Prati nas

Zdravlje

Godine pred nama

Skidamo li maske kad dođe cjepivo? Ne baš!

Kad cjepivo stigne, zaključuje Spiegel, vjerojatno nas čekaju kaotični mjeseci s mnogo otvorenih pitanja. Recimo, koliko je efikasno i sigurno cjepivo, koliko ćemo doza osigurati, tko se prvi treba cijepiti?

Moje Vrijeme

Objavljeno

|

foto: Ashkan Forouzani/Unsplash

Dok mediji bruje o porastu broja registriranih zaraza, a širom Europe se uvode novi lockdowni, optimistične najave da bi se uskoro na tržištu moglo pojaviti prvo cjepivo mnogima zvuče kao jedina nada. Ukupno jedanaest cjepiva širom sveta je u posljednjoj, kliničkoj fazi ispitivanja u kojoj se desetinama tisuća daje ili cjepivo ili placebo, javlja Deutsche Welle.

Znanstvenici i farmaceutski koncerni sada nestrpljivo čekaju da se dovoljan broj tih ljudi u svakodnevnom životu zarazi virusom. Ako se ispostavi da su svi ili gotovo svi zaraženi oni koji su dobili placebo, to bi značilo da su oni koji su dobili cjepivo zaštićeni. I ono bi onda dobilo dozvolu.


Nemački ministar zdravlja Jens Spahn je ipak oprezan. On je izjavio da se s cjepivom može računati početkom sljedeće godine, vjerojatno do ožujka, ali možda i kasnije.

U njemačkoj biotehničkoj kompaniji Biontech iz Mainza vide dobre šanse da baš oni budu prvi. U najboljem slučaju, dozvolu za proizvodnju cjepiva bi, nadaju se, mogli dobiti već sredinom studenog.

Logistika se već sprema

U suradnji s gigantima farmaceutske industrije i uz izdašnu financijsku pomoć država, više kompanija širom svijeta već planira masovnu proizvodnju ili kupuje stotine milijuna staklenih posudica u kojima će se skladištiti doze cjepiva.

Američka Vlada provodi gotovo vojnu operaciju – a zaista je i vodi vojska – pod nazivom Operation Warp Speed u kojoj osam firmi dobiva deset milijardi eura. Cilj je da do siječnja bude spremno 300 milijuna doza cjepiva za američke građane.

Kao i SAD, ni Europska unija ne želi uložiti sve novce samo na jednu opciju – jer ne zna se koje će od cjepiva propasti u posljednjoj fazi testiranja ili koje će se kroz koji mjesec pokazati kao najefikasnije. Zato je EU već osigurala nabavku 800 milijuna doza cjepiva od šest različitih proizvođača.

Prema broju stanovnika, Njemačka bi trebala dobiti 150 milijuna doza iz te narudžbe EU-a. Ali Berlin istovremeno pregovara i direktno sa Biontechom o dodatnim dozama cjepiva. Njemačka planira formiranje najmanje šezdeset centara za cijepljenje, vjerojatno u prostranim velesajamskim dvoranama, kako bi se brzo i bez gužve moglo cijepiti što više ljudi.

Ne mogu svi odjednom

Dakle uskoro jedan ubod u ruku i korona će biti samo još mutno sjećanje? Stručnjaci upozoravaju da ne treba gajiti takve iluzije. “Još godinama ćemo morati živjeti s virusom: držati razmak, često prati ruke, nositi maske”, kaže Frank Ulrich Montgomery, predsjednik Svjetskog udruženja liječnika (CPME).

On dodaje da može potrajati i nekoliko godina dok cijelo stanovništvo ne bude cijepljeno. “Za cijepljenje svih odjednom nema niti dovoljno cjepiva niti dovoljno medicinskog osoblja”, kaže Montgomery.

Prema preporukama EU-a, koje bi trebale usvojiti zemlje članice, sve dok ne bude dovoljno cjepiva za sve, prioritet bi trebalo imati medicinsko osoblje, stariji od šezdeset godina i kronično bolesni. Njemački ministar Spahn ponovio je ovih dana da će cijepljenje u Njemačkoj biti isključivo dobrovoljno.

Kako onda to izgleda, slikovito je za list Guardian opisao David Selisbury, jedan od vodećih britanskih stručnjaka za imunizaciju koji savjetuje tamošnju Vladu: ako pretpostavimo da će 75 posto starijih sugrađana otići na dobrovoljno cijepljenje te da će cjepivo zaštiti 75 posto cijepljenih, proizlazi da će zaštićeno biti tek nešto više od polovine starijih koji se broje u rizičnu grupu, navodi DW.

Cjepivo može nešto, ali ne može sve

Znanstvenici upozoravaju da, pri neslućenoj brzini kojom se razvijaju cjepivo protiv korone – ne treba očekivati čudotvorne uspjehe. Ugledni nedeljnik Spiegel je ovome posvetio naslovnu temu aktuelnog izdanja, a novinari su razgovarali sa šefovima vodećih kompanija koje razvijaju cjepivo.

“U idealnom slučaju, cjepivo pruža dvije stvari: sprječava ili makar ublažava bolest i, drugo, sprječava dalje prenošenje sa čovjeka na čovjeka”, kaže vlasnik i glavni istraživač Biontecha Ugur Sahin. No dosadašnje studije sugeriraju da cijepljene osobe i dalje mogu širiti zarazu, ali da brže ozdrave pa u prosjeku zaraze manje ljudi.

Kad se podvuče crta, novinari Spiegela zaključuju da cjepivo neće jednim udarcem okončati pandemiju. “Vjerojatnije je da će to najprije biti cjepivo osrednje efikasnosti koje štite od teškog tijeka bolesti, a možda i sasvim spriječe izbijanje simptoma bolesti COVID-19. Ali teško da će spriječiti sam prijenos virusa.” Još nije jasno, piše hamburški tjednik, hoće li će imunitet trajati nekoliko mjeseci, godinu dana ili možda duže.

Kad cjepivo stigne, zaključuje Spiegel, vjerojatno nas čekaju “kaotični mjeseci” s mnogo otvorenih pitanja. Recimo, koliko je efikasno i sigurno cjepivo, koliko ćemo doza osigurati, tko se prvi treba cijepiti? I kako cijepiti čitavo stanovništvo?

.

Zdravlje

Koliko dugo djeluje cjepivo protiv korone?

Je li za imunost važno postojanje antitijela ili T-stanica ili mješavina toga dvoga zasad još nije moguće reći.

Moje Vrijeme

Objavljeno

|

Autor

Vijesti zvuče optimistično: kandidati za cjepiva tvrtki Moderna i Biontech/Pfizer navodno nude 90 postotnu zaštitu od Covida-19, cjepivo britansko-švedskog farmaceutskog koncerna AstraZeneca najmanje 70 postotnu.

Sve nade su usmjerene na to da će cjepiva u dogledno vrijeme spriječiti širenje koronavirusa i obuzdati pandemiju. Ali, koliko dugo ljudsko tijelo zadržava zaštitu od virusa? Odgovor je potražio Deutsche Welle.


Još ne mogu postojati dugoročne studije pa nema ni odgovora na to pitanje. Jer dosadašnje studije traju po nekoliko mjeseci. Jedna nedavno objavljena studija kalifornijskog Imunološkog instituta La Jolla istraživala je zaražene ljude. Prema njoj se najmanje pet mjeseci nakon pojave simptoma moglo dokazati postojanje i antitijela i takozvanih T-stanica – dvaju glavnih oružja obrambenog sustava ljudskog tijela, čak i u slučaju blagih simptoma. Studija je objavljena u takozvanom preprint obliku, dakle nije još prošla provjeru neovisnih stručnjaka.

Antitijela i T-stanice

Thomas Jacobs s Instituta Bernharda Nochta za tropsku medicinu iz Hamburga smatra da su to ohrabrujući podaci, s obzirom na to da naš obrambeni sustav ima više različitih načina djelovanja. On posebno izdvaja dvije stvari: u ovoj studiji postoji takozvana sterilna imunost koja ovisi o velikom broju neutralizirajućih antitijela. Ako tijelo ima puno takvih antitijela, ona uništavaju virus prije nego što on prodre u stanice. Odgovarajuća cjepiva bi čak mogla izazvati bolji odgovor antitijela nego prirodna infekcija. Tako dugo dok postoji dovoljno antitijela može se polaziti od robusne, ako ne čak i sterilne imunosti, kaže Jacobs.

Uz to se više mjeseci može vidjeti postojanje T-stanica, limfocita odgovornih za imunost stanica. Na temelju toga se može očekivati slabljenje simptoma oboljenja od Covida-19, objašnjava Jacobs. Takva klinička imunost brine se za to da primjerice oboljeli dobiju samo blage simptome kao kod prehlade. Ali, zasad se ne može polaziti od trajne sterilne imunosti izazvane cjepivom. Pa ipak, rezultati ove preprint-studije pružaju ohrabrujuća očekivanja imunosti izazvane cjepivom, smatra Jacobs.

U jednoj drugoj studiji je nedavno objavljeno da se postojanje T-stanica moglo dokazati i šest mjeseci nakon infekcije virusom Sars-CoV-2. “To su obećavajuće novosti: ako prirodna infekcija virusom može izazvati snažan odgovor preko T-stanica to možda znači da bi cjepivo moglo postići isto”, kaže Fiona Watt, predsjednica britanskog Medical Research Councila u članku objavljenom u stručnom časopisu The BMJ.

Nada u dužu trajnost imunosti

Carsten Watzl, imunolog na Leibnizovom institutu za istraživanje rada na Tehničkom sveučilištu u Dortmundu, ukazuje na to da je kod drugih koronavirusa koji izazivaju obične prehlade, čovjek od novog oboljenja zaštićen prosječno do godinu i pol. Ali, prirodna infekcija se ne može usporediti s cijepljenjem, jer odgovor imunosnog sustava nakon cijepljenja bude puno djelotvorniji, kaže Watzl, koji je ujedno glavni tajnik Njemačkog društva za imunologiju. “Nadamo se da imunost izazvana cjepivom traje znatno duže”, kaže on.

Je li za imunost važno postojanje antitijela ili T-stanica ili mješavina toga dvoga zasad još nije moguće reći, kaže Watzl. Imunolog Jacobs dodaje: “Sterilna imunost je vjerojatno ovisna prije svega o velikom broju neutralizirajućih antitijela, dok težina razvitka infekcije ovisi o T-stanicama, tako da u ovom kontekstu ne možemo reći da je nešto važnije”, smatra Jacobs.

Imajući u vidu osjetljive rizične skupine, kao što su osobe u staračkim domovima, važnije je imati cjepivo koje će stvoriti sterilnu imunosnu zaštitu njegovateljica i njegovatelja koji intenzivno rade s rizičnim skupinama, kaže Jacobs. Oni bi se vjerojatno morali češće cijepiti. “Za široke slojeve pučanstva bi klinička imunost vjerojatno bila dovoljna.”

Moguća nužnost redovitog cijepljenja

Osim toga trenutno još nije jasno hoće li cjepivo štititi i od prenošenja virusa na druge osobe. “U slučaju da postoji jak odgovor antitijelima vjerojatnost prenošenja virusa je jako malena”, kaže Jacobs. Ali, kod kliničke imunosti mogao bi i dalje postojati rizik prenošenja virusa na druge osobe – o tomu bi morale biti provedene daljnje studije.

Sve u svemu, kaže imunolog Watzl, cjepiva bi se najprije pobrinula za smirivanje situacije. “Čak i ako zaštita traje samo dvije godine, moglo bi se ljude ponovo cijepiti“, kaže on. To bi ljudima išlo na živce, ali bi se moglo prakticirati, smatra Watzl. Virus Sars-CoV-2 bi bio još jedan od uzročnika bolesti protiv kojega se mora redovito cijepiti. “Ali, ne bismo više imali pandemiju”, naglašava Watzl.

Nastavi čitati

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Poštujemo različitosti, promoviramo toleranciju i potičemo argumentiranu raspravu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP