Prati nas

Nema predaje

Pregled

2020: Iza umirovljenika je godina užasa, no nada nije izgubljena. Dapače!

Godinu iza nas obilježili su bolest i prirodne katastrofe koji su se nadodali na siromaštvo i nemoć umirovljenika. Usred velikog mračnog tunela, ipak se nazire svjetlo.

Siniša Bogdanić

Objavljeno

|

Branka Aničić (screenshot: HTV)

Da nije bilo pandemije koronavirusa i potresa, ova bi godina za umirovljenike bila jednako loša kao i one prije nje. No ovako je ljeto koje ispraćamo za hrvatske starije građane možda i najgore još od ratnih godina.

Jer ne samo da su brojni izgubili domove u potresima koji su poharali zagrebačko, sisačko, petrinjsko i glinsko područje, već su mnogi zadnje dane života dočekali spojeni na strojeve, bez svijesti, odvojeni od obitelji. No krenimo redom…


Umirovljenici – žive buktinje

Na samom početku godine šestero nepokretnih staraca izgorjelo je u plamenu koji je zahvatio nelegalni objekt obiteljskog doma Zelena oaza u Andraševcu.

Ni 26 vatrogasaca s pet vozila nije moglo ugasiti dvorišni drveni objekt koji je zapalila grijalica, a kasnije se pokazalo da nije bio registriran za namjenu kojoj je služio. Niz inspekcija pokazao je i brojne druge nepravilnosti u radu doma čiji su štićenici izmješteni u druge ustanove ili vraćeni obiteljima.

Mjesec dana nakon požara vlasnicima je izrečen istražni zatvor. U travnju je protiv vlasnice doma Gabrijele Čučković podignuta optužnica za teško kazneno djelo protiv opće sigurnosti, za što joj prijeti kazna zatvora do 15 godina.

screenshot: N1

Gorjeli su starci i u rujnu i to u Dugom Ratu. Požar se dogodio u Obiteljskom domu za starije Providenca pri čemu su dvije osobe poginule, a treća je teško ozlijeđena. Prema priopćenju splitskog Općinskog državnog odvjetništva, uzrok požara je otvoreni plamen ili žar. Vlasnica doma Anita Vrca za Slobodnu Dalmaciju kazala je kako su preminule dvije štićenice. “Radi se o dvije štićenice starije dobi koje su bile dementne. Bile su smještene u sobi na gornjem katu”, kazala je Vrca.

Dali su društvu što su mogli, a sad neka umru

“Naš zadatak je, sada kad smo toga potpuno svjesni, da učinimo sve da zaštitimo naše majke i očeve, bake i djedove, babe i didove, none, jer to su ljudi koji su nas podizali i brinuli za nas cijele naše živote, i to je, ako ništa drugo, ako ćemo samo tako gledati, a prije svega moramo tako gledati, naša ljudska obaveza”, rekao je predsjednik Zoran Milanović u ožujku.

Do lipnja je donekle promijenio pristup pa je koronavirus usporedio s karijesom, što je zbunilo mnoge i dalo vjetar u leđa brojnim teoretičarima urote. A među njima je, istini za volju, velik dio upravo starijih sugrađana.

Ivan Pernar (foto: Sandro Bura)

No barem oko onoga što je govorio saborski zastupnik Ivan Pernar nije bilo dvojbi. “Ja razumijem vašu želji da bi htjeli da vam preci žive što dulje, ali smatrate li normalnim da cijela država mjesecima bude paralizirana i u karanteni zato da bi neki djed ili pradjed živio dan, tjedan, mjesec ili godinu dulje?” zapitao se Pernar i, srećom, nestao s političke scene.

Plenkovićeva obećanja

No na sceni se održao Andrej Plenković (HDZ), vjerujemo i dijelom zbog obećanja koje je dao umirovljenicima.

Andrej Plenković s djecom (foto: Andrej Plenkovic/Twitter)

“Ideje da stvorimo 100.000 radnih mjesta ima uporište. Plan je povećati mirovine za 10 posto. Omogućiti korisnicima obiteljske mirovine pravedniji način izračun. Povećati kapacitet domove za starije za 1.500 mjesta. Daljnje porezno rasterećenje u smislu poreza na dohodak. U svim županijama završiti izgradnju skloništa za žrtve nasilja. Novim mjerama ćemo olakšati zapošljavanje osobama s invaliditetom”, obećao je Plenković u lipnju. Vladu je sastavio lakše no što se očekivalo. Ispunjenje obećanja čekamo.

Za to vrijeme…

61 posto isplaćenih mirovina ispod je hrvatske linije siromaštva od 2.710 kuna, a svaki treći umirovljenik živi u riziku siromaštva. Siromaštvo kao da je zgusnuto u trećoj životnoj dobi, iako je prema Državnom zavodu za statistiku stopa rizika od siromaštva u 2019. godini pala za jedan postotni bod u odnosu na 2018. godinu kada je iznosila 19.3 posto.

foto: Sandro Bura

Pokazalo se da je kontinentalna Hrvatska u većem riziku od siromaštva (19,4 posto) u odnosu na jadransku Hrvatsku (16,1 posto). Svježe objavljeni podaci za 2019. godinu kažu da čak 7,9 posto osoba koje žive u kućanstvima koja si ne mogu priuštiti obrok koji sadržava meso, piletinu, ribu (ili vegetarijanski ekvivalent) svaki drugi dan, a 6,6 posto osoba si ne mogu priuštiti adekvatno grijanje u najhladnijim mjesecima.

Siromaštvo produbljeno pandemijom

U uvjetima pandemije brojne su obitelji postale još ovisnije o mirovinama pa se, pokazalo je to istraživanje u Velikoj Britaniji, na leđa djedova i baka prebacio trošak školovanja i opremanja unučadi. I u Hrvatskoj mnogi umirovljenici pomažu svojoj odrasloj djeci i njihovima obiteljima, bilo financijski, bilo stambeno, bilo radom u kućanstvu.

Kako bi donekle ublažio daljnje siromašenje najstarijih, Sindikat umirovljenika Hrvatske zatražio je od Vlade da se za vrijeme trajanja pandemije isplaćuje solidarni dodatak na mirovine umirovljenicima u rasponu od 400 do 100 kuna.

Što je to osobni bankrot?
Andrew Khoroshavin/Pixabay

“Najsvjetliji primjer je Slovenija, u kojoj je prosječna mirovina oko 660 eura. Svi tamošnji umirovljenici koji pri­ maju mirovinu do 700 eura dobili su jednokratnu solidarnu naknadu u rasponu od 130 do 300 eura, ovisno o visini svoje mirovine. Oni koji imaju mirovinu do 500 eura dobili su jednokratno 300 eura, oni koji primaju od 501 do 600 eura dobili su 230 eura, a oni koji imaju između 601 i 700 eura dobili su 130 eura. Naknadu su dobili i umirovljenici samci čija primanja su veća od 700 eura”, pisala je Plenkoviću Jasna Petrović, predsjednica Sindikata. Ali Hrvatska, valjda, ima neke druge uzore.

Stiže nacionalna mirovina

No Hrvatska će početkom 2021. godine početi isplaćivati nacionalnu naknadu za starije osobe. Prve prijave su već pristigle, a takozvanom nacionalnom mirovinom osiguravaju se novčana primanja za hrvatske državljane starije od 65 godina života koji nisu osigurali prihod za starost i ne ostvaruju pravo na mirovinu. Nacionalna naknada za starije osobe iznosi 800,00 kuna mjesečno.

Prvomajski grah u Maksimiru, 2019.
foto: Sandro Bura

Pravo na nacionalnu naknadu za starije osobe može ostvariti hrvatski državljanin koji je navršio 65 godina života s prebivalištem na području Republike Hrvatske u neprekidnom trajanju od 20 godina neposredno prije podnošenja zahtjeva za ostvarivanje prava, što je osnovni uvjet, uz koji moraju biti ispunjeni i drugi zakonom propisani uvjeti.

Nema ih

U godini iza nas zauvijek smo se oprostili od ljudi s kojima smo, na neki način, proveli cijele živote. Napustila nas je sportska i novinarska zvijezda Milka Babović, najdugovječniji aktivni hrvatski glumac Pero Kvrgić, omiljena “televizijska mama” Vera Zima, skladatelj Rajko Dujmić, glumačke legende Špiro Guberina i Mustafa Nadarević, pjevač Kićo Slabinac, novinar Mladen Kušec, glumica Zdenka Heršak, pjevačica Zdenka Vučković…

Vera Zima (foto: press/HRT)

Besplatno dopunsko zdravstveno osiguranje za veći broj umirovljenika

Pri kraju godine provedeno je usklađivanje prihodovnog cenzusa za besplatno dopunsko zdravstveno osiguranje. Do besplatne kartice u 2021. godini mogu doći osobe kojima ukupan prihod u prethodnoj kalendarskoj godini, iskazan po članu obitelji, mjesečno nije veći od 1.600,12 kuna, a za osigurane osobe HZZO-a koje su samci, ako im prihod u prethodnoj kalendarskoj godini nije veći od 2.047,20 kuna.

Predsjednica Sindikata umirovljenika Hrvatske, Jasna Petrović, pozvala je umirovljenike koji ostvare pravo na dopunsko zdravstveno osiguranje na teret proračuna da se jave u HZZO i sklope ugovor: “Ipak se kreće! Procjenjuje se da i u ovom trenutku ima do desetak tisuća osoba koje imaju to pravo, a nisu ga konzumirale”, kazala je u razgovoru za MojeVrijeme.hr.

foto: mojevrijeme.hr

Usklađivanje prihodovnog cenzusa posljedica je inicijative Sindikata umirovljenika Hrvatske i Matice umirovljenika Hrvatske. Ove umirovljeničke udruge održale su niz prosvjeda na Markovu trgu u listopadu i studenom 2019. godine. Upozorile su da cenzus nije mijenjan već 15 godina te da je zbog usklađivanja mirovina u samo godinu dana pravo na besplatno dopunsko osiguranje izgubilo čak deset tisuća umirovljenika.

Umirovljenička zvijezda za kraj godine

U Hrvatskoj je počelo cijepljenje protiv koronavirusa. Prva osoba koja je, uz gromoglasan aplauz, primila cjepivo je Branka Aničić, štićenica Doma za starije i nemoćne Trešnjevka u Zagrebu.

screenshot: HTV

Ova umirovljena farmaceutska tehničarka, koja je radni vijek provela u KBC Sestre milosrdnice, ne očekuje nuspojave i nije imala straha od cijepljenja. Kazala je kako je cijepljenje put povratka u normalan život, druženja s prijateljima i obitelji. “Veselim se susretu s praunucima”, kazala je i tako ulila nadu brojnim umirovljenicima koji se sa svojim najdražima gledaju tek putem video-veze.

Ovaj prilog nastao je uz potporu Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija u okviru projekta “Nema predaje”

.

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Poštujemo različitosti, promoviramo toleranciju i potičemo argumentiranu raspravu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP