Prati nas

Zdravlje

Još stignete

Starost nije isto što i bolest, a dugovječnost valja i zaslužiti

Istraživanja pokazuju da se, primarno brigom o vlastitom tjelesnom i duhovnom zdravlju, uravnoteženom prehranom, redovitom fizičkom aktivnošću, relaksacijom, redovitim odmorom i dobrim spavanjem, može znatno usporiti djelovanje zuba vremena, zadržati svjež, mladenački izgled, dobro zdravlje i vitalnost i što bolje uživati u punoći življenja.

Moje Vrijeme

Objavljeno

|

foto: Nick Karvounis/Unsplash

Starenje je prirodan, fiziološki, genetski uvjetovan proces. Kako starimo, postupno dolazi do promjena u izgledu tijela i funkcioniranju organa i organskih sustava organizma. Te promjene dio su normalnog životnog ciklusa, a započinju već nakon četrdesete godine života, piše dr. Helena Glibotić Kresina, specijalistica javnog zdravstva za Narodni zdravstveni list.

Nije jednostavno odrediti dobnu granicu prema kojoj možemo osobu definirati kao osobu starije životne dobi. Još uvijek se kao kalendarska granica početka starosti uzima dob od 65 godina i nju je odredila Svjetska zdravstvena organizacija.


Starost i bolest nisu sinonimi, star čovjek nije nužno i bolestan čovjek. Iz života i literature poznate su brojne starije osobe koje su svojim izgledom i svojom aktivnošću pobijedile zub vremena. Jeanne Calment, iz Francuske, npr., živjela je 122 godine i 164 dana, a bicikl je prestala voziti sa 100 godina. Poznato je da puno dugovječnih osoba živi na malom japanskom otoku Okinawi, na kojem je preko 700 osoba starijih od 100 godina.

A takvih primjera ima još. Koja je tajna njihove dugovječnosti? Može li se dugi životni vijek opravdati samo dobrim genetskim materijalom? Za dug život svakako nije odgovorno samo nasljeđe, nego važnu ulogu imaju i vanjski utjecaji, životni stil, dobre i loše navike, koje se stječu puno ranije u životu i koje se, najčešće u starijoj životnoj dobi, očituju svojim posljedicama. Kvaliteta starenja samo je jednom trećinom uvjetovana genima, dok za druge dvije trećine odgovaramo sami.

Vitalnost se i zaslužuje

Prema rezultatima znanstvenih istraživanja, “ljudi koji su pobijedili vrijeme” obično su osobe koje se bave nekom sportskom aktivnošću, ne puše, ne konzumiraju alkohol, jedu zdravo, uravnoteženo, intelektualno su aktivne, više čitaju, a manje gledaju televiziju, psihički su uravnotežene, duhovno zadovoljne, dobro spavaju, imaju normalan ili niži krvni tlak, znatiželjne su, osjećaju se odgovornima za svoju sudbinu, zadovoljne su svojim dosadašnjim životom te imaju predodžbu o vrijednosti i svrsi svoje budućnosti.

Dakle, primarno brigom o vlastitom tjelesnom i duhovnom zdravlju, zdravom, uravnoteženom prehranom, redovitom fizičkom aktivnošću, relaksacijom, redovitim odmorom i dobrim spavanjem, može se znatno usporiti djelovanje zuba vremena, zadržati svjež, mladenački izgled, dobro zdravlje i vitalnost i što bolje uživati u punoći življenja.

Starost je i doba mudrosti, životnog iskustva, akumuliranog znanja, vještina koje trebaju biti prenesene na mlađe naraštaje. To je vrijeme kada svatko treba uživati u plodovima koje mu je podario život, doba zrele ljubavi, mudrosti, vrijeme prepuno životnih iskustava.

Edukacija i rani pregledi daju rezultat

Sve su to ujedno i motivi koji vode i određuju aktivnosti Odjela socijalne medicine u osiguranju što zdravije, kvalitetnije i bogatije starosti – zlatnog doba u životu svakog čovjeka.

U Odjelu socijalne medicine Nastavnog zavoda za javno zdravstvo PGŽ, s ciljem promocije zdravlja, provode se brojne gerontološke javnozdravstvene aktivnosti koje znatno utječu na poboljšanje razine zdravlja i kvalitete života starijeg stanovništva naše Županije. Među njima važno mjesto zauzimaju aktivnosti u sklopu projekata Rijeka zdravi grad i Zdrava županija, kao i niz preventivnih programa koji se provode sa svrhom ranog otkrivanja odstupanja u zdravlju starijeg čovjeka, kao što su, npr., Skrining osteoporoze, Pregledi i edukacija za rano otkrivanje melanoma.

Za usvajanje i provođenje zdravih navika i stilova života vrlo je važno podignuti razinu znanja te se u tu svrhu već niz godina organiziraju gerontološke radionice po gradovima i općinama PGŽ, tiskaju se brojne edukativne brošure, obilježavaju se važni javnozdravstveni datumi, kao što je Međunarodni dan starijih osoba, kojima se nastoji usmjeriti pažnja i svijest javnosti na određeni zdravstveni problem. Na takvim se obilježavanjima preventivnim zdravstvenim pregledima pokušava osvijestiti stanovništvo o tome koliko je važna briga o vlastitom zdravlju za postizanje dugog i kvalitetnog života.

.

Zdravlje

Markotić: ‘Među onima na respiratoru su ljudi u četrdesetima’

Markotić je rekla da su i američko i britansko cjepivo u visokim fazama, a Rusi su također objavili određene rezultate koji se čine veoma dobri.

Moje Vrijeme

Objavljeno

|

Autor

Ravnateljica Klinike za infektivne bolesti “Dr. Fran Mihaljević” Alemka Markotić smatra da cjepivom koje imamo – onim protiv gripe – trebamo izbjeći scenarij da u isto vrijeme imamo infekciju jednim i drugim virusom.

Komentirajući za HRT pad broja novozaraženih koronavirusom uz istodoban porast broja oboljelih u bolnicama, Markotić je rekla da su cijelo vrijeme spominjali da će, kako budu rasli brojevi, više ljudi biti u bolnicama, kao i slučajeva sa smrtnim ishodom. “Ipak, ono što vidimo u nekoliko većih klinika, uključujući našu, posljednih tjedan dana polako pada taj broj, ali to nije razlog za opuštanje ili predikciju”, kaže.


U bolnicu dolaze u teškom stanju

Dodala je da bolesnici koji dolaze u bolnicu uglavnom završavaju s upalama pluća ili u teškom stanju te trebaju respirator, vrlo često sa zatajenjem bubrega, pluća. Naglasila je da među njima ima i onih mlađe dobi, od 40 do 50 godina, ali i starijih.

“Zamjetno je da većina njih ima veći broj različitih kroničnih bolesti, ali za razliku od prve faze kad su to uglavnom bili stari ljudi iz domova u koje je virus prodro, sad je većinom riječ o kućanstavima u koja su ukućani donijeli virus”, rekla je Markotić za HRT.

Što je s cjepivom?

Markotić je rekla da su i američko i britansko cjepivo u visokim fazama, a Rusi su također objavili određene rezultate koji se čine veoma dobri. Dodala je da je danas u Klinici za infektivne bolesti bio i veleposlanik SAD-a koji je rekao da će biti važno da netko proizvede cjepivo i pri tome nije bitno tko: “Kad se napokon vidi tko će prvi moći ponuditi cjepivo, znat će se s kim će se sklapati ugovor i koje će točno cijene biti.”

Naglasila je da moramo cjepivom koje imamo, onim protiv gripe, izbjeći scenarij da u isto vrijeme imamo infekciju jednim i drugim virusom. Bilo bi dobro da se cijepi što šira populacija, dodala je.

Nastavi čitati

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Poštujemo različitosti, promoviramo toleranciju i potičemo argumentiranu raspravu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP