirusa su ladice s lijekovima dopunjene i dodatnim preparatima koji bi nam trebali pomoći da prebolimo nesretni virus ako ga na koncu ne uspijemo izbjeći.


No od kolike su doista koristi sve te stvari koje čuvamo u kućnim ljekarnama? Je li što od toga štetno i što bi zapravo obavezno trebali imati u svojim domovima sad kad nam osim sezonske gripe i viroze prijeti i taj nesretni COVID-19? Pitali smo to liječnika opće prakse Milana Mazalina.

“Kao prvo, ljudi kod kuće uopće ne bi trebali imati previše raznih lijekova jer kućna apoteka ne bi trebala izgledati kao prava, a upravo to, nažalost, mnogi nastoje napraviti. Za to nema razloga, jer većinu lijekova ionako treba uzimati tek nakon dogovora s liječnikom ili barem farmaceutom” kaže doktor Mazalin.

Temperaturu ne treba odmah snižavati

Ono što bi ipak bilo preporučljivo imati za prvu ruku je nešto za snižavanje temperature, no i tu valja biti oprezan.

“U zadnje vrijeme za snižavanje temperasture najviše preporučujemo lijekove na bazi paracetamola, a ponekad se mogu uzimati i neki antireumatici. Doduše, nekim ljudima taj paracetamol ne uspije baš skinuti temperaturu jer je manje potentan, ali je bolji za ljude kojima bi, recimo, ibuprofen mogao izazvati neke gastro tegobe. No ni paracetamol nije bezazlen jer može oštetiti jetru”, kaže doktor Mazalin i naglašava da čak ni lijekove za snižavanje temperature ne bi trebalo uzimati po vlastitom nahođenju.

“Čak ni te lijekove za temperaturu ne treba uzimati bez konzultacije, niti temperaturu uopće treba skidati čim se pojavi i ako iznosi oko 37-38 Celzijevih stupnjeva. Temperaturu nižu od 38 ne treba skidati jer ona i služi za zaštitu od infekcija i kao pokazatelj u kojem smjeru čitav infekt ide. Na primjer, ako rano krenemo skidati temperaturu, onda temperatura nije odradila što je trebala, osjećamo se dobro, a zapravo još nismo zdravi”, kaže doktor Mazalin.

Od kapi za nos bolja je fiziološka otopina

Od drugih lijekova dobro je imati nekakve kapi za nos, iako niti s njima ne treba pretjerivati.

“Bolje su razne otopine morske vode i varijacije na temu tih fizioloških otopina za nos koje rade toaletu nosa, olakšavaju izbacivanje svih tih nakupljenih stvari u nosu pa tako i virusa. To se pokazalo dosta korisnim i u slučaju koronavirusa gdje je naročito važna vlažna sluznica koja je tako otpornija. Klasične kapi za nos mogu se koristiti u slučaju jakog začepljenja nosa, no tek neko kraće vrijeme i uz oprez jer mogu izazvati oštećenje nosne sluznice”, kaže doktor Mazalin.

Kod ljudi koji imaju proljev nisu loši ni probiotici, a za suhi kašalj dobro je imati nešto protiv kašlja, sirup ili pastile i to je zapravo sve što bi ljudi trebali imati u kućnim apotekama, kaže doktor.

Antibiotike se ne smije uzimati na svoju ruku

“Važno je naglasiti da treba izbjegavati imati u kući antibiotike jer za to doista nema nikakvog razloga. U zadnje je vrijeme nastala nekakva pošast oko azitromicina i deksametazona… Čim se u medijima pojavi neki lijek koji potencijalno pomaže kod COVID-19, odmah krene veliki interes. No kao prvo, problem je u tome što čovjek ne smije na svoju ruku uzimati takve lijekove, a drugo, bilo je dosta slučajeva u kojima se naknadno ustanovilo da ti lijekovi ne samo da nisu korisni nego su i štetni. Moj savjet je da se nikako ne nasjeda tim poluinformacijama kojima smo u zadnje vrijeme zatrpani i koje onda slijedimo u želji da se nekako zaštitimo”, kaže doktor Mazalin.

Vitamin D uzimati oprezno

U posljednje je vrijeme bilo dosta govora i o vitaminu D koji pomaže optimalnoj funkciji imuniteta, no i tu doktor Mazalin savjetuje oprez. “S D vitaminom treba biti oprezan. Iako ima dosta ljudi koji imaju deficit tog vitamina, to je ujedno i vitamin koji se može nagomilavati u organizmu pa možemo doći u stanje hipervitaminoze što također nije dobro. Tako da ga treba uzimati sa zrnom soli, što bi se reklo, odnosno ne napamet.”

Slična je stvar, kaže doktor, i s vitaminom C koji je jedno vrijeme bio jako popularan. “Istraživanjima se nije dokazalo da je pojačano uzimanje C vitamina korisno kod respiratornih infekata. Ako ćemo ga uzimati, bolje je držati se nekakvih prirodnih izvora, a vitamine u obliku tableta treba uzimati samo onda kada se dokaže njihov nedostatak u organizmu. Osim toga, i oni mogu biti loši za želudac”, kaže doktor Mazalin.

Ovaj prilog nastao je uz potporu Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija u okviru projekta “Nema predaje”

Nastavi čitati

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Poštujemo različitosti, promoviramo toleranciju i potičemo argumentiranu raspravu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP