Prati nas

Nema predaje

Definicije

Što je to starenje i kada službeno postajemo stari?

Hrvatska je svrstana u 4. skupinu država Europe s vrlo starom populacijom, jer je udio starijih od 65 godina prema zadnjem Popisu stanovništva 2001. godine iznosio 15,6%. No što je zapravo starenje i kako se sve može definirati?

Objavljeno

|

Pogled s Dolca (foto: Siniša Bogdanić)

“Starost je smrtonosna i zarazna bolest, baš kao i život sam”, rekla je u nedavnom intervjuu za MojeVrijeme.hr ugledna hrvatska književnica Slavenka Drakulić. Dakako, svatko tko je živio, ujedno je i stario, no rijetko razmišljamo o tome što starost je i kako na starenje utječe mladost.

Interpretacije starosti i starenja brojne su, od filozofskih do molekularno-bioloških. No postoji ona službena granica, onaj rođendan koji proslavimo, nakon kojeg nas društvo i formalno smatra starima, ma kako se osjećali.
Prema opće prihvaćenim demografskim kriterijima odnosno klasifikaciji Ujedinjenih naroda, kao početak starije dobi uzima se dobna granica od 65 godina. Prema kriterijima Svjetske zdravstvene organizacije (SZO) starost dijelimo na raniju (65 do 74 godine), srednju (75 – 84 godine) i duboku starost (85 i više godina).


Biološki faktor starenja

Svjetska zdravstvena organizacija postavlja nekoliko razina u definiranju starosti. Na biološkoj razini , starenje je posljedica kumulativnog utjecaja raznih molekularnih i staničnih oštećenja. To pak vodi ka postepenom smanjivanju fizičkih i mentalnih kapaciteta, povećanom riziku od bolesti i, u konačnici, smrti. No ove promjene nisu konzistentne ni linearne i tek su labavo povezane s kronološkom dobi osobe. Jer, dok su neki sedamdesetogodišnjaci posve krepki i funkcionalni, drugi ne mogu živjeti bez tuđe skrbi.

Psihološki faktor je važan

Starenje, smatra Svjetska zdravstvena organizacija, povezano je i sa drugim životnim mijenama kao što su umirovljenje, promjena životnih uvjeta, gubitcima smrti i prijatelja. I zato je u javnozdravstvenim politikama važno, ne samo ublažiti gubitke povezane sa starenjem, nego i potaknuti oporavak, prilagodbu i psihološki oporavak.

Što se događa sa zdravljem?

Starenje u zapadnjačkoj civilizaciji dominantno povezujemo s krhkošću i bolešću. Kako navodi SZO, uobičajena stanja povezana sa starenjem su gubitak sluha, katarakta, bolovi u vratu i osteoartritis. I zato ih zovu gerijatrijskim sindromima. Često je riječ posljedicama višestrukih skrivenih čimbenika pri čemu im treba pridružiti krhkost kostiju, inkontinenciju, česte padove…

No mnogi će reći da je starenje prirodan proces koji započinje rođenjem i oštro se protive povezivanju patoloških stanja s kronološkom dobi. Ni njihovo razmišljanje nije za u startu odbaciti.

Postoji i dobro starenje

I zato je SZO definirala i takozvano zdravo starenje. “Iako su razlike u zdravlju starijih ljudi posljedica genetike, ne treba smetnuti s uma ni socioekonomski utjecaj”, navodi globalna zdravstvena organizacija navodeći čimbenike kao što su stanovanje, susjedstvo, zajednicu. No ne smijemo zanemariti ni osobne karakteristike kao što su spol, etničko porijeklo ili mjesto na društvenoj ljestvici.

Nabrojani čimbenici utječu na starenje u vrlo ranoj fazi. Primjerice, okruženje u kojem se razvija dijete (ili čak fetus) kombinirano s osobnim karakteristikama i dugotrajne posljedice u vidu toga kako će jedinka ostarjeti.

Okruženje je od presudnog utjecaja za stjecanje i zadržavanje zdravih navika. Primjerice, ako je dijete odraslo u oblaku duhanskog dima, ne samo da je već od samog početka izloženo štetnim tvarima, već je vjerojatnije da će se i samo prihvatiti cigarete i pušiti kroz cijeli život. Održavanje zdravih navika, posebice kada je riječ o izbalansiranoj i zdravoj prehrani i redovnoj fizičkoj aktivnosti, smanjuje rizik od nezaraznih bolesti i poboljšava fizičke i mentalne kapacitete.

Je li priča gotova kad ostarimo?

Nikako! Iako starenje uvelike ovisi o tome kako smo živjeli u mladosti, gerontolozi kažu kako ni u poznim godinama – nema predaje. Vježbanjem valja održavati mišićnu masu. Uz to, fizička aktivnost i zdrava prehrana pomažu nam očuvati mentalne funkcije i odgoditi potrebu za tuđom pomoći.

Starenje u brojkama

  • Od 2015. do 2050. godine broj osoba starijih od 60 godine u globalnoj populaciji će se gotovo udvostručiti; sa 12 na 24 posto
  • U godini iza nas broj ljudi starih 60 i više godina nadmašio je broj djece mlađe od 5 godina
  • U 2050. godini 80 posto starijih osoba živjet će u zemljama sa srednjim i niskim primanjima po glavi stanovnika
  • Starenje populacije brže je no ikada
  • Sve zemlje suočavaju se s brojnim izazovima koje starenje stanovništva donosi; posebice pritiskom na socijalne i zdravstvene sustave. Taj će se pritisak u budućnosti povećati

Hrvatska – zemlja staraca

Prema klasifikaciji UN-a stanovništvo pojedinih zemalja svijeta možemo s obzirom na postotak učešća populacije osoba starije od 65 godina podijeliti na:

  • Zemlje sa mladim stanovništvom koje imaju manje od 4 posto stanovnika  starijih od 65 godina,
  • Zemlje sa zrelim stanovništvom koje imaju 4-6 posto stanovnika starijih od 65 godina,
  • Zemlje sa starim stanovništvom koje imaju 6-10 posto stanovnika starijih od 65 godina i
  • Zemlje sa vrlo starim stanovništvom koje imaju preko 10 posto stanovništva starijeg od 65 godina.

Hrvatska je tako svrstana u 4. skupinu država Europe s vrlo starom populacijom, jer prema procjenama baziranima na zadnjem popisu stanovništva u ovom trenutku ima više od 20 posto stanovnika starijih od 65 godina.

Ovaj prilog nastao je uz potporu Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija u okviru projekta “Nema predaje”

.

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Poštujemo različitosti, promoviramo toleranciju i potičemo argumentiranu raspravu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP