Prati nas

Vijesti

Što odabrati?

Sat vremena unatrag: Svi mrze promjene računanja vremena, no nitko ih ne ukida. Zašto?

Kod trajnog zimskog računanja vremena ljeti bi se ne samo ranije smračilo, nego bi na istoku kontinenta sunce izašlo izuzetno rano. U poljskom Bialystoku bi 21. lipnja sunce izašlo u 3:01, u Varšavi u 3:15, a u Berlinu u 3:44.

Moje Vrijeme

Objavljeno

|

foto: valentinsimon0/Pixabay

Naprijed ili nazad? U noći na ovu nedjelju se ponovo pomiče sat, počinje zimsko računanje vremena. Sat se pomiče za jedan sat natrag, u tri sata u noći će biti dva sata. Po Europskom parlamentu, to bi bilo zadnje pomicanje sata. Ali kad će stvarno doći do prestanka toga vrlo nepopularnog pomicanja sata još nije jasno, analizira Deutsche Welle.

“Treba okončati to pomicanje sata”, objavio je 2018. tadašnji šef Europske komisije Jean-Claude Juncker nakon što se u online ispitivanju građana u cijeloj Europskoj uniji njih 84 posto izjasnilo za prestanak pomicanja. U ožujku 2019. se onda i Europski parlament velikom većinom izjasnio za prestanak različitog računanja vremena 2021. godine.


Loptica je sad kod vlada država članica koje moraju dati odgovor, je li im draže stalno ostaviti ljetno ili zimsko računanje vremena? Ali, konačna odluka država članica je još daleko.

Teško uskladiti cijeli EU

Iz krugova europskih diplomata moglo se ovoga tjedna čuti da se o toj temi neće puno raspravljati za vrijeme njemačkog predsjedanja Unijom (do kraja ove godine). Ima puno drugih tema koje su važnije od računanja vremena, rečeno je. Europsko vijeće je priopćilo da ono još nije suglasilo svoje stajalište o tomu. Za to je potrebna tzv. “kvalificirana većina zemalja članica”.

Njemačka vlada se još nije odlučila što bi zagovarala, trajno ljetno ili zimsko računanje vremena. Njemačko ministarstvo gospodarstva jedino upozorava kako je “važno spriječiti ‘vremenske otoke’ i osigurati harmonizirano unutarnje tržište”. Pretpostavka za “prikladno i harmonizirano postupanje” je procjena mogućih posljedica u cijeloj Europi, kaže se. “Europska komisija još nije predočila takvu procjenu posljedica”, stoji u priopćenju njemačkog ministarstva gospodarstva.

Posljedice promjene trenutnog stanja kad se mijenja računanje vremena bile bi doista velike. U Europskoj uniji, čak ne računajući područja nekih članica izvan našeg kontinenta, postoje tri vremenske zone. Najveća je ona koja obuhvaća srednjoeuropsko vrijeme, a seže od Poljske do Španjolske. Ako bi se prihvatilo trajno ljetno računanje vremena, na zapadu i sjeverozapadu kontinenta bi se zimi razdanilo tek tijekom prijepodneva. U Vigu, na španjolskoj atlantskoj obali, sunce bi 21. prosinca izašlo tek 10 sati i jednu minutu, u francuskom Brestu u 10:07, a u sjevernonjemačkom Emdenu u 9:45.

Izlazak sunca u noći

Kod trajnog zimskog računanja vremena ljeti bi se ne samo ranije smračilo, nego bi na istoku kontinenta sunce izašlo izuzetno rano. U poljskom Bialystoku bi 21. lipnja sunce izašlo u 3:01, u Varšavi u 3:15, a u Berlinu u 3:44.

Istovremeno, zadržavanje pomicanja sata mnogim ljudima stvara probleme. Njemačko zdravstveno osiguranje DAK je na temelju reprezentativnog ispitivanja objavilo da 29 posto ljudi u Njemačkoj ima tjelesnih i psihičkih problema nakon pomicanja sata. Osjećaju se umorno, imaju poteškoća zaspati i češće se noću bude. 76 posto ispitanika smatra da je pomicanje sata suvišno i da ga treba ukinuti.

Ispitivanje koje je provedeno u vrijeme Junckera dalo je naslutiti da se tim pitanjem više bave u Njemačkoj nego u drugim članicama EU-a. Od 4,6 milijuna ljudi koji su sudjelovali u ispitivanju, tri milijuna su bila iz Njemačke. Ukupan broj onih koji su sudjelovali u ispitivanju iznosi samo jedan posto stanovništva Europske unije.

.

Vijesti

Crobarometar: HDZ stabilno vodi, Milanović gubi potporu građana

Predsjednik, naravno, većinsku potporu ima od svoje bivše stranke s više od 70 posto, ali tu su birači Mosta među kojima gotovo svaki drugi podupire njegov rad.

Moje Vrijeme

Objavljeno

|

Autor

Dnevnik Nove TV objavio je redovno mjesečno istraživanje Crobarometar o političkim preferencijama građana.

HDZ i dalje prvi

Hrvatska demokratska zajednica ponovno je prvi izbori među biračima. Za tu bi stranku glasovalo 31,5 posto ispitanika. Iako bilježe blagi pad, to je i dalje unutar statističke pogreške.


Daleko iza HDZ-a je SDP s novim predsjednikom i potporom od 17,6 posto. I ta stranka bilježi pad, ali sve unutar statističke pogreške.Domovinski pokret je na 7,5 posto, odmah iza je Most sa 7,4 posto i na kraju Možemo sa 6,5 posto. Ostali ne prelaze izborni prag.

Većina građana ne podupire rad Vlade, njih 56 posto i tako je već treći mjesec, a taj broj i dalje raste. 66 posto smatra da zemlja ide u pogrešnom smjeru, a 24 posto da ide u dobrom smjeru. Raste tako broj pesimista, a pada broj optimista. Neodlučno je 10 posto ispitanika. Kada se demografski pogleda, mladi su izrazito pesimistični, a starija populacija je više optimistična.

Milanović pada

Predsjednik Republike i dalje gubi potporu za svoj rad. Tako je od rujna, kada se topi potpora koju je imao prije. Njegov rad ne odobrava 58 posto ispitanika, a odobrava njih 35 posto, ne zna sedam posto. Mjesec dana ranije Milanovićev rad nije odobravalo 53 posto, a odobravalo je 39 posto građana.

Predsjednik među biračima platforme Možemo ima potporu od 37 posto. I na kraju, ne manje bitni, 22 posto birača HDZ-a odobrava rad predsjednika Milanovića te 18 posto birača Domovinskog pokreta.

Predsjednik, naravno, većinsku potporu ima od svoje bivše stranke s više od 70 posto, ali tu su birači Mosta među kojima gotovo svaki drugi podupire njegov rad.

Nastavi čitati

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Poštujemo različitosti, promoviramo toleranciju i potičemo argumentiranu raspravu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP